Sunce je nama najbliža zvezda koja je od Zemlje udaljena 149.500.000 km. Sunčeva energija potiče od nuklearnih reakcija u njegovom središtu, gde temperatura dostiže do fantastičnih 15.000.000 stepeni Celzijusa. Radi se o nuklearnoj fuziji pri kojoj spajanjem atoma vodonika (H) nastaje helijum (He) uz oslobađanje ogromne količine energije. Može se slobodno reći da je energija Sunca izvor života na Zemlji, a možda i na nekim drugim planetama ukoliko postoje elementarni uslovi za život. U ovoj emisiji govorimo o korišćenju energije Sunca koja predstavlja najzdraviji obnovljivi izvor energije.
Pod optimalnim uslovima, na površini Zemlje može se dobiti 1 kW/m2, a stvarna vrednost energije Sunca zavisi od lokacije, godišnjeg doba, vremenskih uslova i doba dana, jer je zračenje Sunca najjače oko podneva. Osnovni principi direktnog iskorišćavanja energije Sunca su: - solarni kolektori na principu zagrevanja vode, drugih tečnosti i vazduha pomoću kojih se zagreva određeni prostor, fotonaponske ćelije služe za direktno pretvaranje Sunčeve energije u električnu energiju i fokusiranje Sunčeve energije vrši se sabiranjem svetlosnih i toplotnih zraka u jednu tačku (žižu) pri čemu se sakupljena toplotna energija koristi u velikim energetskim postrojenjima.
Razvoj solarnih ćelija počinje 1839. godine istraživanjem francuskog fizičara Henrija Bekerela koji je pronašao fotonaponski efekat dok je eksperimentisao na čvrstim elektrodama u rastvoru elektrolita, kada se stvorio napon prilikom izlaganja elektrode svetlu. Interesantno je da je prvu korisnu solarnu mašinu osmislio i patentirao Nikola Tesla (patent US 685957).
Danas se solarni kolektori različitih snaga susreću u slobodnoj prodaji za grejanje vode, ili vazduha, kao i za proizvodnju električne struje koja može da se akumulira, ili da se uveže u energetski sistem, te da se električna struja prodaje po utvrđenoj ceni za proizvedeni kilovat čas.
Nakon ove priče recimo koje su prednosti solarne energije. Pre svega, solarni paneli ne zagađuju životnu sredinu. Jedino zagađenje koje se javlja može da bude kao rezultat procesa proizvodnje panela u fabrikama, prilikom transporta i instalacije. Pretvaranje solarne energije u električnu je veoma tih proces. Jedna od velikih prednosti Sunčeve energije je sposobnost proizvodnje na udaljenim mestima gde ne postoji nikakva mogućnost priključenja na mrežu. Najbolji primer za to je korišćenje energije Sunca u svemiru gde se napajaju sateliti, satelitske stanice i platforme. Instalacija solarnih panela na udaljenim lokacijama u svemiru, na kopnu, ili na moru je mnogo povoljnija sa stanovišta uštede novca, nego zahtevi da se instaliraju visokonaponski vodovi električne energije.
Zaključimo da je korišćenje Sunčeve energije besplatno, iako su početni troškovi visoki, ali kada se instaliraju solarni paneli oni obezbeđuju besplatnu eneriju koja će isplatiti početno ulaganje za period od pet do sedam godina.
Sve manje zalihe nafte, zemnog gasa i uglja neminovno postaju svetski problem o kome se mora na vreme razmišljati, jer je potrošnja energije povećana zbog galopirajućeg tehnološkog razvoja industrijski razvijenih, ali i zemalja u razvoju. Neki dobri poznavaoci rasporeda i stanja zaliha prirodnih resursa predviđaju da će nafte biti još oko 40 godina, gasa 20 godina duže, a uglja oko 155 godina, što zavisi od dinamike potrošnje ovih energenata.
Energija vetra trenutno predstavlja najzastupljeniji vid korišćenja obnovljivih izvora energije u svetu. Prednosti korišćenja energije vetra za pretvaranje u električnu energiju su, pre svega, u neiscrpnoj količini energije, kao i u njenoj ekonomskoj opravdanosti.
Ljudi su odvajkada znali da koriste energiju vetra kako na Zemlji tako i na moru. Vetar pokreće čamce i brodiće sa razapetim jedrima, a može da se iskoristi za pretvaranje kinetičke energije u druge oblike mehaničke energije, ili u koristan rad, a posebno je značajna mogućnost pretvaranja u električnu energiju. Snaga vetra koristila se, prema nekim izvorima, još 5.000 – te godine pre nove ere. Najraniji poznati prikaz korišćenja energije vetra pronađen je na jednoj egipatskoj vazi koja prikazuje razapeti jedrenjak, a datira iz daleke 3.500 – te godine pre nove ere. Originalno vozilo pokretano snagom vetra sa Nila nalazi se i na nekim slikama iz starog Egipta.
Danas se u svetu sve više koristi energija vetra kao obnovljivog izvora energije, gde je i naša zemlja aktivno uključena u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji, koja je postavila ambiciozne ciljeve kada je u pitanju korišćenje obnovljivih izvora energije. Na neke od tih ciljeva obavezana je i Srbija kao potpisnik Ugovora o energetskoj zajednici iz 2006. godine.
Gradska naselja u Srbiji imaju različite stilove gradnje objekata, tako da se u Vojvodini izdvajaju po nekim zanimljivim rešenjima koja su nasleđe prošlosti. Neki od tih objekata su pod zaštitom države, što podrazumeva da se prilikom obnove, adaptacije i rekonstrukcije ne odstupa od prvobitnog izgleda fasade, ukrasa na krovnim konstrukcijama, a posebno kod temeljne konstrukcije.
