Skupina ljudi koji žele da se na malom gradskom prostoru bave baštovanstvom okupila se oko ideje gradske bašte - Baštenska. Takvi projekti postoje već godinama u Evropi i tri godine u Beogradu, dok je u Novom Sadu projekat i dalje na nivou ideje.
Jedan od inicijatora ideje Mihajlo Vujasin kaže da desetak okupljenih trenutno traži pogodnu parcelu i dobrog domaćina koji bi podržao ideju i imao razumevanja.
"Dali smo sebi rok da, zbog kalendarske godine i uspešnosti projekta, kraja marta nađemo parcelu i počnemo da sejemo, sadimo i radimo na bašti. Nadam se da neće otići daleko u april, jer ako se to desi, onda bi zaključak bio da možda sada nije vreme da se tako nešto dogodi u gradu", rekao je Mihajlo Vujasin.
Do sada su organizovana tri sastanka, na kojima su se ljubitelji baštovanstva upoznali i razgovarali o ideji. Na jednom od njih je pušten dokumentarni film "How Cuba Survived Peak Oil", priča o Kubancima prinuđenim na baštovanstvo zbog embarga, štp im je poboljšalo kvalitet života.
"Ideja mi je veoma privlačna, zato što bih mogla da svoje dete uključim u tu priču, da mu pokažem kako to izgleda kada si daleko od betona i kada možeš da uložiš nešto u zemlju, da ti ona nešto pruži nazad i da sarađujete", rekla je Nataša koja planira da se uključi u projekat urbanih bašti.
U Beogradu ideja o urbanim baštama postoji još od 2011, ali se projekat realizovao tek 2013. Za projekat urbane bašte potrebna je zdrava zemlja daleko od izvora zagađenja. Parcela treba da ima dobar prilaz za ljude iz grada, da im je zgodno i blizu u kraju. Potrebna je voda da za biljke, ali i ljudi koji će stalno raditi i razvijati baštensku zajednicu, kažu iz Beogradskog festivala cveća, pokretača projekta Baštalište.
"Inicijatori ideje treba da budu uporni, isprobaju sve mogućnosti, razgovaraju sa svim postojećim faktorima, pa da se uhvate za konkretnu lokaciju i nađu nekoga u gradskoj upravi ko vidi u tome i interes samog grada. Najbitinije je da se građani samoorganizuju i budu uporni u svojoj ideji", rekla je Sabina Kerić iz Beogradskog festivala cveća.
Novi Sad je dobio ime po "novom zasadu", odnosno baštama koje su se nekad videle sa Petrovaradinske tvrđave, a kojih sada nema. Ideja Baštenske je da se ta tradicija nastavi i ne zaboravi.
Jasna Žugić
Preuzeto sa: oradio.rs
Postoji niz pitanja u vezi načina na koji se vrši proizvodnja robe. Mi zagađujemo naš vazduh i vode sa štetnim hemikalijama. Uništavamo šume i staništa (što za posledicu često donosi masovno izumiranje određenih vrsta). Deponije su prepune materijalima koji su preostali od proizvodnog procesa. Međutim, pitanja zaštite životne sredine nisu ograničena samo na način kako proizvodimo stvari već postoji ozbiljan problem i u kojoj meri iste konzumiramo.
Istina je da čak i ako bismo u potpunosti izmenili način proizvodnje mi bismo i dalje bili u problemu jer potrošačka kultura je naprosto neodrživa.
Kina je za 3 godine potrošila betona koliko i SAD za 100 godina. Neverovatna činjenica. A da biste videli da li su noviji i efikasniji automobili doneli uštedu u potrošnji goriva pogledajte sami u videu iz priloga.
Svetski hemijski gigant BASF pokrenuo je takmičenje za najbolje inovacije pod nazivom “Otvorene inovacije” (“Open Innovation”) na koje mogu da se prijave i učesnici iz Srbije, a koje ima za cilj da pronađe nove ideje za skladištenje energije iz obnovljivih izvora. Pobednici će dobiti nagradu od 100.000 evra.
Kontekst takmičenja podrazumeva održive tehnologije koje mogu da skladište energiju iz dalekovodne električne mreže, a da je ujedno i napajaju. Ideje se mogu predate putem interneta do 2. juna 2015. godine na internet stranici NineSights (www.ninesigma.com/), a ključnu ulogu među predatim predlozima trebalo bi da imaju inovativna hemijska dostignuća.
Komisija sastavljena kako od BASF-ovih stručnjaka tako i od ostalih specijalista iz ove oblasti izabraće najbolje predloge i nagraditi najviše pet učesnika. Imena pobednika biće objavljena u novembru 2015. godine, a svaki od njih će dobiti nagradu od po 100.000 evra. Pobednici će takođe imati priliku da sarađuju sa BASF-ovim naučnicima u istraživačkom projektu zasnovanom na njihovoj ideji.
Ovo takmičenje važan je deo programa o zajedničkom stvaranju koji je kompanija BASF pokrenula u godini jubileja kako bi došla do novih ideja i kontakata. Ovaj program pod nazivom Creator Space™ sastoji se od inovativnih formata za virtuelne diskusije, ali i diskusije uživo, a uključuje i tri naučna simpozijuma.
Putem njega se prikupljaju nove ideje i započinju pregovori na teme energije, hrane i savremenog načina života. Cilj je da se združe ljudi i ideje kako bi se radilo na iznalaženju rešenja za izazove koje nam naše društvo pruža. Takmičenje „Open Innovation“ koje se bavi skladištenjem energije predvodi BASF-ova istraživačka jedinica „Process Research and Chemical Engineering“ („Istraživanje procesa i hemijski inženjering“).
U celom svetu sve se više električne energije stvara iz obnovljivih izvora energije. Oni, međutim, nisu dostupni na svakom ćošku, budući da energija dobijena od sunca ili vetra u velikoj meri zavisi od vremenskih uslova, doba dana i godišnjeg doba. Postoje, dakle, faze tokom kojih se proizvede višak energije, ali i faze kada se ona uopšte ne proizvodi. Kako bi se osigurao stalan izvor napajanja, električna energija dobijena iz obnovljivih izvora energije mora se skladištiti pre nego što se dopremi do krajnjeg potrošača. Za sada, pak, skladištenje viška proizvedene energije nije nimalo isplativo.
Izvor: bif.rs