Energetski pasoš govori koliko je koja zgrada energetski efikasna – to jest, koliko ćete energije morati da trošite ako živite u toj zgradi. Energetski pasoš je dokument koji služi ne samo da bi postojao bolji pregled utroška energije, pa posredno i uticaja na životnu sredinu, nego i kao instrument za ocenjivanje i upoređivanje energetskog kvaliteta zgrada. Kada znate da je zgrada (ili kuća) energetski efikasnija, znate i da ćete morati da trošite manje novca na grejanje, što utiče na cenu koju ste voljni da platite za stan u njoj.
Energetska efikasnost u zgradarstvu podrazumeva efikasno korišćenje energije uz primenu optimalnih mera čiji je cilj:
Merenje potrošnje energije u zgradama, odnosno prikazivanje energetskih svojstava zgrade izradom energetskih pasoša, ima za cilj trajno smanjenje energetskih potreba zgrada pri projektovanju, izgradnji i korišćenju novih zgrada, odnosno sanaciji i rekonstrukciji postojećih.
Energetska sertifikacije zgrade je skup radnji i postupaka koji uključuju: energetski pregled zgrade, vrednovanje stavki prilikom energetskog pregleda zgrade, izradu izveštaja o obavljenom energetskom pregledu i izdavanje energetskog pasoša, a sprovodi je ovlašćena organizacija; energetska sertifikacija novih zgrada vrši se u postupku tehničkog prijema zgrade.
Ovlašćena organizacija je privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje poseduje rešenje o ispunjenosti uslova (licencu) za izdavanje energetskog pasoša.
Odgovorni (sertifikovani) inženjer za energetsku efikasnost zgrada je lice koje izrađuje elaborate, vrši energetski pregled i učestvuje u energetskoj sertifikaciji zgrada. Ovo lice poseduje licencu za energetsku sertifikaciju zgrada.
Izvor: videtienergiju.rs
Priredio: Nikola Lukin II-4
Energetski pasoš zgrade je dokument koji prikazuje energetska svojstva zgrade i koji ima propisani sadržaj i izgled prema Pravilniku o energetskoj sertifikaciji zgrada, a izdaje ga ovlašćena organizacija koja ispunjava propisane uslove za izdavanje, a o energetskim svojstvima objekata.
Sam sadržaj i izgled pasoša su u skladu sa Pravilnikom o uslovima, sadržini i načinu izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima zgrada.
Benefiti energetskog pasoša
Izvor: videtienergiju.rs
Priredio: Nikola Lukin II-4
Digitalni budilnik radi na vodu – bez baterija
Sve što je potrebno da uradite je da ga s vremena na vreme - svakih 8 do 12 nedelja - otvorite i dopunite vodom: radiće bez baterija, hemikalija i struje, a pri tom je i potpuno ekološko rešenje.
Šta bi bilo kada biste se zatekli u šumi, na kampovanju, bez baterije, a morate da se probudite u tačno određeno vreme?
Međutim, ako vam je potreban malo verovatniji životni scenario, probajmo sa ovim: nestala vam je struja zbog ozbiljne havarije koja je pola države ostavila u mraku ,a vi morate da ustanete tačno u osam sati pošto u devet imate zakazan razgovor sa poslodavcem koga treba da impresionirate, jer je to posao vašeg života. Ali da biste sve to uspeli – prvo morate da stignete na vreme.
Uvidite svu genijalnost ovog časovnika sa ugrađenim budilnikom koji radi u potpunosti na vodu – bez baterija, hemikalija ili struje, i ne proizvodi nikakvo zagađenje.
Vreme, zahvaljujući ugrađenom memorijskom čipu, neće biti izgubljeno dok menjate vodu.
Postoji više verzija ovakvih časovnika na vodu. Njihova cena se kreće od 16 - 39 dolara. Zvaničan sajt proizvođača ovog časovnika je: bedolwhatsnext.com
Izvor: opusteno.rs
Priredio: Milan Prijić II-4
Ako se pitamo zašto je džins povezan sa energetskom efikasnošću odgovor je vrlo jednostavan. Pojedini odevni predmeti od džinsa napravljeni su tako da se mogu, prilagodljivo, nositi i leti i zimi. Džins odeća se izrađuje tradicionalno od denima, ali i od pamuka i somata, pa i drugih materijala pogodnih za izradu ovakve vrste odeće.
