Tijana Tripković, mlada diznajerka enterijera specijalizovana za arhitekturu, osmislila je tzv. svetlosnu turbinu koja može da proizvodi struju koristeći svu vodu koja se upotrebljava u nekom javnom objektu.
Jedna svetlosna turbina mogla bi tako, na primer, da osvetli 20 učionica odnosno da podmiri kompletne potrebe jedne prosečne gradske škole za osvetljenjem, rekla je ona Tanjugu.
Svetlosna turbina bi radila tako što bi voda, koja se koristi u nekoj javnoj ustanovi, umesto da samo protiče kroz tu zgradu, prolazila kroz turbinu koja bi na osnovu te energije proizvodila struju, objasnila je Tijana Tripković.
Električna energija dobijena na taj način, osvetljavala bi učionice i javne ustanove čime bi značajno smanjile račune za struju, ali na prvom mestu taj projekat je značajan zbog dobijanja struje iz "zelene energije", naglasila je dizajnerka.
Uz to, instaliranje Svetlosne turbine u holu neke škole inspirisalo bi učenike da razmišljaju o energetskoj efikasnosti i uštedi energije, što može pozitivno uticati na njihovu svest i imati pozitivan uticaj na okolinu, dodala je Tripković.
Preliminarne procene su pokazale da bi prosečna godišnja proizvodnja struje iz svetlosne turbine u jednoj školi mogla biti 1.620 kilovata.
Primena ove specijalne turbine integrisane u vodovodne instalacije objekata koji su veliki potrošači donela bi još veće uštede koje bi na godišnjem nivou opravdale ulaganja neophodna za postavljanje tog energetskog sistema, dodala je Tripković.
Ona je ukazala da se radi o idejnom rešenju i da je osmišljavanje tog projekta prvi korak u dugom procesu, koji bi na kraju rezultirao ugradnjom turbine koja bi proizvodila struju.
Tripković kaže da je za realizaciju ovakvih inovativnih rešenja i njihovu primenu u praksi neophodna podrška drzave, jer bi to bilo isplativo za sve.
Izvor: nationalgeographic.rs / tanjug.rs
Solarni tornjevi, nalik na velike dimnjake koji generišu struju tako što se vruć vazduh penje, su često zaboravljeni kada se priča o korišćenju sunčeve energije. EnviroMission je australijska firma koja radi na usavršavanju ovog sistema i nedavno je objavila da žele da sagrade 800 metara visok toranj u pustinji Arizone. On će proizvoditi oko 200 MW, što je sasvim dovoljno za 150.000 američkih domova.
Postoje tri glavne komponente solarnog tornja:
Dobra stvar je što troškovi rada nisu veliki, a površina ispod krova se toliko zagreje da kada padne noć još uvek postoji značajna temperaturna razlika između dna i vrha tako da toranj može da nastavi sa radom. Ne baš u dnevnom intezitetu, ali sve se računa kad zavisite od sunca a proizvodite struju kada ga nema.
Po nekim predračunima ova građevina će isplatiti troškove izgradnje za 11 godina, a njen vek trajanja je oko 80 godina, što znači da je investitora vrlo isplativo. Tačno je da postoji veliko ulaganje u početku, ali sunce je besplatno…
Izvor: ekologija.rs
Priredio: Nikolić Stefan
Google je objavio svoju najveću investiciju u čistu energiju do sada, 280 miliona dolara za finansiranje uvođenja solarnih panela na stambene objekte širom SAD.Na ovom projektu rade zajedno sa svojim partnerima, kompanijom Solarcity, koja je predložila inovativan finansijski model: oni preuzimaju troškove instalacije i održavanja sistema tokom trajanja zakupa. Kupac (ili zakupac) ne mora ništa da plati unapred, već može da se opusti uz mesečno plaćanje lizinga.Sa tom idejom se briše osnovni problem uvođenja solarne energije u stambene zgrade: visoki početni troškovi. Samo saznanje da će dugoročno uštedeti smanjenjem računa za struju nije dovoljno da se ljudi odluče da potroše mnogo novca odmah za uvođenje solarne energije. Međutim, ako se ugovor napravi tako da je mesečna rata lizinga solarne opreme manja i od računa za struju, svi loši preduslovi su uklonjeni.Sa ovom investicijom Google dolazi do cifre od 680 miliona dolara uloženih u čistu energiju. Za primer.
