"Najveća korist od procene kumulativnog uticaja (CIA) je što investitori ustupaju podatke, jer se većina njih inače ustručava. To je važna pobeda za zaštitnike životne sredine", kazala je Lori Ana Konzo, specijalistkinja za životnu sredinu iz Međunarodne finansijske korporacije (IFC), za mesečni bilten Balkan Green Energy News.
Ona je u sredu u Privrednoj komori Srbije učestvovala na regionalnoj radionici "Vetroelektrane i životna sredina – uticaj na ptice i slepe miševe" u organizaciji IFC-a i u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije. Jedna od tema je bio uticaj na biodiverzitet koji zajedno može imati nekoliko vetroelektrana u južnom Banatu čije su planirane lokacije u blizini specijalnog rezervata prirode Deliblatska peščara.
Procena kumulativnog, ukupnog uticaja je sveobuhvatno predviđanje kojim se definišu područja s najvećim rizikom za ptice, pridodato proceni uticaja na životnu sredinu i društveno okruženje (ESIA), dodala je. "Pokušavamo da uspostavimo saradnju s investitorima kao grupom, umesto sa svakim posebno. Moj prvi cilj je da radim s njima i pridobijem njihovo poverenje da ustupe podatke. Zatim sagledavamo kumulativni uticaj i određujemo zaštitne mere", kazala je Konzo.
IFC-ov sektor za životnu sredinu, društveno okruženje i upravljanje proučava vetropark i preporučuje mere za ublažavanje uticaja koje su delotvorne za konkretnu lokaciju, vodeći računa da investitor novac potroši na nešto što će zaista funkcionisati, objasnila je. "Ipak, i pored mera za ublažavanje, najvažnije što zastupamo je izbegavanje uticaja. Većina investitora se odmah zanima za ublažavanje, ali s odgovarajućom procenom se visok rizik može izbeći, jer je uvođenje mera ublažavanja skupo", rekla je ova specijalistkinja za životnu sredinu. Što se tiče slepih miševa, odvraćanje zvukom je jedna od varijanti, ali skupa, pošto po jedan uređaj mora da se postavi na svaku turbinu. "Delotvornije bi bilo da pokušamo da obuhvatimo aktivnost slepih miševa u datoj oblasti i ograničimo korišćenje turbina u potrebnim terminima da bismo potpuno izbegli uticaj", objasnila je Lori Ana Konzo. Ublažavanje uticaja, po njenim rečima, takođe može da se postigne promenom početne, katin (cut-in) brzine okretanja turbine na bezbedan nivo u vreme dok su slepi miševi aktivni.
Događaj u Privrednoj komori Srbije organizovan je, u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije, s ciljem da se već u početku procesa usklade interesi i očekivanja na različitim nivoima: to su lokalno zakonodavstvo, finansijske institucije i investitori u projekte, izjavio je Nebojša Arsenijević, menadžer IFC-ovog programa za energiju iz obnovljivih izvora za Evropu, Bliski istok i Afriku. „Najjednostavniji i najjeftiniji način je da se već na početku definišu svi zahtevi, kako kasnije ne bismo morali da iste stvari radimo više puta“, kaže Arsenijević. IFC je u jedinstvenoj prilici da promoviše najbolje međunarodne standarde iz ove oblasti i podstakne saradnju svih relevantnih faktora u zemlji i regionu, kako bismo pospešili bržu i, sa aspekta očuvanja životne sredine, prihvatljiviju realizaciju projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije, dodao je. Arsenijević je takođe istakao da je važno pripremiti nevladin sektor za konstruktivnu ulogu u procesu izgradnje vetroparkova, da kasnije ne bi bilo organizacija koje će delovati zlonamerno i blokirati ga.
IFC-ov portfelj proizvodnje struje iz vetra na tržištima u razvoju premašuje 2,6 gigavata, izjavila je Milica Sredanović, službenica za investicije u sektoru te institucije za infrastrukturu i prirodne resurse. Međunarodna finansijska korporacija, ogranak Grupacije Svetske banke za ulaganje u razvoj, učestvuje u trećini kapaciteta projekata eolskih elektrana u Hrvatskoj (Šibenik, Rudine, Jelinak), aktivna je u onima koji su u razvoju u Srbiji i verovatno će se proširiti na Bosnu i Hercegovinu i druga tržišta u regionu, rekla je na radionici.
