Konferencija “Zelena ekonomija: Kooperativno društvo” održana je u petak, 1. juna u prostorijama EU info centra u Beogradu. Ovu konferenciju organizovao je Green
European Foundation (Evropska zelena fondacija) uz podršku udruženja Sunrise iz Makedonije i U mreži, Polekol i Grupa za analizu i kreiranje javnih politika iz Srbije i uz finansijsku podršku Evropskog parlamenta za Green European Foundation kao i uz podršku EU info centra u Beogradu.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja iz oblasti zelene ekonomije sprovedenog 2017. godine u Bugarskoj, Makedoniji i Srbiji, kao deo projekta “Revizija ekonomije na Balkanu: promena javne politike a ne klime”. Posetioci su imali prilike da čuju šta je to zelena ekonomija i gde leže njeni potencijali.
Aleksandar Gjorgjievski iz Udruženje Sunrise iz Makedonije rekao je da su istraživanjem u sve tri zemlje obuhvaćeni specifični sektori javnih politika kao što su: proizvodnja energije i energetska efikasnost; zelena gradnja; inovacije i nauka; zelene javne nabavke; održivi transport; održiva poljoprivreda; eko-turizam; upravljanje zemljištem i vodama; a poseban naglasak je dat novim zelenim poslovnim modelima.
- Ove oblasti i tematske smernice odabrane su u skladu sa celokupnom projektnom metodologijom, kao i sa aktuelnim inicijativama politike zelene ekonomije na nivou EU i sveta, kazao je Gjorgjievski.
Miloš Stančić iz Grupe za analizu javnih politika (GAJP) jedan od istraživača u ovom projektu, predstavio je nalaze istraživanja javnih politika u kontekstu zelenih ekonomija, a glavni zaključak je da su zakoni neusklađeni, nedovršeni.
- Istraživanje o zelenoj ekonomiji pokazuje da je potrebno raditi na Zelenoj energiji; Upravljanju otpadom i Održivoj poljoprivredi. Potrebno je investirati više sredstava u naučno-istraživački rad, neophodna je bolja međusektorska saradnja u kreiranju javnih politika, kazao je Miloš Stančić.
Istraživanje je pokazalo ogroman potencijal za razvoj zelene ekonomije, a istraživači kao neka od rešenja za dalji razvoj predlažu ekonomske inicijative koje kreću “odozdo na gore”, lokalna ekonomija u formi malih i srednjih preduzeća i kooperative sa ciljem udruživanja rada i usluga.
U okviru konferencije na prvom od dva panela diskutovalo se o tome kako započeti zeleni biznis u regionu s posebnim osvrtom na Srbiju i Beograd. Panel je moderirala Violeta Jovanov Peštanac iz Udruženja „U mreži“.
Jelena Plavanski, rukovodilac Centra za razvoj tehnologije i ekologiju iz Privredne komore Beograd kaže da je privreda svesna da mora da počne da razmišlja na zeleni način, ali da još uvek postoji veliki broj ljudi koji gleda tu promenu isključivo kao trošak.
Ivana Marković iz Trag fondacije predstavila je program Zelene ideje i naglasila pristup "odozdo na gore", kao i korišćenje lokalnih resursa, lokalnih znanja i iskustava, i istovremeno razvijanje svesti o zaštiti životne sredine.
Na drugom panelu govorilo se o zadrugama i o zelenim kooperativama kao inovativnim ekonomskim formama. Moderatorka tog panela bila je Iva Marković iz organizacije PolEkol.
Na ovom panelu govorili su Zoran Kordić iz Zelene energetske zadruge iz Hrvatske, Ana Svilar iz Green Mind Consulting preduzeća iz Pančeva i Kristina Cvejanov iz Srpske asocijacije reciklera ambalažnog otpada.
Ana Svilar je rekla da je Zakon o zadrugama ograničavajući i ne prepoznaje sve oblike udruživanja proizvoda, rada i usluga koji postoje na nivou EU.