Prilagodljiv način korišćenja džins odeće za sve dnevne i noćne situacije u odevanju štedi energiju potrebnu u procesu proizvodnje odevnih predmeta. Odeća se može nositi duži vremenski period i ne haba se brzo kao odevni predmeti od drugih materijala i koji su namenski napravljeni za određene situacije.
Od kako su ljudi došli na ideju da je uvedu nije izašla iz mode, pa naše odevne predmete od džinsa mogu da naslede i mlađi. Znači, i na takav se način štedi energija.
Iz svega ovoga proizlazi da je džins višestruko koristan. Sporije se haba, može se naslediti i od drugih, ne izlazi iz mode i mogu ga nositi i žene i muškarci.
Ja ću vama pozajmiti moju košulju, a vi meni pozajmite vaše pantalone i uštedećemo energiju za jednu košulju više i za jedne pantalone više. Ako tako nanižemo veći broj košulja i veći broj pantalona i ušteda će biti veća.
Nravno, pored one ozbiljne strane i problema kojim se bavimo postoji i smešna strana ovog našeg problema. Ipak, vi to shvatite kao šalu i nezaboravite na to da uniseks moda štedi energiju.
Pogledajte:
Članak napisao: Matej Hana, I-4
Kada kažemo termoizolacija najčešće mislimo u stvari na termoizolacioni materijal, čija je funkcija da zaštiti objekat od spoljašnjih toplotnih promena i održi konstantno prijatnu temperaturu u unutrašnjosti objekta. Da bi se jedan materijal mogao nazvati termoizolacionim, mora da ima nisku vrednost koeficijenta toplotne provodljivosti koja se obeležava grčkim slovom λ (lambda).
Lambda izolacionog materijala mora da bude manja od 1 W/mK i što je niža, to je materijal bolji toplotni izolator.
Termoizolacija – karakteristike
Termoizolacija predstavlja neizostavni elemenat gradnje svakog objekta i o njoj se mora razmišljati već pri projektovanju. Dobra termoizolacija ima sledeće karakteristike:
Termoizolacija – najbolji materijali
Od prvih koraka čoveka na Zemlji do danas, ljudi su tražili i primenjivali različite prirodne materijale kako bi boravak u svojim staništima učinili prijatnijim. U jednom periodu su to bili materijali biljnog porekla poput slame, trske, granja, a potom i materijali veće gustine – zemja tj.blato, glina, kamen...
Čak i danas se termoizolacija objekta svodi na iste grupe materijala, no razvitkom moderne tehnologije neki od ovih materijala su «evoluirali» te sad umesto običnog kamenog bloka majstori izolacije koriste različite oblike mineralnih vuna – kamenu, staklenu i drvenu. Čak oko 80 odsto svih ugrađenih termoizolacioih materijala čine različite mineralne vune.
Knauf Insulation je jedinstven na domaćem tržištu jer svojim kupcima nudi upravo i jedino prirodnu termoizolaciju: kamenu vunu, staklenu vunu i drvenu vunu.
Termoizolacija - kako izabrati pravi materijal?
Na izbor adekvatnog materijala za zaštitu konkretnog objekta utiču manje-više isti faktori kao i kod svakog drugog građevinskog materijala: lokalni mikro i makro klimatski uslovi, popularnost proizvoda i tradicija gradnje, specifični zahtevi, i naravno - cena. Iako niko nije zadovoljan kad mu cena diktira mogućnosti, u današnje vreme većina se pri izboru termoizolacije mora baš najviše oslanjati na nju.
Bez obzira na to, ne smemo zaboraviti da danas termoizolacija više ne zadovoljava samo svoju osnovnu namenu – da štiti od hladnoće odnosno toplote. Naprotiv. Ljudi moraju bti svesni da dobra termoizolacija odgovara i na neke dodatne zahteve:
Kamena i staklena mineralna vuna Knauf Insulation su materijali koji daju rešenje na sve gore postavljene zahteve!