Izvor: Ekologija.rs
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Najveća svetska vetroelektrana na moru London Array ovih dana je proslavila početak rada postavljanjem i puštanjem u rad poslednje, 175. po redu, vetroturbine.Iako je izgradnja završena još u decembru prošle godine, tek su sada sve turbine počele da snabdevaju nacionalnu mrežu Velike Britanije električnom energijom. Vetroeletrana London Array ima ukupan kapacitet od 630MW.
Udaljena je 20 kilometara od obale engleskog okruga Kent i električnom energijom će snabdevati jugoistočni deo Engleske. Turbine kapiciteta 3.6MW se prostiru na površini od nekih 90 kvadratnih kilometara.
Podrška vlade za izgradnju vetroelektrane je dobijena još 2006. godine, mada izgradnja nije počela sve do marta 2011. godine. Izgradnja vetroelektrane je završena u roku.
"London Array je značajno dostignuće u oblasti obnovljivih izvora energije“, rekao je Toni Koker, direktor kompanije E-ON UK, koja je vlasnik ove elektrane zajedno sa kompanijama Dong Energy i Masdar.
"Najveća svetska operativna vetroelektrana na moru će biti u stanju da generiše dovoljno energije za snabdevanje skoro pola miliona domova i smanji štetne emisije ugljen dioksida za preko 900.000 tona godišnje“, naglasio je Koker.
Ova vetroelektrana će, po svemu sudeći, ostati najveća vetroelektrana na moru još neko vreme, jer ni jedna druga još nije izašla iz faze projektovanja.
Izvor: ekokuce.com
Priredila: Dragana Žarkov II - 4
Iako se termin „električni“ može ponekad koristiti za opisivanje performansi koje oduzimaju dah, taj termin se nerado koristi u opisivanju maratonaca. Ipak, to je upravo reč koju bismo koristili da opišemo ovogodišnji Pariski maraton, koji je održan u nedelju, 7. aprila. Vidite, kako su stopala skoro 40.000 trkača stale na 25 metara instalacije posebnih pločica na početku maratona, kinetička energija je sakupljena i pretvorena u korisnu električnu energiju. Zamisao kompanije Pavagen Systems (o čemu smo već pisali i taj tekst možete ovde pogledati), svaka pločica koja sakuplja energiju se savija za 5mm kada se na nju zgazi, što dovodi do 8 vati kinetičke energije dobijene tokom kratkog perioda koračanja. Postavkom niza pločica u pešačkoj oblasti i proizvedena energija se može skladištiti u baterijama, ili koristiti za napajanje uličnog osvetljenja, informacionih panela, komunikacionih tehnologija i sl. 176 Pavagen pločica postavljenih preko tačke polaska 37. Pariskog maratona u Šanzelizeu predstavlja najveću instalaciju do danas ove britanske kompanije. Pločice su takođe postavljane oko tribina i oko drugih ključnih tačaka duž rute, dok je ugrađena bežična tehnologija bila u stanju da prenosi informacije o proizvodnji energije na ogromne ekrane postavljene na ruti.U zanimljivom obrtu, sponzor Pariskog maratona 2013, kompanija Schneider Electric je obećala da će povećati već ionako značajnu donaciju od 50.000 evra francuskoj NVO Habitat et Humanisme za 10.000 evra, ako trkači i gomile gledalaca uspeju da generišu više od 7.000 vat-sati. Iako je konačna cifra bila oko 4,7kWh, kompanija Schenider je ipak odlučila da da obećani bonus, i humanitarna organizacija će dobiti pun iznos.Što se tiče samog maratona, dvadesetdvogodišnji Piter Some iz Kenije je pobedio u muškoj kategoriji sa vremenom od 2:05:38, dok je Tadesu Boru iz Etiopije postavila novi rekord u kategoriji žena sa vremenom od 2:21:06.
Izvor: gradjevinarstvo.rs
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Srednja tehnička škola u Pirotu dobila je, u okviru IPA programa Prekogranične saradnje Srbije i Bugarske, 24.000 evra potrebnih za izgradnju solarne elektrane.
Kako je izjavio direktor škole Aca Božić, investicija nije velika, ali je veoma značajna.
“Osim đacima, ovaj demonstracioni model, čija će izgradnja biti gotova za godinu dana, biće od velikog značaja i onima koji su zainteresovani za izgradnju velikih elektrana tog i sličnog tipa, jer će od nas moći da dobiju dragocene informacije o procedurama i problemima sa kojima će se susretati prilikom izgradnje”, kazao je Božić.