Izvor: balkangreenenergynews.com
Naučnici su razvili do sada najnapredniji model uz pomoć koga dokazuju da vetra ima dovoljno na kopnu i blizu obale da se generiše struja koja višestruko premašuje svetske potrebe. Mark Džekobson sa Stenford univerziteta i Kristina Arčer sa Delaver univerziteta su u svom modelu pretpostavili da vetroelektrane mogu da se postave svuda bez obzira na društvena, klimatska ili ekonomska pitanja.
Dve prethodne studije kažu da potencijal vetra opada što je više postavljenih turbina jer one kradu energiju vetra od drugih turbina. Po prvi put se ovim softverom ispituju i ove dileme – a navodni problemi se opovrgavaju. „Svaka turbina smanjuje količinu energije dostupnu drugim,“ kaže Arčerova, “ali to smanjenje postaje značajno tek kad se postavi mnogo veći broj turbina nego što bi nama ikada trebalo.“
Najviše obećava podatak da se potencijal vetra u svetu meri u stotinama teravata. Ukoliko bi se 100 metara visoke vetrenjače postavile širom cele planete (kopno i voda) dobili bismo više od 250 teravata energije, a ako bismo ih postavili samo na kopnu (bez Antarktika) i duž obale dobili bismo 80 teravata, što je sedam puta više od svetskih potreba. „Mi ne kažemo, Postavite turbine svuda, već samo pokazujemo da potencijala ima, samo ako izgradimo dovoljno turbina,“ kaže Džekobson.Postavlja se pitanje koliko je onda vetroturbina potrebno da bi se pokrile današnje potrebe čovečanstva – oko 5.75 teravata. Pri maksimalnom iskorišćenju, ova studija pokazuje da je potrebno oko 4 miliona turbina širom sveta. Danas imamo instalirano malo više od 1% od ovog broja. Džekobson i Arčerova bi polovinu postavili na vodi, a za drugu polovinu bi bilo potrebno pola procenta Zemljinog kopna, a za tu namenu bi, na primer, bilo najbolje iskoristiti pustinju Gobi, američke ravnice i Saharu.
Izvor: ekologija.rs
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Gradnja vetroparka na teritoriji opštine Kovin, vrednog 300 miliona evra, trebalo bi da počne krajem godine, najavio je investitor - kompanija "Continental Wind Partners" (CWP).Predsednik te kompanije Mark Krendal, rekao je da narednih nedelja očekuje završetak procesa izdavanja svih potrebnih dozvola za gradnju, kao i da Ministarstvo energetike završi model za otkup električne energije iz obnovljivih izvora koji bi trebalo da odgovara i državi i ulagačima.
Prema njegovim rečima, nakon toga biće moguće da u posao uđu i glavni kreditori, međunarodne finansijske institucije kao što su Evropska banka za obnovu i razvoj i Američka korporacija za finansiranje američkih privatnih investicija van SAD-a, čiji su predstavnici posetili Srbiju krajem aprila kako bi razgovarali o projektu.
Krendal je istakao da će CWP u izgradnju vetroparka "Čibuk" u Kovinu uložiti 30% vrednosti projekta u obliku akcijskog kapitala, odnosno oko 90 milopna evra, dok će ostatak od 210 miliona evra biti krediti finansijskih institucija.
Krendal je istakao da bi u prvoj fazi ulaganja CWP trebalo da izgradi 57 vetrenjača, od kojih će svaka imati maksimalan kapacitet od 2.5MW.
“To znači ukupno 142.5MW, što je dovoljno da snabdevanje strujom 40.000 domaćinstava”, naglasio je predsednik CWP.
Krendal očekuje da ukoliko čitav administrativni proces oko dozvola i ugovora bude tekao neometano, prva faza izgradnje vetroparka u Kovinu bude završena do sredine 2014. godine, a čitav projekat početkom 2015.
Izvor: ekokuce.com
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4