Kina planira značajno smanjenje proizvodnje i upotrebe plastike do 2025. godine.
Kineska vlada je u objavila plan za smanjenje upotrebe jednokratne plastike. Kina do kraja 2020. godine uvodi zabranu plastičnih vrećica u supermarketima i trgovačkim centrima najvećih gradova. U ostalim delovima zemlje zabrana će stupiti na snagu do kraja 2022. godine. U restoranima se do kraja ove godine očekuje uvođenje zabrane slamki i ostalih predmeta za jednokratnu upotrebu. Dok kineski hoteli takve predmete moraju prestati nuditi svojim gostima do 2025. godine. Najveća deponija u Kini je puna 25 godina ranije nego što je očekivano. Kina se već godinama bori s ogromnim količinama otpada koje proizvodi 1,4 milijardi njenih građana. Najveće odlagalište otpada u zemlji, veličine oko sto fudbalskih igrališta, već je odavno puno, i to 25 godina pre planiranog roka.
Kina je 2017. godine sakupila 215 miliona tona komunalnog otpada, no podaci o recikliranim količinama otpada ipak nisu dostupni. Prema podacima Univerziteta u Oxfordu, Kina je 2010. godine proizvela 60 miliona tona plastičnog otpada, gotovo dvostruko više od SAD-a gde je proizvedeno 38 miliona tona. Istraživanje je objavljeno 2018. godine i u njemu se navodi da je „relativna globalna slika slična projekcijama do 2025.“ Nacionalno razvojna i reformska komisija je objavila saopštenje prema kojem se tokom sledećih pet godina u Kini planira značajno smanjiti proizvodnja i upotreba plastike. Novim planom zabraniće se, ograničiti proizvodnja, prodaja i upotreba pojedinih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Pored toga, promovisaće se alternativni proizvodi, standardizacija recikliranja plastičnog otpada te redovno i efektivno kontrolisanje plastičnog zagađenja.
Kina je najavila i borbu protiv ilegalne seče drveća
Osim plastičnog otpada, Kina je najavila i mere zabrane uvoza nezakonito sečenih drva. Zbog velike potražnje za sirovinama, Kina je u proteklih dvadeset godina postala i veliki pokretač ilegalne seče drva, posebno u jugoistočnoj Aziji i Africi te se često naziva najvećim svetskim potrošačem ilegalno posečenog drva. Kineska se vlada, stoga, s ciljem zaštite šumskih resursa i podupiranja zabrane seče prirodnih šuma odlučila obračunati i s korupcijom u šumarstvu.
Izvor: Ekovjesnik
Ploveći svetom kao oficir trgovačke mornarice, Simon Bernard je imao priliku da vidi razmere zagađenja okeana plastičnim otpadom, koji truje ekosisteme i ljude. Ovaj vizionar sada radi na tome da započne trogodišnju ekspediciju pod imenom „Plastic Odyssey“ (Plastična odiseja), što je ujedno i ime prvog broda na svetu koje će kao pogonsko gorivo koristiti otpadnu plastiku. „Krajnji cilj misije je svet bez plastike“, kaže Simon u intervjuu za Balkan Green Energy News pred učešće u Transition forumu koji se ove nedelje održava u Monaku.
Procenjuje se da zbog posledica zagađenja plastikom svake godine ugine milion ptica, 100.000 morskih sisara i kornjača i nebrojene ribe, tako što se u plastiku upetljaju ili je pojedu. Plastika se takođe raspada na mikročestice koje kontaminiraju živi svet koji dospeva u lanac ishrane ljudi. Pri svemu tome, proizvodnja plastike nikada ne prestaje, čime se smanjuju svetske rezerve nafte.
Na svojim plovidbama kontejnerskim brodovima i kruzerima oko Južne Amerike, Azije i Afrike, Simon Bernard je imao priliku da vidi razmere zagađenja okeana plastičnim otpadom. Sada njegov startap Plastic Odyssey planira da krene na novu ekspediciju tokom koje će posetiti ova tri kontinenta, najviše pogođena zagađenjem plastičnim otpadom, i lokalnom stanovništvu predstaviti jednostavna rešenja za ponovnu upotrebu i reciklažu otpada.
„Ideja je da isplovimo krajem 2020. godine“, kaže Simon. Pitamo ga nešto što su ga pitali mnogi pre nas – hoće li brod prikupljati svoje gorivo – plastični otpad – tokom plovidbe? Simon objašnjava da to nije moguće, jer se veći deo plastičnog otpada raspada na mikročestice koje tonu na dno i nije ih moguće prikupiti. Rešenje je, dakle, u zaustavljanju zagađenja plastikom na obalama, kroz smanjenje, ponovnu upotrebu, reciklažu i iskorišćenje enePlastic Odyssey razvija niskotehnološka rešenja i open-source tehnologije za iskorišćenje plastičnog otpada. Ova rešenja se zasnivaju na postojećim tehnologijama koje su se već pokazale kao uspešne kada su u pitanju sortiranje, reciklaža i piroliza.
