U organizaciji Kulturnog centra VRŠAC, 1. oktobra održana je izložba radova koji su učestvovali za godišnju nagradu "Paja Jovanović 2015". Izloženo je preko 200 radova a nagrađeno dvadesetak. Kao i prošle godine Centar za energetsku efikasnost CEFIX podržao je mlade kreativce i dodelio tri nagrade pod nazivom ReciklARTiraj.
Nagrađeni su sledeći radovi:
I Nagrada - Dan David za rad PTICA, kombinovana tehnika, dimenzije 38x25, OŠ Žarko Zrenjanin, Izbište, pedagog Melinda Barna Petrović
II Nagrada - Iva Vukov, Jovana Arađan i Nađa Bekić za rad NA LIVADI, kombinovana tehnoka, dimenzije 21x30, PU Čarolija, Plavi čuperak Vršac, pedagozi Gabrijela Tošković i Aleksandra Ivanović
III Nagrada - Zarić Dragoslav za rad Pandora's zipper, tehnika: olovka, dimenzije 30x21
Centar za robotiku Instituta „Mihajlo Pupin“ i Institut za ekonomiku poljoprivrede iz Beograda će danas (25. septembra) u Selenči na Forumu o organskoj poljoprivredi predstaviti svoj mobilni robotizovani solarni elektrogenerator. Projekat kombinuje energiju sunca s informaciono-komunikacionim tehnologijama za napajanje sistema za navodnjavanje na malim farmama i upravljanje njime. Uređaj, montiran na prikolicu koja odgovara putničkom vozilu, upravo je završio s terenskim ispitivanjem.
Poljoprivreda u Srbiji trpi ogromnu štetu od suše, iako to nije zemlja bez vode, kaže Aleksandar Rodić, rukovodilac Centra za robotiku. „Solarne energije je u izobilju, a vode je dovoljno, ali se navodnjava samo dva odsto površina u zemlji, tako da naš vredni resurs, veoma plodno zemljište, ne može dobro da se iskoristi“, izjavio je za Balkan Green Energy News (BGEN). Srbija je osiromašena sankcijama i ratovima i drži se u latentnoj pasivnosti, istakao je šef projekta. „Slušao sam neke kolege kako govore da prioritet treba da bude da se ljudi nahrane, a da je robotika za tehnološki napredne zemlje. To me je pogodilo emocionalno, ali je bilo frustrirajuće i u profesionalnom smislu, te sam pomislio kako bi trebalo da konstruišemo nešto kao robotičari i da se pozabavimo tim problemom“, dodao je Rodić.
Tim naučnika je imao ideju da iskoristi ovaj obnovljivi izvor energije za napajanje pumpi za vodu i dovođenje vode na površinu. Mobilni solarni generator, nazvan mobisan (MobiSun), pokreće se sistemom inteligentnog upravljanja koji održava nivo baterije. Može da se programira da radi nezavisno i više meseci, po potrebi, a napredne verzije imaju zaštitu od krađe i daljinsko upravljanje preko smartfona ili drugog sličnog uređaja.
Koncepcija, koja se analizira u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine, jeste da na tržište izađe proizvod koji mogu da priušte vlasnici malih i farmi srednje veličine, rekao je naš sagovornik. Institut za ekonomiku poljoprivrede, glavni partner na projektu, učestvovao je s konsultantskim uslugama. Osnovnim modelom mobisana se upravlja ručno, dok napredne verzije mogu biti oko 30 procenata skuplje, kaže Rodić i izražava ambiciju da uređaj izađe na evropsko i svetsko tržište. „Sistem je veoma konkurentan u poređenju s onima koji rade na fosilna goriva, iako je na početku skuplji. Investicija se isplati za tri do četiri godine, ukoliko obračunamo troškove na ime dizel-goriva ili benzina. Računica je napravljena za korišćenje generatora pet meseci godišnje za navodnjavanje“, napomenuo je.
Prototip mobisana ima kapacitet od tri kilovata i pogodan je za pumpe koje ima ciljna grupa korisnika. Projekat je protekle dve nedelje testiran na četiri lokacije u okolini Beograda, uključujući staklenike. Uređaj je angažovan s maksimumom snage na farmama kukuruza i kupusa.
Mobilni robotizovani solarni generator je savršen za organsku poljoprivredu, jer nema opasnosti od curenja ili drugog zagađenja, pa ni bukom, kažu autori projekta. Prototip košta oko sedam hiljada evra a, po rečima Jonela Subića, direktora Instituta za ekonomiku poljoprivrede, industrijska proizvodnja bi cenu mogla da umanji za desetinu.
Izvor: balkangreenenergynews.com
Evropska asocijacija za bio-masu (Aebiom) odlučila je da podrži inicijative za razvoj sektora bioenergije u dunavskom regionu, kazao je u intervjuu za Balkan Green Energy News Žan-Mark Žosar (Jean-Marc Jossart), generalni sekretar organizacije. „Prošle godine smo opazili povećano interesovanje u Briselu i na nivou Evropske unije“ u tom smeru, dodao je. Primer podrške je projekat BioRES, koji je pokrenut s idejom da doprinese stvaranju trgovinske platforme u Srbiji, Bugarskoj i Hrvatskoj posredovanjem između snabdevača bio-masom, vlasnika šuma i drvne industrije s jedne strane i krajnjih korisnika s druge, dodao je Žosar.
Sagovornik BGEN-a je podvukao da Aebiom igra presudnu ulogu u razvoju tržišta grejanja dok se iščekuje strategija Evropske unije za taj sektor, najavljena za novembar. Ova industrija je veća nego struja i transport, ako govorimo o bioenergiji, kaže Žosar. „Ona je najjeftiniji obnovljivi izvor energije, a u isto vreme je odgovor na izazov koji donosi energetsko siromaštvo, pogotovo u grejanju stambenog prostora. Taj segment ima najviše troškove“, izjavio je.
Članovi Aebioma deluju i na nacionalnom nivou, a balkanske zemlje moraju da se pobrinu da im se glas čuje u Evropi, istakao je Žosar. „Budite što glasniji da biste nešto postigli u Briselu“, poručio je generalni sekretar organizacije.
Upitan za najdelotvornije vidove podrške korišćenju biogoriva, on je rekao da podsticaji za investiranje ne ostavljaju trajan efekat, ali da bi strategija na srednji rok trebalo da se zasniva na oporezivanju goriva koja zagađuju. „U Švedskoj to čini bio-masu jeftinijom od fosilnih goriva, a potrošači se prilagođavaju brzo. Viši porezi takođe donose novac za državni budžet“, izjavio je Žosar.
Kompletan intervju pročitajte na: balkangreenenergynews.com