- Zadrugarstvo bi trebalo da se motiviše kroz finansijsku podršku a ubeđena sam da je udruživanje jedini put za razvoj održive poljoprivrede, mišljenja je Ana Svilar iz Green Mind Consulting-a iz Pančeva.
Zoran Kordić iz Zelene energetske zadruge iz Hrvatske predstavio je inspirativan model građanske energije gde građani imaju aktivnu ulogu u prelasku na obnovljive izvore energije.
Kristina Cvejanov iz Srpske asocijacije reciklera ambalažnog otpada govorila je o zadrugama u oblasti upravljanja otpadom u Srbiji, dosadašnjim iskustvima i problemima prisutnim u toj oblasti.
- Predstoji nam veliki posao na edukaciji da bi se zadruge shvatile kao nešto svoje i da bi se vratilo poverenje u taj oblik ekonomije, kazala je Cvejanov.
U okviru istraživačkog izveštaja za projekat “Revizija ekonomije na Balkanu: promena javne politike a ne klime”, na kojem su radile organizacije iz Bugarske, Makedonije i Srbije, a uz podršku Evropske Zelene fondacije, napisano je i poglavlje koje se odnosi na Srbiju, a koje je dostupno i na srpskom jeziku.
Ovo poglavlje daje analitički pregled srpske ekonomije, njen nivo razvoja i nacionalne javne politike. Takođe se bavi nekim od faktora za „ozelenjavanje“ privrede Republike Srbije. Poglavlje ima za cilj da doprinese regionalnoj studiji Evropske Zelene fondacije i inspiriše dalje istraživanje potencijala za napredovanje ekonomije u oblasti zelene ekonomije.
Konkretno, istraživanje je sprovedeno analizom zakona, strategija i akcionih planova, postojećih studija, putem fokus grupe organizovane u Beogradu, internet upitnika i pojedinačnih intervjua sa različitim zainteresovanim stranama. Obuhvaćeni su specifični sektori javnih politika, kao što su: proizvodnja energije i energetska efikasnost; zelena gradnja; inovacije i nauka; zelene javne nabavke; održivi transport; održiva poljoprivreda; eko-turizam; upravljanje zemljištem i vodama; a poseban naglasak je dat novim zelenim poslovnim modelima. Gore navedene oblasti i tematske smernice odabrane su u skladu sa celokupnom projektnom metodologijom, kao i sa tekućim inicijativama politike zelene ekonomije na nivou EU i sveta.
Poglavlje koje se odnosi na Srbiju preuzmite ovde: Transformacija ekonomije na Balkanu: Promena javne politike a ne klime .
Kompletnu publikaciju pročitajte ovde: Revision of the Economy in the Balkans: Change Policy not Climate.
Za sve dodatne informacije budite slobodni da nas kontaktirate na 069 2589 644 (Žaklina Živković) i 064 264 0055 (Violeta Jovanov Peštanac) ili pišite na mejl Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Šta konoplja, pečurke, mleko i slama imaju zajedno? Oni su samo neki od stvari koje se koriste za pravljenje „zelenih“ kompozitnih materijala, u kojima su većina ili svi uobičajeni naftni nusproizvodi zamenjeni sa ekološkim supstancama. Sada, zahvaljujući dvema odvojenih studija, izgleda da se treset i cvekla mogu dodati na tu listu.
U Finskoj, VTT Tehnički istraživački centar istražuje načine na koje se gornji sloj prirodnog treseta može ugraditi u panele od termoplastike ili vlakana pod kompresijom.
Treset je navodno savršen materijal za takve primene, ne samo zato što ga ima u izobilju, već što je i jeftin, otporan na vodu, biorazgradiv, i pokazuje veliku otpornost na udare i izdržljivost pri požaru. Pored toga, ne samo da njegova vlakna obezbeđuju strukturalnu snagu kada se dodaju smoli, već i finiji materijal od treseta može biti dodat kao punilo.