Ipak, ove tehnologije je potrebno poboljšati i prilagoditi tako da budu mobilne i pristupačne, kao i da njihova proizvodnja i popravka bude jednostavna, navodi startap na svom sajtu.
„Ideja je da se promeni način razmišljanja koji je okrenut profitu, ka rešenjima koja mogu da se dalje razvijaju i da daju odgovor na stvarne potrebe ljudi u svakoj od zemalja“ na maršruti ekspedicije „Plastična odiseja“, kaže Simon.
Tehnologije na koje se startap fokusira se na prvom mestu tiču sortiranja plastike, zatim reciklaže i ponovne upotrebe i na kraju pirolize, kojom se dobijaju dizel i benzin iz plastičnog otpada koji nije moguće reciklirati.
Plastic Odyssey zagovara promenu potrošačkog ponašanja, prestanak upotrebe pakovanih proizvoda i biranje održivih alternativa, kao što su bioplastika i jestivo pakovanje.
Dok do te promene ne dođe, startap promoviše prelazna rešenja – ponovnu upotrebu plastike, na primer tako što će se pletenjem plastičnih kesa dobiti vrsta tkanine, kao i reciklažu plastike kojom se dobijaju materijali kao što su plastične cigle i crepovi.
Na dnu piramide je iskorišćenje energije koja je sadržana u plastici i koja onda može da se koristi umesto fosilnih goriva u sistemima daljinskog grejanja, transportu i u druge svrhe.
Piroliza kao proces ne zagađuje, ali proizvodi dizel i benzin čije sagorevanje proizvodi emisije štetnih gasova, pa svakako ostaje nada u budućnost bez plastike iz koje bi se dobijala ova goriva. U međuvremenu je ipak bolje ponovno iskorišćenje dizela i benzina iz plastike od direktne eksploatacije fosilnih goriva, kaže Simon.
Za potrebe testiranja pirolize u stvarnim uslovima, povećanja vidljivosti i kredibiliteta, kao i privlačenja novih partnera, Plastic Odyssey je izgradio demonstraciono plovilo dugačko 6 metara. Ulysse je prvo plovilo opremljeno jedinicom koje proizvodi gorivo iz plastike.
Brod „Plastic Odyssey“ će takođe imati jedinicu za pirolizu, što će mu omogućiti proizvodnju između 30 i 40 litara goriva na sat.
Brodom će ploviti istraživači koji će proučavati lokalne kulture, potrebe i upotrebu plastike i pokretati izgradnju malih reciklažnih pogona, kao i inicijative za smanjenje otpada, sve sa krajnjim ciljem misije – izgraditi svet bez plastike.
L’Occitane en Provence je glavni partner startapa, a Clarins i Matmut oficijelni sponzori. Plastic Odyssey je u procesu pronalaženja preostalih sponzora koji bi podržali njegov cilj.
Pugedon, masina za reciklažu proizvedena u Turskoj, radi na veoma jednostavnom principu. Ubaci se palstična flašica na jednom kraju mašine dok na drugom "ispadne" hrana za pse ili mačke lutalice. Ukoliko u flašici postoji voda, čak i nju možete prosuti i mašina će je ponuditi životinjama. Mašina se pokazala kao veoma efikasna na ulicama Istanbula gde se preko 150.000 pasa prehranjuje na ovaj način.
Želja Centra za energetsku efikasnot CEFIX je da ovakav sistem implementira i na ulicama Vršca kao pilot projekat tako da je proizvođač kontaktiran i sa nestroljenjem očekujem odgovor.
Pogledajte video u kojem možete videti kako mašina radi uz zanimljive komentare voditelja.
Grupa holandskih arhitekata došla je na ideju o stvaranju veštačkih ostrva za čiju bi se "izgradnju" koristile ogromne količine plastičnog otpada koje plutaju i zagađuju okeane. Ostrva bi imala površinu od 10.000 kvadratnih kilometra i na njima bi moglo da se živi.
Polazeći od principa da po okeanima već plutaju džinovski plastični "kontinenti", od kojih se najveći nalazi u Tihom okeanu, Ramon Knester i njegov tim su izradili projekat koji su nazvali "Reciklirano ostrvo“.
Autori projetka smatraju da bi takvi projekti omogućili čišćenje okeana od plastičnog otpada i stvaranje novih teritorija koje zadovoljavaju ekološke norme. Na veštačkim ostrvima mogla bi da se proizvodi čista energija, a njihovi stanovnici bi se bavili poljoprivredom kojom bi zadovoljavali svoje potrebe, prenose strani mediji.