Izvor: knaufinsulation.rs
Priredila: Tamara Horti, III-2
Saznajte zašto je izolacija najvažniji faktor štednje energije u zgradama
Savremeni način života nas čini potpuno zavisnim od energije. Rastuća potrošnja fosilnih goriva - kao što su nafta, ugalj i gas - imaju dramatičan uticaj na ukupnu emisiju štetnih gasova u vazduh. Ipak, rezerve uglja, gasa i nafte su ograničene, u nekim zemljama i na izmaku. Kombinacija porasta potrošnje enegenata i ograničena ponuda rezultiraju konstantnim rastom cena.
Zemlje potpisnice Kjoto protokola teže da smanje emisije CO2 za 8% do 2012. godine. Trenutno se radi na post-Kjoto ugovoru čiji je cilj, između ostalih, smanjenje ukupnog porasta globalne temperature na 2 stepena.
Ko i kako troši energiju?
U Evropi se na grejanje i hlađenje u zgradama troši oko 40% ukupne energije. U Srbiji čak 47%!
Šta možemo učiniti kako bi naši domovi i kancelarije prestali da rasipaju energiju?
Promenimo svoje navike: Vreme je za štednju energije! Najveći efekat u štednji energije postićićemo putem energetske efikasnosti u zgradama.
Kako?
Energetskoj efikasnosti doprinosimo na nekoliko načina: ugradnjom štedljivih sijalica, zamenom dotrajalih prozora i vrata i sl. Medjutim, trajno rešenje za štednju energije jeste ugradnja termoizolacije.
Ugradnjom kamene vune kao termoizolacije u vaš objekat:
Korisni linkovi:
Izvor: knaufinsulation.rs
Priredila: Tamara Horti, III-2
Uciti je patriotizam. Nauciti je pobednicki duh!
Fosilni resursi su danas politicki instrument ucene u celom svetu, a Srbija zbog njih krece u svom koordinatnom sistemu ne od nule, vec od velikog minusa. Voljom politickih spahiluka.
Svaka zajednica, drzava, zemlja da bi imala preduslove za dobar razvoj, mora da u osnovi vodi pazljivu strategiju primarnih resursa. Odavde krece sve sto se zove ekonomija. Svi mi znamo da zemlja, voda, nafta, gas, ugalj, minerali su primarne sirovine koje se moraju obradjivati da bi dobili ono sto se zove finalni proizvod, koje konacno formira trziste i ekonomiju shodnu tom trzistu.U tehnologiji, ono sto je za nekoga polusirovina za drugog je finalni proizvod koji ce biti unovcen i dat na dalju preradu.Za valjaonicu je sirovina gvozdje, a finalni proizvod lim, dok je za fabriku haldnjaka, stednjaka polusirovina je obradjeni lim a finalni proizvod stednjak itd.
Energija je sve. Pristup pojmu energije je totalno pogresan. Energija nije samo cena kilovata ili litre nafte. Energija je recimo i pasnjak, gde ovce i krave pasu, pa se tacno izracuna koliko litara mleka, sira, mesa daje taj pasnjak. Energija je i regenerativna moc zemlje gde se brizljivim pristupom dobija veci prinos, pa stoga i vise energije.
Zasto ovakav uvod? Pa zato sto recimo ako uzmemo potrebe Srbije za primarnom energijom od 15 Mten (miliona tona ekvivalentne nafte), mi uvozimo 6 Mten, iliti 40% a pitanje je da li pored tako plodne zemlje, nama treba toliko uvoza?
Naime, jedna racunica ce nam pokazati sve. Ako se uzme da Srbija ima 5,5 miliona hektara zemlje, a da jedan hektar moze dati 4 ten, od kojih 2 ten u otpadu ili 1 ten od pola otpada u struji i grejanju, evo skoro ceo nas uvoz, pokriven u biomasi. Dosadicu ovim racunicama u sledecim blogovima, ali za sada neka citalac uzme da je to tako.Dakle dobro navodnjavanje, dobro djubrenje, donosi dobar prinos, a ostalo je stvar prerade. Dve stvari odredjuju primarne energetske resurse jedne zemlje: pamet i materijalni resursi.Pamet izvozimo besplatno, a materijalne resurse ne obradjujemo. Ali problematika energetske nezavisnosti je mnogo kompleksnija, pa cu morati da koristim dosta cifara, da bi se docaralo nesto sto se naziva energetska neefikasnost Srbije, mogucnosti za popravljanje stanja i narocito nove tehnologije, koje da uposle ljude, a ne da pozajmljujemo pare i kupujemo gotove proizvode.Poprilicno tezak zadatak. Slazete se. Osnovni problem je smanjiti uvoz energenata, a na osnovu sopstvenih resursa uposliti sto veci broj ljudi i stvoriti sopstvenu sekundarnu energiju.Bez toga, Srbija nikada, pa ni posle nikada nece moci da ima normalan standard.