Prema VTT Tehničkom istraživačkom centru, plastika koja sadrži treset može biti obrađena korišćenjem postojećih objekata i tehnika, kao što su ekstruzije i ubrizgavanje. Istraživači sugerišu da bi plastika i paneli na bazi treseta mogli biti korišćeni u proizvodima koji se odnose na oblasti kao što su građevinarstvo, poljoprivreda, roba široke potrošnje, kao i biorazgradiva ambalaža.
Izvor: gradjevinatsvo.rs
Pametni podovi bi mogli uskoro da budu deo naših pametnih domova. Naučnici u Nemačkoj su razvili pod visoke rezolucije osetljiv na dodir koji može precizno da prati ljude i nameštaj u prostorijama. Nazvan „Gravity Space“, pod može da detektuje pokrete, poze i sudare i da stvori inverznu projekciju nalik ogledalu koja prikazuje šta se dešava iznad njega. Tehnologija može imati široku primenu u raspunu od bezbednosti domova i automatizacije do interaktivnih igara.
Tim naučnika sa Haso Platner instituta (Hasso Plattner) u Potsdamu je stvorio prototip poda od osam kvadratnih metara koji inverzno projektuje slike - set nameštaja osetljiv na dodir i algoritama koji identifikuju korisnike, nameštaj i poze iznad samog poda na osnovu njihovih tekstura.
Pametni pod koristiti nešto što su istraživači nazvali „višeprstu“ infrastrukturu, koja se oslanja na pritisak po pikselu kako bi omogućio da pod locira i analizira đonove korisnika i prepozna poziciju stopala.
Protitip gravitacijskog poda je napravljen od ploča od 6,4cm debelog stakla postavljenih u rupe isečene u standardnom podu. Ispod njih postoji prostor sa infracrvenom kamerom i video projektorom visoke rezolucije koji prati tragove i projektuje video gore na staklenu površinu. Infracrveno LED osvetljenje okružuje podove obložene sa gumenim filmom osetljivim na pritisak.
Koraci na površini čine da se film ometa infracrveno svetlo, stvarajući sliku otiska snimljene kamerom u prostoru ispod. Sistem može da identifikuje korisnike na osnovu njihovih tabana, može da prati kretanje i pozivije tela korisnika, i omogućiti interakciju visoke preciznosti fokusirajući se na njihove noge.
Naučnici kažu da sistem ima nekoliko prednosti u odnosu na kamere koje prate kretanje. Prvo, on pruža konzistentnu pokrivenost prostorije od zida do zida. Drugo, on je manje podložan blokiranju vidika od strane ljudi ili nameštaja. On takođe omogućava jednostavne algoritme i, konačno, on je manje nametljiv po privatnost.
Gravitacijski pod ima brojne potencijalne primene. Pored obezbeđivanja doma i kancelarije, tehnologija bi mogla da se koristi za brigu o starijim osobama, gde bi, na primer, negovatelj bio obavešten ako pacijent padne. Može čak da se koristi i za prostu zabavu - pomislite na CGI (Computer-generated imagery) fudbal po sobi.
Kompanija IBM je takođe probudila potencijal pametnih podova, pošto je patentirala multitač pametni pod koji može da detektuje uljeze u kući ili da pozove hitne službe kada neko padne ili pretrpi srčani udar.
Članovi tima Haso Platner instituta su Alan Brancel, Danijel Hofman, Marijus Knaust, Patrik Lune, Rene Meusel i Stefan Rihter, pod nadzorom Kristijana Holca, Dominika Šmita i Patrika Baudiša iz Laboratorije za interakciju ljudi i kompjutera.
Projekat je razvijen u saradnji sa Šahram Izadi, Stivom Hodžsom i Skarle Šviderski-Groše u Majkrosoft istraživačkom centru u Kembridžu, Velika Britanija.
Izvor: gradjevinatsvo.rs