Plastični "kontinenti" koji plutaju okeanima sežu do dubine od 10 do 30 metara i prostiru se na hiljade kilometara. Stručnjaci priznaju da njihovo uklanjanje za sada nije moguće.
Plastični otpad u morima i okeanima predstavlja veoma ozbiljan ekološki problem pošto se razlaže na sitne delove koje ptice i ribe gutaju što dovodi do njihovog masovnog uginuća.
Izvor: vesti-online.com
Izvor: Matej Hana, I-4
Vrste ambalaža, oznake i hemikalije koje ispuštaju i one koje su dobre
Da li ste od onih snobova koji i dalje kupuju flaširanu vodu? Da li znate da tako bacate pare, uništavate prirodu i trujete vas i vašu porodicu?
Plastična ambalaža ispušta mnoge otrove u vodu, a evo je lista oznaka materijala koji se koriste, koji su opasni a koji nisu.
1 - PET - Najčešće boce koje ispuštaju teški metal antimon, hemikaliju BPA, koja utiče na hormone i može izazvati rak.
2 - HDP - Jedna od retkih dobrih plastika koja najmanje šteti vama i prirodi.
Zašto je nezdravo koristiti plastične flaše?
3 - PVC - Ispušta dve otrovne hemikalije, a obe ometaju delovanje hormona u ljudskom telu.
4 - LDPE - Plastika koja ne ispušta hemikalije u vodu, ali se koristi za kese za namirnice.
5 - PP - Još jedna od dobrih plastika, obično bele boje koju srećemo kao čaše za jogurt recimo.
6 - PS - Ispušta u vodu kancerogenu materiju STIREN. Najčešće se koristi u čašicama za kafu za jednokratnu upotrebu ili u ambalaži brze hrane.
7 - PC - To je najlošija plastika za prehrambene proizvode jer izlučuje hemikaliju BPA. Nažalost, koristi se u bocama za decu, sportskim bocama i posudama za spremanje hrane.
Izvor: Domino magazin
Šta konoplja, pečurke, mleko i slama imaju zajedno? Oni su samo neki od stvari koje se koriste za pravljenje „zelenih“ kompozitnih materijala, u kojima su većina ili svi uobičajeni naftni nusproizvodi zamenjeni sa ekološkim supstancama. Sada, zahvaljujući dvema odvojenih studija, izgleda da se treset i cvekla mogu dodati na tu listu.
U Finskoj, VTT Tehnički istraživački centar istražuje načine na koje se gornji sloj prirodnog treseta može ugraditi u panele od termoplastike ili vlakana pod kompresijom.
Treset je navodno savršen materijal za takve primene, ne samo zato što ga ima u izobilju, već što je i jeftin, otporan na vodu, biorazgradiv, i pokazuje veliku otpornost na udare i izdržljivost pri požaru. Pored toga, ne samo da njegova vlakna obezbeđuju strukturalnu snagu kada se dodaju smoli, već i finiji materijal od treseta može biti dodat kao punilo.
Prema VTT Tehničkom istraživačkom centru, plastika koja sadrži treset može biti obrađena korišćenjem postojećih objekata i tehnika, kao što su ekstruzije i ubrizgavanje. Istraživači sugerišu da bi plastika i paneli na bazi treseta mogli biti korišćeni u proizvodima koji se odnose na oblasti kao što su građevinarstvo, poljoprivreda, roba široke potrošnje, kao i biorazgradiva ambalaža.
Izvor: gradjevinatsvo.rs
Prema najnovijem izveštaju Economist Intelligence Unit o globalnim životnim uslovima, prelepi grad Vankuver u Kanadi je prilično pristojno mesto za život, rangirajući ga na trećem mestu u svetu. Međutim, njegov uticaj na životnu sredinu je trenutno neodrživ, što je navelo gradske zvaničnike da osmisle ambiciozni plan koji će Vankuver krunisati najzelenijim gradom na svetu do 2020. godine.
Svaka pomoć u ostvarenju tog cilja je dobrodošla i novi proces asfaltiranja sa toplom mešavinom koja koristi onu vrstu otpadne plastike koja se nalazi u kantama za reciklažu savesnih građana je svakako pomak u pravom pravcu. Dodatno, svaka reciklaža smanjuje emisije štetnih gasova i poboljšava kvalitet vazduha.
Tim gradskih zvaničnika, uključujući Pitera Bremnera i Džefa Markovića iz preduzeća Kent Services, su radili sa kompanijom GreenMantra iz Toronta kako bi razvili novi proces koji pretvara 100 odsto reciklirane kućne plastike u vosak koji se zatim meša u toplu asfaltnu mešavinu.