Namerno rasipanje energije
U svojevrsnoj usmerenoj tranziciji, postoji jedna ocigledna tendencija koriscenja sto vise uvoznog energenta. To se na politickoj sceni bestidno i primitivno tumaci na raznorazne nacine: da je to potrebno, da nas braca Rusi pomazu, da cemo na osnovu tih energenata podstaci razvoj. Onda se sve zabiberi borbenim poklicima politickih indijanaca: sila, lider, cvoriste itd. Da ne duzimo.
Na taj nacin se obezbedjuje njeno velicanstvo MARZA. U svim tranzakcijama ona iznosi od izvorista do konacne upotrebe negde 30%. Posredncici, lanci distrubutera i drugi ljudi bliski vatri koji se oko toga debelo okoriste. Rekosmo da uvozimo 6 Mten primarnih energenata. Grubo, to je 3 milijarde dolara, a njeno velicanstvo MARZA ovde iznosi ni manje ni vise do milijardu dolara godisnje. sa svim varijacijama cena, nekada mnogo vise, nekada nesto malo manje.
No da se vratimo na naslov: zasto namerno rasipanje energije? Pa samo da bi se trosilo sto vise uvozne primarne sirovine.
Hajde da to i dokazemo. Poznato je da nase termoelektrane, trose paru koja se zatim vraca u jednom kondenzacionom ciklusu.Jednom recju greje se Sava u Dunav da se stanovnistvo ne bi grejalo na toplovod. Kolika je ta kolicina? Negde oko dva cela Djerdapa. U toploti. Cak i ako bi se slali negativni signali neizvodljivosti zbog skupoce, ili nedostatka investicija, (laz),to ne opravdava recimo da se kotlovi u toplanama napajaju vrelom demineralizovanom vodom, i na taj nacin smanjio utrosak gasa u mesto da se baca korisna energija. Jedna lepa studija te problematike je razradjena u elaboratu o stanju u nasoj energetici, razradjenoj od dva eminentna profesora Miodrag Mesarovic i Milan Calovic. Uraditi tako nesto je 20% vise soptvene energije i 20% manje opterecenje budzeta gradjana ali i 20% manje MARZE kod srpskih Moskovljana, kako volim da ih zovem.
Dakle ne neznanje, ne nedostatak para, ne neprofitabilnost investicije nego ZLO, za rad sopstvenog dzepa.
U Srbiji se KORUPCIJA zove DRZAVNA STRATEGIJA.
Po elaboratu iz prilozenog linka, moze se videtida je teorijski potencijal kogeneracije(spregnute proizvodnje struje i toplote) negde oko 20 TWh godisnje.(strana 28). Da se ljudi ne bi zbunili tera je 12 nula, iliti hiljadu gigavata.Dovoljno za grejanje citave Srbija zimi. Ili za uporedjivanje, Srbija u struji trosi oko 27 TWh godisnje.
Dakle ponavljam, ako bi se samo 20% toga iskoristilo, cak i na najprimitivniji nacin, punjenjem postojecih kotlova vrelom vodom iz kondenzacione pare utrosak gasa za dobijanje toplote, bio bi prepolovljen.
Druga vrsta kogeneracije jeste maksimalno iskoriscavanje gasnih toplana, spregnutom proizvodnjom struje. Naime u svim gradovima Srbije, ima ugradjeno kotlova, kapaciteta 6600 Mw. Od toga 5500Mw su na gas. Svi oni proizvode samo toplotu, dok ugradjnjom parnih turbina bi mogli da proizvode i struju. U nekim gradovima su takve turbine vec predvidjene ali se ne koriste.Razlog? Stoveca potrsonja gasa da bi se posrednici bogatili. To je sutina neefikasnoti u Srbiji a ne druga, koja ide na: pricam ti pricu jer ja znam.
