Konferencija “Zelena ekonomija: Kooperativno društvo” održana je u petak, 1. juna u prostorijama EU info centra u Beogradu. Ovu konferenciju organizovao je Green
European Foundation (Evropska zelena fondacija) uz podršku udruženja Sunrise iz Makedonije i U mreži, Polekol i Grupa za analizu i kreiranje javnih politika iz Srbije i uz finansijsku podršku Evropskog parlamenta za Green European Foundation kao i uz podršku EU info centra u Beogradu.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja iz oblasti zelene ekonomije sprovedenog 2017. godine u Bugarskoj, Makedoniji i Srbiji, kao deo projekta “Revizija ekonomije na Balkanu: promena javne politike a ne klime”. Posetioci su imali prilike da čuju šta je to zelena ekonomija i gde leže njeni potencijali.
Aleksandar Gjorgjievski iz Udruženje Sunrise iz Makedonije rekao je da su istraživanjem u sve tri zemlje obuhvaćeni specifični sektori javnih politika kao što su: proizvodnja energije i energetska efikasnost; zelena gradnja; inovacije i nauka; zelene javne nabavke; održivi transport; održiva poljoprivreda; eko-turizam; upravljanje zemljištem i vodama; a poseban naglasak je dat novim zelenim poslovnim modelima.
- Ove oblasti i tematske smernice odabrane su u skladu sa celokupnom projektnom metodologijom, kao i sa aktuelnim inicijativama politike zelene ekonomije na nivou EU i sveta, kazao je Gjorgjievski.
Miloš Stančić iz Grupe za analizu javnih politika (GAJP) jedan od istraživača u ovom projektu, predstavio je nalaze istraživanja javnih politika u kontekstu zelenih ekonomija, a glavni zaključak je da su zakoni neusklađeni, nedovršeni.
- Istraživanje o zelenoj ekonomiji pokazuje da je potrebno raditi na Zelenoj energiji; Upravljanju otpadom i Održivoj poljoprivredi. Potrebno je investirati više sredstava u naučno-istraživački rad, neophodna je bolja međusektorska saradnja u kreiranju javnih politika, kazao je Miloš Stančić.
Istraživanje je pokazalo ogroman potencijal za razvoj zelene ekonomije, a istraživači kao neka od rešenja za dalji razvoj predlažu ekonomske inicijative koje kreću “odozdo na gore”, lokalna ekonomija u formi malih i srednjih preduzeća i kooperative sa ciljem udruživanja rada i usluga.
U okviru konferencije na prvom od dva panela diskutovalo se o tome kako započeti zeleni biznis u regionu s posebnim osvrtom na Srbiju i Beograd. Panel je moderirala Violeta Jovanov Peštanac iz Udruženja „U mreži“.
Jelena Plavanski, rukovodilac Centra za razvoj tehnologije i ekologiju iz Privredne komore Beograd kaže da je privreda svesna da mora da počne da razmišlja na zeleni način, ali da još uvek postoji veliki broj ljudi koji gleda tu promenu isključivo kao trošak.
Ivana Marković iz Trag fondacije predstavila je program Zelene ideje i naglasila pristup "odozdo na gore", kao i korišćenje lokalnih resursa, lokalnih znanja i iskustava, i istovremeno razvijanje svesti o zaštiti životne sredine.
Na drugom panelu govorilo se o zadrugama i o zelenim kooperativama kao inovativnim ekonomskim formama. Moderatorka tog panela bila je Iva Marković iz organizacije PolEkol.
Na ovom panelu govorili su Zoran Kordić iz Zelene energetske zadruge iz Hrvatske, Ana Svilar iz Green Mind Consulting preduzeća iz Pančeva i Kristina Cvejanov iz Srpske asocijacije reciklera ambalažnog otpada.
Ana Svilar je rekla da je Zakon o zadrugama ograničavajući i ne prepoznaje sve oblike udruživanja proizvoda, rada i usluga koji postoje na nivou EU.
- Zadrugarstvo bi trebalo da se motiviše kroz finansijsku podršku a ubeđena sam da je udruživanje jedini put za razvoj održive poljoprivrede, mišljenja je Ana Svilar iz Green Mind Consulting-a iz Pančeva.
Zoran Kordić iz Zelene energetske zadruge iz Hrvatske predstavio je inspirativan model građanske energije gde građani imaju aktivnu ulogu u prelasku na obnovljive izvore energije.
Kristina Cvejanov iz Srpske asocijacije reciklera ambalažnog otpada govorila je o zadrugama u oblasti upravljanja otpadom u Srbiji, dosadašnjim iskustvima i problemima prisutnim u toj oblasti.
- Predstoji nam veliki posao na edukaciji da bi se zadruge shvatile kao nešto svoje i da bi se vratilo poverenje u taj oblik ekonomije, kazala je Cvejanov.
U okviru istraživačkog izveštaja za projekat “Revizija ekonomije na Balkanu: promena javne politike a ne klime”, na kojem su radile organizacije iz Bugarske, Makedonije i Srbije, a uz podršku Evropske Zelene fondacije, napisano je i poglavlje koje se odnosi na Srbiju, a koje je dostupno i na srpskom jeziku.
