Električni sistem se sastoji od hiljada komponenti koji su uglavnom elektromehanički, sa dosta pomerajućih delova.
Poput vašeg automobila, ovi sistemi rade najbolje kada se koriste u okruženju sa srednjim nivoima temperature i vlažnosti vazduha, u odnosu na ono za koje su napravljeni. Kada su nove, ove naprave su dizajnirane da rade tačno kako treba čak i na ekstremnim temperaturama. Međutim kako stare, a veći deo infrastrukture već funkcioniše izvan predviđenog roka za koji je napravljen, ove naprave ne mogu da rade na pravi način u ekstremnim uslovima.
Veći deo vremena, kada je elektroenergetska oprema podvrgnuta ekstremno hladnim ili toplim vremenskim uslovima, sve je dobro dokle god nije pod pritiskom. Kada postane previše hladno, toplo ili vlažno, mnogi aparati rade sporije, brže ili manje predvidljivo u odnosu na normalne uslove, posebno kada imaju zadatak da obave veoma težak posao, poput osigurača ili prekidača koji treba da rade dovoljno brzo da zaštite sistem od kratkog spoja uzrokovanog drvećem koje je palo na kablove.
Svako kome je nestajala struja tokom oluja sa jakim vetrovima zna da su drveća i obližnji predmeti velika opasnost za dalekovode. Ali čak i ukoliko nema snega i leda koji bi grane bacili na žice, korenje drveća može da prouzrokuje probleme omogućavajući ledu da se formira oko žica koje su uzemljene. U oba slučaja linija je već kruća od predviđenog zbog hladnoće, što je čini dodatno ranjivom.
Još jedan problem prilikom ekstremnih temperatura predstavlja velika potražnja potrošača koja je dodatno uvećana. Toplotne pumpe rade skoro bez prestanka, sistemi za grejanje u slučaju nužde i ostala grejna tela na struju takođe mogu biti uključeni, uz još drugih koji uzrokuju povećanje u tražnji električne energije. Ukoliko su ekstremne temperature gore od onih predviđenih ili se pogoršanje dogodi brže od očekivanog, postrojenja možda nisu uspela da isplaniraju ili nemaju dovoljno snage da podrže tražnju. To može dovesti do lokalnog ili opšteg preopterećenja mreže i automatskog isključenja nekih područja ili naizmeničnog nestanka struje.
Postoje stvari koje postrojenja mogu da učine kako bi minimalizovali uticaj ekstremne hladnoće ili toplote na energetski sistem. Obezbeđivanje odgovarajuće izolacije elektrana tako da njihova vitalna oprema radi je jedna od njih. Zamena zastarele infrastrukture, instaliranje dodatne opreme za praćenje stanja i unapređivanje načina predviđanja vremenskih prilika takođe mogu biti od pomoći.
Sve ove mere koštaju, naročito zamena zastarele infrastrukture, i nažalost, malo je onih koji su spremni da vide veće račune za struju zbog ovakvih unapređenja. U nekom trenutku, zastarela infrastruktura počeće da se kvari češće i opasnije, rezultirajući većom neugodnošću za duži period vremena po mnogo višoj ceni.
Do trenutka kada kritična masa javnih i regulatornih funkcionera shvati to, može biti prekasno za efikasnu nadogradnju. Svi bi mogli da platimo veoma skupu popravku u poslednjem času.
Izvor: nationalgeographic.rs