Sa druge strane, sistemi merenja su skroz primitivni. Gradjanin moze imati pojma koliko je potrosio grejanja, onoliko koliko mu kazu iz preduzeca za grejanje.Kada se budu uveli savremeni sistemi da svako zna koliko u stvari trosi, sami ce ljudi poceti da razmisljaju pozitivno o invetiranju u besplatnu energiju.
Sa trece strane, neredovna isplata gasne potrosnje, dovodi do problema u isporuci ovog goriva, dok resenje je u medjunarodnim pozajmicama. Koliko juce je Srbija gas dobila 170 miliona evra za neke izmisljene potrebe, a to je u stvari dug kojim treba da isplatimo uvoz gasa. Tako reci Srpcici iz obdanista kao i oni nerodjeni preuzimaju odgovornost za nase grejanje. I to je tako, na nasu sramotu.
No autor, nema uopste nameru da se ovim blogovima bavi pljuvanjem, nego je namera da se daju ideje operacionalizacije nekih mogucnosti da se ovo stanje dovede u situaciji da koristimo sopstvene izvore energije, uposlimo ljude da to rade i konacno proizvodimo i visak koji ce nam donositi dobit.
U utrosu sekundarnih energenata prednjace tri vrste istih: struja, gas i naftni derivati. Oni se koriste u tri glavne smernice: domacinstva, industrijska i poljoprivredna proizvodnja i transport.
Da idemo redom. Posto industrijsku proizvodnju nemamo o tome necemo.
1. Domacinstva su skroz neefikasna u trosenju energije.
Pausalno placanje grejanja dovodi do cistog bacanja energije, dok sa druge strane koriscenje skroz fosilnih goriva (gasa) dovodi do mucnih politicko - socijalnih trabunjanja. Jedni hoce vise para, drugi nemaju pare, pa stoga se malo vole, malo mrze i svi su u pravu.
Najgore prolaze oni koji redovno placaju, jer moraju platiti i ono sto drugi ne placaju, a tu je drzava da smiri situaciju kad odere sta moze, pa ostatak se pozajmi od mmf-a pa ce to platiti srpscici iz obdanista i nerodjena Srbija.
Uvodjenje merenja u svakom domacinstvu, mogucnost kontrole i regulacije grejanja po potrebi i guberu bi u mnogome resavalo stvar. Sami gradjani bi se pobrinuli oko izolacija stanova, kuca itd, razvile bi se industrije proizvodnje izolacionih materijala, stakla sa adkvetnum U koeficijentom (koeficijent razmene i propustanja toplote u razmeni sa spoljnjim ambijentom), koriscenja suncevih panela, mikrovetroturbina na vec postojecim zgradama, a pristupilo bi se i novoj tehnici gradnje, sto bi u mnogome promenilo samu proizvodnju gradjevinskog materijala i koncepcije gradnje, gde se recmo u Nemackoj vec postizi efekti od 80% manje trosenja fosilnih goriva.Troskove ugradnje tavih uredjaja treba da snosi dostavljac toplotne energije, a ne skroz osiromaseno stanovnistvo. Ako nemaju para, neka se rasplacu kod politickih spahiluka, jer je to njihova obaveza, a ne gradjana.Interes drzave treba da bude, da se smanji potrosnja fosilnih goriva, tako da ce ona to vrlo 'rado' da uradi. Ovaj link ce vam malo pojasniti.
Elektricna energija u domacinstvima, je poseban problem. EPS je politicko socijalna institucija, i oni se nalaze u nezavisnom polozaju. Struju koju isporucuju javnim preduzecima skoro niko ne placa, tako da im ostaje gradjanstvo. Stoga, EPS polako propada iako se oni po partijskom zadatki batrgaju da nije tako. No to je druga prica, do koje cemo stici negde u ovim blogovima.