Ovo poglavlje daje analitički pregled srpske ekonomije, njen nivo razvoja i nacionalne javne politike. Takođe se bavi nekim od faktora za „ozelenjavanje“ privrede Republike Srbije. Poglavlje ima za cilj da doprinese regionalnoj studiji Evropske Zelene fondacije i inspiriše dalje istraživanje potencijala za napredovanje ekonomije u oblasti zelene ekonomije.
Konkretno, istraživanje je sprovedeno analizom zakona, strategija i akcionih planova, postojećih studija, putem fokus grupe organizovane u Beogradu, internet upitnika i pojedinačnih intervjua sa različitim zainteresovanim stranama. Obuhvaćeni su specifični sektori javnih politika, kao što su: proizvodnja energije i energetska efikasnost; zelena gradnja; inovacije i nauka; zelene javne nabavke; održivi transport; održiva poljoprivreda; eko-turizam; upravljanje zemljištem i vodama; a poseban naglasak je dat novim zelenim poslovnim modelima. Gore navedene oblasti i tematske smernice odabrane su u skladu sa celokupnom projektnom metodologijom, kao i sa tekućim inicijativama politike zelene ekonomije na nivou EU i sveta.
Poglavlje koje se odnosi na Srbiju preuzmite ovde: Transformacija ekonomije na Balkanu: Promena javne politike a ne klime .
Kompletnu publikaciju pročitajte ovde: Revision of the Economy in the Balkans: Change Policy not Climate.
Za sve dodatne informacije budite slobodni da nas kontaktirate na 069 2589 644 (Žaklina Živković) i 064 264 0055 (Violeta Jovanov Peštanac) ili pišite na mejl Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Možda mnogima nije važna vest čiji je naslov “Pančevo: Briga o napuštenim životinjama na nivou lokalne zajednice” , ali ljudima koji brinu o napuštenim psima i mačkama, itekako jeste. Iz više razloga. U državi u kojoj je “zakonom sve regulisano”, ali u kojoj je u praksi malo toga funkcioniše, u kojoj je sasvim “normalno” i za očekivati da policija neće reagovati na prijavu ubijanja ili zlostavljanja životinja (iako su isključivo oni nadležni da reaguju, jer je u pitanju krivično delo!!!), u kojoj sudovi “žmure” na ovakva krivična dela (a i na teža), u kojoj Opštinske uprave svaku sugestiju doživljavaju kao “prst u oko”, “prozivanje”i “soljenje pameti” predstavlja poduhvat ono što su uradili ljubitelji životinja iz Pančeva. Svojom “inicijativom” uspeli su da obezbede dozvolu za postavljanje kučica za napuštene pse na javnim površinama. Pa, šta?!
Pa, to što je grad Pančevo je prva lokalna samouprava u Srbiji koja je dozvolila postavljanje kućica za napuštene pse i mačke na površinama javne namene.
Pa, to što je to JEDINA lokalna samouprava koja je i u praksi pokazala da brine o napuštenim životinjama, a “životinjske” aktiviste i volontere i udruženja prihvata kao saradnike.
Sistem brige o napuštenim životinjama na staništima funkcioniše, a sada su psi i mačke dobili i skloništa u kojima mogu da borave kada su niske tremperature ili pada kiša.
Dobro… A gde smo tu mi, gde je tu Vršac, naša “lepa varoš”?!
U Zahtevu za informacije od javnog značaja upućenom Opštinskoj upravi opštine Vršac postavljeno je, kao 6. po redu i pitanje ”Da li se Opština Vršac može da odredi lokacije na kojima bi se psima ostavljala hrana i voda, a u zimskom periodu i improvizovane kućice, jer je briga za napuštene pse ujedno i briga za građane- zdravi, nahranjeni psi koji imaju gde da se sklone od hladnoće predstavljaju manju opasnost za građane? Verujem da bi takav gest naišao na širok krug onih koji to podržavaju i koji bi se i kao volonteri uključili.”
U “odgovoru” (kojim se moj zahtev za informacijama odbija piše “zahtevi koje je tražilac informacije postavio u tačkama 6, … svog zahteva za pristup informacijama od javnog značaja nemaju karakter informacije od javnog značaja, već tražilac informacije iznosi svoja mišljenja, komentare, ili pitanja zašto nešto jeste ili nije urađeno. U tački tački 6 tražilac informacije postavlja pitanje o mogućnosti određivanja lokacija za ostavljanje i vode psima uz iznošenje svog uverenja(?!) o broju ljudi koji bi to podržali ili se uključili kao volonteri”.
Hvala na saradnji…
Moraju li sugestije, mišljenja i komentari biti negativni, moraju li biti “dočekani na nož”?
I pored ovakvog odgovora ljudi koji brinu o napuštenim životinjama misle da ima prostora za saradnju s Opštinskom upravom pa je u skladu s tim 23.01.2015. godine predat “Predlog za obrazovanje Tima za rešavanje problema napuštenih pasa na teritoriji opštine Vršac” u čiji sastav bi ušli ljudi KOJI ŽELE DA POMOGNU uličnim psima, ali i svojim sugrađanima.
Odgovor čekamo…
Elektrodistribucija Pančevo od danas do 30. aprila će poklanjati štedljive sijalice redovnim platišama. Pravo na štedljivu sijalicu imaće građani koji plate sva dugovanja i tekuću potrošnju struje, a na uvid donesu martovski račun i ličnu kartu. Planirano je da se u Pančevu podeli 2.500 štedljivih sijalica.
Izvor: Blic