Savremena stambena gradnja, kako u gradu, tako i na selu, ima određen pristup kod upotrebe građevinskih materijala, načina i vremena postavljanja izolacije spoljašnjeg i unutrašnjeg dela kuće. Sve zavisi od početnog kapitala kod stambene gradnje i rešenosti da se u startu primene potrebne mere temperaturne i zvučne izolacije.
Postoje različite mogućnosti uštede energije u gradu koje su često limitirane dostupnošću energenata. Istraživanje, na primerku uzorka, u 2017. godini pokazuje da u Srbiji grejanje na čvrsto gorivo koristi 52,7 procenata građana, 23,4 procenta koristi centralno grejanje, 12,6 procenata ispitanika se greje na struju, a svega 7,2 procenata koristi grejanje na plin.
U gradskom naselju se dobar deo stanovništva greje na centralno grejanje, neki na plin, čvrsto gorivo, ili na električnu struju koja je još uvek najjeftinija od raspoloživih energenata. Grejanje na plin, upotrebom plinskih peći na jednom, ili na više mesta je prilično skupo, posebno ako se greje veća površina stambenog, ili radnog prostora. Primetno je da se na električnu struju greju porodice sa prosečnim primanjima, a na čvrsto gorivo, kao što su ugalj i drvo siromašnija i socijalno ugrožena domaćinstva. Ukoliko su ostvarili pomoć kao energetski zaštićena domaćinstva i oni pribegavaju da se greju električnim kvarcnim, ili termo-pećima. Moramo se složiti da je grejanje još uvek najveća stavka porodičnog budžeta što je primaran razlog da mnogi razmišljaju i primenjuju najjeftinije i pristupačne varijante grejanja. Dobri domaćini nabavljaju drvo i ugalj još pre početka grejne sezone, a mnogi od njih razmišljaju i na vreme preduzimaju efikasne mere temperaturne zaštite stambenih objekata koja se isplati u relativno kraćem vremenskom periodu.
Peta emisija ima zanimljiv sadržaj iz primera naprednog zemljoradnika iz Velikog Središta koji adaptira kuću staru preko stotinu godina, primenom građevinskog materijala i izolacije od nepečene cigle koja se davno koristila. Videćemo i zanimljive predloge i savete kako na selu najbolje štedeti energiju. Posebno je interesantno mišljenje građevinskih stručnjaka o gradnji nefunkcionalnih objekata na selu koji se malo, ili nikako ne koriste.
Četvrta emisija pod nazivom "Da li nas siromaštvo uči da više štedimo" ima svoju težinu zbog velikog broja socijalno ugroženih građana, tako da ćemo upoznati različite situacije iz njihovog života i interesantno mišljenje i poruku jedne učenice osmog razreda (iz socijalno ugrožene porodice)“ da novac nije sve u životu, da su važniji zdravlje i sloga u porodici”. Zabeleženi su i neki interesantni podaci iz Centra za socijalni rad opštine Vršac.
Treća emisija obrazovnog serijala "Mala škola uštede energije" poredi različite situacije sa osnovnom porukom da većina bogatih koji su bogatstvo stekli mukotrpnim radom, itekako znaju da štede.
Prvi ciklus obrazovnog serijala „Male škole uštede energije“ uspešno je završen, a njegovo sufinansiranje u 2016. godini obezbedilo je Ministarstvo za kulturu i informisanje Republike Srbije.
Druga emisija pod nazivom: "Štednja od malih nogu do duboke starosti" autora Helja Hasana, dalje razrađuje tematiku uštede energije sa porukom da se na štednju energije moramo navikavati od malih nogu do duboke starosti.
Prvi ciklus obrazovnog serijala „Male škole uštede energije“ uspešno je završen, a njegovo sufinansiranje u 2016. godini obezbedilo je Ministarstvo za kulturu i informisanje Republike Srbije. U prvoj emisiji namerno se pošlo od poznate jevrejske izreke “Ko štedi, više vredi” koju komentarišu stručnjaci iz oblasti energije, deca iz osnovne škole, kao i naši sugrađani. U emisiji je dobar deo rezervisan za koeficijent korisnog dejstva, sa primarnom namerom da se potvrdi da se “Iz ničega ne može stvoriti nešto”.
Audio video produkcija "Vila", dvanaestom epizodom, završava emitovanje drugog ciklusa serijala "Mala škola elektronike". Autor je profesor Hasan Helja, novinar Sretko Marjanov, a snimatelj Branislav Vila. Video materijal montirala je AVP "Vila". Serijal "Mala škola elektronike" možete da gledate na TV Banat, na portalu evrsac.rs i na sajtu udruženja Centra za energetsku efikasnost cefix.rs, podržalo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije. U ovoj emisiji govori se o konstrukciji uređaja.
Audio video produkcija "Vila", jedanaestom epizodom, nastavlja emitovanje drugog ciklusa serijala "Mala škola elektronike". Autor je profesor Hasan Helja, novinar Sretko Marjanov, a snimatelj Branislav Vila. Video materijal montirala je AVP "Vila". Serijal "Mala škola elektronike" možete da gledate na TV Banat, na portalu evrsac.rs i na sajtu udruženja Centra za energetsku efikasnost cefix.rs, podržalo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije. U ovoj emisiji govori se o izradi štampanih ploča.