Jedno od resenja je kompenzacija jednog broja kilovata siromasnim domacinstvima (siromasnim, onima koji imaju ispod 100.000 dinara po domacinstvu jer je to siromastvo). Recimo 250 kw mesecno je solidna kompenzacija za nizu cenu, dok sve ostalo treba da se placa po evropskim standardima, jer rezervni delovi i modernizacija kostaju zbog uvoza, kad vec nismo razvili sosptvenu pamet ili je prodali tudjima. Kradja je smesna stvar jer danas su merenja toliko unapredjena tehnicki, da se moze pratiti svaki vat, svako pomeranje zice, svaki pokusaj da se ista nelegalno uradi. No mi jos citamo brojila kao i 45-e. Svaki pokusaj kradje, se moze kaznjavati momentalnim iskljucivanjem napajanja, specificnog potrosaca, pa posle nek plati gomilu dukata za ponovno ukljucenje.Kad vec ne zna Bozju zapovest da ne krade. Zasto se to ne radi? Pa da bi se kralo. Prosto. Danas je u veliko pocelo koriscenje Pametnih Sabirnica u svim granama elektricne energije (pa i ostalih vrsta energenata).
2. Poljoprivreda
Ovde smo nastanjeni 13 vekova zbog plodne zemlje. Samo zadnjih 65 godina smo se opametili da radimo nesto sto ne znamo. Da bi bili sluge jedne ideologije.
Rezultat, je da se namnozilo tih ideologa previse a mnogo vole da jedu sta zemlja daje a da ne posade ni struk.
Regeneratvna moc zemlje bi trebalo ovaj prostor da ucini bogatim. Danasnje tehnologije pravljenja raznoraznih biogoriva dozvoljavaju da se stvori interna logistika poljoprivrede a da ne potrosi ni gram uvoznog fosilnog resursa.Etanol, metanol bio dizel, otpadni materiaji zetvi su savmim dovolni da na 5,5 miliona hektara plodne zemlje i jos 3 miliona hektara suma ssu savim dovoljni da ne razmisljamo o uvozu nafte i gasa. Samo sume rastu godisnje u jednoj toni ekvivalentne nafte po hektaru. O plodnoj poljoprivrednoj zemlji zemlji da ne govorimo.
Problem je sto treba razbiti zlu, namernu politiku destrukcije i sticanja dobiti od marzhi na fosilna uvozna goriva. To su problemi o kojima se treba otvoreno razgovarati.To je veoma opasno jer su lihvari koji kad to cuju veoma uznemoreni i ne prezaju ni od cega. Njihove prljave sluge su politicari i mediji koji permanentno salju negativne signale a jos manje hoce daodvoje sredtva da se takva politika sprovede. Vise procitajte na stranici o biomasi Biomasa nas DNK
3. Transport roba
Prevoz u cenama robe, u principu ucestvuje sa 20%. Pri tom se naravno sagledavaju neki parametri koji teze da smanje to ucesce.Da vidimo koja je situacija u Srbijisa tim problemom? Katastrofa. Afrika ili jos gore. Da napravimo kratke racunice. Grube. Jedan auto sleper nosi u proseku 2,5 tone robe. Ova cifra varira u ovom proseku.
U jednom vagonu stane najmanje 25 tona robe (i vise u zavsnosti od vagona). Dakle deset slepera. Jedna lokomotova vuce 40 vagona. Moze i 80 ako su dve i jedna gura kompoziciju. Dakle jedna zeleznicka kompozicija vuce 40 slepera. Na struju naravno.Izracunajte koliki je dobitak u prevozu robe zeleznicom, a koliki gubitak lihvara koji hoce da na prodaji goriva za slepere zaradjuje. Ogroman.
Evo zasto se od 45-e naovamo koci razvoj zeleznice. Brze pruge, tralala, i sve gore i gore. Vozimo se prugama Milana Obrenovica i Franc Jozefa.
Drugi zanemaren nacin transporta robe je recno brodarstvo. Jedna barza nosi i do 80 tona. Jedan gurac barzi gura i do 8 barzi. Izracunajte koliko je to autoslepera. Milos Veliki je na Dunavu, trgovinom sleperima napravio drzavu. Srbija je privatizovala luke, recno brodarstvo skoro da vise nema, ili je toliko okrunjeno da treba ozbiljna investicija da se obnovi ali samo kada ce Srbi dobiti izlaz na Dunav. Za sada je sve na sudu. I privatizovano.