Prva solarna elektrana u Vojvodini izgrađena je u Tehnička škola u Kuli. Nadamo se da će posle Kule, Beograda, Pirota doći red na Vršac i da će se naša škola biti uključena u neki naredni projekat poput ovih.
Izvor: ekokuce.com
Energija uzrokovana delovanjem vetra
Elektrane na valove su elektrane koje koriste energiju valova za proizvodnju električne energije. Energija valova je obnovljivi izvor energije. To je energija uzrokovana najvećim dijelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Za korištenje energije valova moramo odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno česti i dovoljne snage. Energija vala naglo opada s dubinom vala, te tako u dubini od 50 m iznosi svega 2% od energije neposredno ispod površine. Snaga valova procjenjuje se na 2x109 kW, čemu odgovara snaga od 10 kW na 1m valjne linije. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom položaju, od 3 kW/m na Mediteranu do 90 kW/m na Sjevernom Antlatiku. Energija valova je obnovljiv izvor. Ona tijekom vremena varira (više i većih valova ima u zimskom periodu) i ima slučajni karakter.
Izvor: sh.wikipedia.org
Priredila: Željana Jokić, III-2
Počela gradnja stadiona sa solarnim panelima za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.
Arhitektonska firma Herzog & de Meuron je predstavila planove za solarni stadion Stade de Bordeaux 2011. godine, a izgradnja je započela prošle nedelje.
Stadion kapaciteta od 43.500 sedišta, koji bi trebalo da bude završen do 2015. godine, ima veliku solarno fotonaponsko postrojenje koje će sakupljati energiju potrebnu za sportske igre, kao i za područje oko stadiona. Stadion je projektovan tako da bude otvoren i prozračan, kao i da poveže sportske navijače sa životnom sredinom. Kvadratni tkaninasti krov će biti podržan od strane stotine belih tankih stubova koji podsećaju na drveće u šumi. Krov će ujedno i štititi tribine od kiše i snega.
Izvor: ekokuce.com
Najnovija vest iz NIS-a. Naftna industrija Srbije – postala je vlasnik 50% udela u projektu izgradnje vetroparka Plandište, koji predviđa 34 vetrogeneratora kapaciteta 102 megavata, na teritoriji istoimene opštine u Srbiji, saopšteno je juče iz NIS-a.
Početak izgradnja vetrogeneratora se očekuje u junu ove godine, a početak pripreme za puštanje u rad u prvom kvartalu 2014. Električnu energiju proizvedenu u vetroparku preuzimaće distributivne mreže Elektroprivrede Srbije. Ukupna vrednost projekta iznosi 160 miliona evra.
Pored NIS-a nameru da učestvuje u ovom projektu je izrazila francuska kompanija Akuo Energy SAS.
Izvor: ekokuce.com
Baterije mobilnih telefona, laptopova i mp3 plejera koje se nikada ne prazne nijesu naučna fantastika . Australijski naučnici otkrili su kako sačuvati energiju koju proizvodimo kada tipkamo na laptopu i kako je iskoristiti za napajanje samog uređaja . Tajna je u piezoelektricitetu , tj sposobnosti određenih kristala da stvaraju elektricitet dok su izloženi mehaničkom pritisku. Za napajanje laptopa potrebno je razviti tanju prevlaku materijala koji ima karakteristike piezoelektriciteta što je pak moguće uz pomoć nanotehnologije . Prevlaka bi bila tako tanka da bi se njome bez problema mogli premazati pojedini elektronski djelovi koji bi se potom ugrađivali u uređaje ili druge predmete .
"Piezoelektricitet možemo koristiti u cipelama kako bi se hodanjem punili mobilni telefoni ili u tastaturama za napajanje laptopova ili čak iskoristiti krvni pritisak za napajanje pejsmejkera . Možemo stvoriti bateriju koja traje večno " , objašnjava Dr Madhu Bhaskaran u stručnom časopisu Advanced Functional Materials.
Naučnici takođe razmišljaju o načinima premazivanja ekrana osetljivih na dodir piezoelektricitetnom prevlakom kako bi se iskoristio rad prstiju po ekranu .
Pogledajte šta Dr.Madhu Bhaskaran kaže o razvoju večnih baterija.
Izvor: reciklirajte.me
Priredio: Mesaros Albert, II-7