„Topla asfaltna mešavina nije u potpunosti nova stvar, ali ono što je jedinstveno u našoj aplikaciji jeste korišćenje voska koji je proistekao iz reciklirane plastike“, rekla je Karin Magnuson iz Vankuverske građevinske direkcije.
„Mi smo probali toplotnu mešavinu od 2008. godine sa različitim vrstama aditiva namenjenih za smanjenje viskoznosti kako bi olakšali proces postavke asfalta na nižim temperaturama. Sada imamo asfaltirane tri deonice puteva u Vankuveru sa ovom novom mešavinom.“
„Mešavina se sastoji od 19-to milimetarskog Superpave-a, gruba površinska toplotna mešavina, sa 20 odsto recikliranim asfaltom i voskom od reciklirane kućne plastike“, dodao je Marković.
„Temperatura je smanjena sa 160 stepeni Celzijusa, koja je tipična, na 121 stepen Celzijusa, i postoji značajno smanjenje štetnih organskih jedinjenja (VOC) i emisija ugljen monoksida u fabrici, kao i vidljivo smanjenje gasova kako pri samoj postavci asfalta, tako i u postrojenju za njegovu proizvodnju.“
Druge prednosti koje su otkrivene u laboratoriji i testirnim poligonima uključuju i uštedu gasa od 20 odsto za potrebe grejanja mešavine. Pored toga, grad Vankuver kaže da postoji potencijal za dodatno ponovno korišćenje mešavine, pošto voska pomaže u sprečavanju starenja asfalta. Mešanje na nižim temperaturama omogućava povećanu upotrebu sadržaja recikliranog asfalta i smanjeno korišćenje netaknutih asflatnih ulja.
„Na proleće ćemo uraditi još testiranja i osvrnućemo se na performanske materijala koji su već postavljeni“, rekao je Magnusonova. „Imamo još posla oko ocenjivanja ovog prvog dela asfaltiranja, ali ako naša testiranja nastave da pokazuju prednosti očekujemo da će se ova mešavina prihvatiti kao norma, a ne kao posebna mešavina“, ocenjuje Magnusonova.
„Idealno bi bilo da vidimo i da neko počne da proizvodi ovaj vosak lokalno. Materijale koje smo koristili su napravljeni od strane kompanije u Torontu, i bilo bi lepo da vidimo da plastika iz Vankuvera koristi za puteve u Vankuveru.“
Iako ova nova mešavina trenutno košta tri procenata više od tipične vruće mešavine, zvaničnici grada Vankuvera veruju da će dodatni troškovi nestati u bliskoj budućnosti kao rezultat dovoljnog snabdevanja plastičnog otpada.
Izvor: gradjevinatsvo.rs
Nedelja mode u New York-u je mesto na kome se predstavljaju kolekcije koje će se nositi sledeće sezone. Samo, za ovaj izum nismo baš sigurni da li će biti hit ove ili zime 2090. Ekološka alternativa crnom muškom odelu doživela je svoju premijeru u obliku napravljenom od recikliranih plastičnih PET flaša. Odelo izgleda potpuno identično kao i klasični modeli napravljeni od vune ili drugih materijala.
"Ovo je prvo odelo takve vrste. Ovo je prvi put da je poliester u potpunosti recikliran za kupce i to po odličnoj ceni", kaže Richard Lowe, kreativni direktor kompanije Bagir Ltd. koja stoji iza ove inovacije. Predviđena cena ovog odela je 250 dolara, a proizvođač je za potrebe promocije napravio jedno crno i jedno providno odelo. "Kad vidite crno odelo, to vam ništa ne govori. Zato smo poslati dramatičnu poruku. Oba odela koja su na Nedelji mode nosili modeli - i providno i crno - napravljena od plastike", kaže Lowe.
Izvor: Domino magazin
Izgleda da se približava kraj plastičnim flašama koje ispuštaju BPA i druge opasne materije u vodu za piće.
Naučnici sa Harvarda su napravili poseban jestivi materijal po imenu WikiCells koji čak može da ima ukuse po želji. Radi se o kombinaciji biorazgradivog polimera ili plastike kao i čestica hrane.
On je po strukturi sličan ljusci jajeta a kažu da je toliko neškodljiv da može i da se jede.
Inženjer biomedicine dr David Edwards dodaje da će uskoro imati prototip ali i da će proizvodnja biti toliko laka da će svako moći da napravi svoju bocu.
Zanimljivo, samo smo i dalje malo skeptični kada u istoj rečenici vidimo reči HRANA i PLASTIKA!
Izvor: Domino magazin