Da ne govorimo da u Evropi se citavi sleperi prevoze barzama ili brodovima da bi se skratio put, pa zatim se krace relacije obavljaju kopnom.
Ni na kraj pameti ne pada autoru da umanji vrednost autoputeva.I to bas zbog voznje alternativnim gorivima.
Metro Beograd je dvomilionski grad. Nije mi poznato koliko autobuskih linija ima, sigurno postoji podatak o ogromnoj potrosnji goriva i ostalih derivata, da se pokrije tako jedna ogromna povrsina, ali elektricna vuca jeste nacin da se u mnogome smanji uvozna zavisnost od derivata. Pored kogeneracije toplotom iz TE Kolubara Obrenovac, metro je jedan imperativ za ustedu potrebnih deviza.
Da ne pricamo o starim izandjalim prevozima, velike potrosnje skroz neefikasne.Pored metroa, Beovoz je jedna od veoma bitnih komponenti za saobracajne veze sa Pokrajinom i ostalim delom Srbije. Mogle bi se razviti odlicne veze sa lukom na Dunavu, a u cilju isporuke eventualnih izvoznih proizvoda. Naravno tu se treba imati u vidu svi ostali prikljucci, odgovarajuce ranzirne stanice za skladistima za utovar istovar itd, itd.
Ono sto autoru bloga smeta, jeste da niko ama bas niko ne potencira ove manjkavosti, koje su osnovica za razvoj, bar ne na nacin kako tvrdim: to se namerno radi. Dakle jos jednom, na 6 Mten uvoza trosi se 3 milijarde evra. Svuda u svetu od izvora, preko posrednika, dobavljaca i distributera uzima se 30%. To je za nasu jadnu Srbiju milijarda evra koja ide u tudje dzepove. Godisnje. Sto je tragedija, politicki spahiluci to znaju i stimulisu. Na hiljadu nacina.
Jedan odlican sajt za celokupne obnovljive mogucnosti preko satelita je ovde: www.3tier.com
Izvor: senalt.blogspot.com
Tekst preuzeo: Stefan Gašić, III-2
U modernim industrijskim zemljama, većina ljudi provodi 90% svog vremena u zatvorenim prostorima. Upravo iz tog razloga materijali, vazduh, klima i druga obeležja stambenih zgrada, direktno utiču na ljudsko zdravlje, produktivnost i kvalitet života u opšte. Ipak, prema istraživanjima, vrlo malo objekata pruža zdravo a najčešće čak ni zadovoljavajuće životno okruženje.
Novosađanin Milivoj Pejin izgradio je naizgled sasvim običnu kuću, međutim to je prava ekološka i energetski efikasna građevina, čiji su zidovi ispunjeni slamom.
Godišnje se u svetu proizvedu ogromne količine slame, koje se najčešće spale na njivama, što je veliki ekološki problem. Primera radi, od 4 miliona tona slame koja se godišnje proizvede u Velikoj Britaniji, moglo bi se izgraditi oko 450.000 kuća.
Na primeru kuće Milivoja Pejina, jednostavno se može izračunati koliko je jeftinije izgraditi kuću sa blokovima od slame umesto sa ciglom. Za kuću od 140 kvadrata, utrošeno je 500 komada bala slame. I po ceni od 50 dinara po komadu, potrošeno je 25.000 dinara. Da je kuća građena od cigala (prema računici da u jedan slameni blok stane 16 cigala), bilo bi potrebno 18.000 komada. Prema najnižoj ceni od 10 dinara po komadu, to iznosi 80.000 dinara Računica je jasna. Samo na izgradnji ušteđeno je 55.000 dinara.
Najveće uštede međutim javljaju se kod potrošnje energije. Slama obezbeđuje visoku toplotnu izolaciju i to 2 do 3 puta niže nego kod savremenih materijala. Zidovi građeni baliranom slamom su izvanredan izolator zvuka, a imaju i manji požarni rizik od panelnih drvenih zidova.
U svetu je izgradnja takvih kuća aktuelna već 20-ak godina, ali kod nas nije, što zbog ne poverenja našeg naroda u nešto što je novo, ali i zbog nedostatka regulative, što i nije neka novost. Materijala za izgradnju energetski efikasnih objekata ima mnogo, ali mi ih naravno ne koristimo, nego ih bacamo.
Kuća Milivoja Pejina ima betonsku konstrukciju, ma da on to nije želeo. Da bi dobio upotrebnu dozvolu, morao je tako da uradi, jer potpuna gradnja od slame kod nas nije dozvoljena, iako je to u svetu sasvim normalno.
Trenutna cena slame u našim krajevima iznosi 6 bala za euro. Ako se uzme u obzir da sa 3 bale dobijemo 1 kvadratni metar visoko izolovanog fasadnog zida, finansijska opravdanost balirane slame je očigledna. Takođe, zbog specifične tehnologije građenja, ljudi bez, ili sa vrlo malo građevinskog iskustva, mogu učestvovati u dizajniranju i izgradnji objekta, te se na taj način mogu značajno redukovati troškovi vezani za radnu snagu. Najznačajnija ušteda kod ovakvih objekata je dugoročno smanjenje troškova vezanih za grejanje, zahvaljujući izvanrednim termo-izolacionim svojstvima slame.
Izvor: ekobalans.net
Priredila: Kristina Ristić, II-2
Sledite LeBron-ov primer
Aktuelno pitanje savršenog sveta je kako uštedeti energiju. Priča o energetskoj efikasnosti nema smisla ako i u praksi to ne primenjujemo. Kako to možemo da radimo i kako možemo da postignemo da budemo energetski efikasni?
Jedan takav primer je košarkaš svetskog glasa LeBron koji štedi energiju tako što za prevoz koristi bicikl.
Budimo energetske efikasni! :)
Izvor: www.24sata.hr
Priredio: Uroš Kiš, II-2
Proces reciklaže obuhvata: sakupljanje otpada, izdvajanje, preradu i izradu novog proizvoda. Otpad nije dovoljno samo smanjivati i izbegavati. Potrebno ga je razdvajati na mestu nastanka prema vrstama otpada, jer samo odvojeno sakupljeni otpad može se iskoristiti. Reciklaža je skup aktivnosti kojima se obezbeđuje ponovno korišćenje otpadnih materijala.
Reciklaža se primenjuje sa tri osnovna principa tri slova R (RRR)
Iako milioni tona dragocenih metala leže u fiokama stolova potpuno beskorisno, ipak recikliranje elektronskog otpada dovodi do problema toksičnosti i zagađenosti supstanci koje nastaju kroz procese reciklaže.
Više od 38 različitih hemijskih elemenata se može pojaviti kao priozvod procesa reciklaže elektronskog otpada, od kojih neki mogu biti zaista štetni za životnu okolinu i oni se moraju uništiti u posebnim postrojenjima, jer ne postoji mogućnost njihovog iskorišćenja na bolji način.
Danas je posao reciklaže elektronskog otpada u svim oblastima razvijenog sveta veoma rasprostranjen i brzo se razvija. Elektronski sistemi za preradu EE otpada su sazreli u poslednjih nekoliko godina, nakon povećane regulatorne, javne i komercijalne inicijative, a srazmerno rastu preduzetničkih interesa. Deo ove evolucije je izazvao ozbiljnije razdvajanje elektronskog otpada iz energetski intenzivnih procesa, za razliku od konvencionalne reciklaže, gde se oprema zasnivala na formi sirovog materijala. Ovo se postiže putem diverzije i ponovnog regenerisanja različitim hemijskim i fizičkim procesima.
Audiovideo komponente, televizori, video rekorderi, stereo oprema, mobilni telefoni, drugi ručni uređaji i računarske komponente sadrže vredne elemente i supstance pogodne za regenerisanje, uključujući olovo, bakar i zlato...
RECIKLAŽOM SE POSTIŽU SLEDEĆI CILJEVI:
MATERIJALI ZA RECIKLAŽU
U našoj okolini svakodnevno nastaju velike količine otpada koji bi mogao biti recikliriran.
Izvor: www.ereciklaza.com
Priredio: Uroš Kiš, II-2