Električni bojleri, kao uređaji gde se voda zagreva, posebno su pogodni za taloženje kamenca. Pored toga, oni su konstrukcijski pogodni za taloženje svih primesa iz vode. Pošto je bojler uređaj kod koga kroz grejač prolazi električna struja, pri čemu se oslobađa određena količina toplote, u njemu se dešava i neka minimalna elektroliza vode, tako da i poseban način vezivanja struje ima neki efikasan uticaj. U ovoj emisiji govorimo o potrebi, te o postupku čišćenja kamenca iz bojlera, kao i o nekim iskustvenim primerima uštede energije i o racionalnom trošenju vode u domaćinstvu.
Posle ove, po nama uspešne i za domaćinstvo korisne demonstracije čišćenja bojlera, pitamo se: koliko često čistiti bojler i šta obavezno uraditi prilikom te složene radne operacije. Bojler se čisti kada osetimo da se voda u njemu duže zagreva, ili da se čuje pucketanje i zujanje u kazanu pri grejanju vode. Ono što je najvažnije, iz kazana bojlera mora se odstraniti sav talog, gde obično ima mulja i čvrstog materijala, a po pravilu ga ima poprilično. To najviše zavisi od tvrdoće vode. Prilikom svakog čišćenja bojlera, ili zamene, odnosno čišćenja grejača, mora se promeniti zaptivka, u narodu poznatija kao “dihtung”, na grejaču. Nakon ovih radnji primetićemo koliko se skraćuje vreme zagrevanja vode u bojleru, čime pravimo znatne uštede. Dodajmo da postoje i tzv. bojleri sa suvim grejačima koji sprečavaju intenzivnu pojavu kamenca, pogotovo kod vode koja u svom hemijskom sastavu ima nevidljivih primesa soli koje dovode do taloženja kamenca.
Električni bojleri, kao uređaji gde se voda zagreva, posebno su pogodni za taloženje kamenca. Pored toga, oni su konstrukcijski pogodni za taloženje svih primesa iz vode. Pošto je bojler uređaj kod koga kroz grejač prolazi električna struja, pri čemu se oslobađa određena količina toplote, u njemu se dešava i neka minimalna elektroliza vode, tako da i poseban način vezivanja struje ima neki efikasan uticaj na količinu kamenca.
Čišćenje bojlera od kamenca radimo kada primetimo da se voda u bojleru sporo zagreva, ili se brzo potroši, a često se dešava da se prilikom zagrevanja vode iz bojlera čuju šumovi, klokotanje i pucketanje. Količina kamenca zavisi, pre svega, od tvrdoće vode, ali i od proteklog vremena od kada ga nismo čistili. Na taloženje kamenca utiče i konstrukcija grejača, da li je potopljen u vodu, ili se radi o “suvom” grejaču koji je u keramičkom kućištu. U današnjoj "poplavi " đakuzija, hidromasažnih kada i tuš kabina obični ljudi imaju problem sa taloženjem kamenca, ne samo u bojleru, već i na diznama i pumpama takvih uređaja. Ono što neki magnetni uređaji rade nije odstranjivanje kamenca iz vode, već samo "usmeravanje" molekula kamenca, da bi se što manje taložili na samim uređajima. Kod upotrebe jakih magneta, u kombinaciji sa depuratorima, vek trajanja soli se produžava, a voda izlazi sa manje kamenca nego bez upotrebe magneta. Mnogi tvrde da se nisu posebno pokazali u praksi, a cena im je još uvek visoka i teško se mogu naći u slobodnoj prodaji.
Kada smo rešili da očistimo bojler od kamenca moramo uraditi nekoliko pripremnih radnji: isključiti električnu struju i vodu i obezbediti, za svaki slučaj, novi grejač i kvalitetnu zaptivnu gumu ( “dihtung” ) koja se menja prilikom svakog čišćenja bojlera. Grejač nećemo menjati ako nije pregoreo, ili probio na masu i ako nije deformisan od visokih temperatura i većih komada kamenca koji ga mogu oštetiti. Skidamo ga pažljivo, da ne oštetimo otvor na koji naleže. Ono što je najvažnije, iz kazana bojlera mora se odstraniti sav talog, gde obično ima mulja i čvrstog materijala, a po pravilu ga ima poprilično. Kada smo to uradili ispraćemo kazan bojlera laganim puštanjem vode na ventilu hladne vode. Nakon ovih radnji primetićemo koliko se skraćuje vreme zagrevanja vode u bojleru, čime pravimo znatne uštede. Dodajmo da postoje i tzv. bojleri sa suvim grejačima koji sprečavaju intenzivnu pojavu kamenca, pogotovo kod vode koja u svom hemijskom sastavu ima nevidljivih primesa soli koje dovode do taloženja kamenca.
Prilikom čišćenja bojlera treba proveriti njegov termostat, ispitiujući da li pravilno prekida dotok struje kod zadate vršne temperature. Takođe, treba proveriti zaštitni povratni ventil za vodu koji se nalazi na ulazu cevi hladne vode u bojler. Obično se desi da se prilikom čišćenja bojlera zapuše slavine koje imaju rešetku ( sito ), što primetimo po slabom pritisku vode na česmi u oba položaja, hladna, ili topla voda. Ako je slab pritisak tople vode onda se radi o ozbiljnijem kvaru, odnosno zapušenosti odvodne cevi u bojleru, ili o njenom oštećenju pri dnu. U tom slučaju moramo kupiti novi bojler.
Recimo na kraju da čišćenje bojlera nije jednostavna radnja i ako to ne možemo sami, poveriti je vodoinstalateru, ili električaru. Pri radu se moramo osigurati od strujnog udara tako što ćemo privremeno skloniti napojni kabal 230 V koji ćemo vratiti tek kada se uverimo da nema curenja vode iz kazana.
O neprijatnoj pojavi stvaranja kamenca u bojleru, kazanu veš-mašine, mašine za pranje suđa i kod nekih drugih uređaja koji koriste struju i vodu pisao sam u mojim prvim člancima koji su objavljeni na stranicama “Cefix-a” (“Kamenac kao neizbežna pojava”, 01.08.2012. godine). Tragajući od tada za mogućim praktičnim rešenjima da se ovo delimično izbegne, probao sam eksperimentišući sa jakim magnetima kao i sa nekim elektroničkim uređajima koji daju određene rezultate. Među njima se kao dobar pokazao jedan sklop čija je konstrukcija dosta jednostavna i koju sam koristio kod električnog bojlera u istom (jednogodišnjem) vremenskom periodu, upoređujući količinu kamenca bez uređaja i sa uređajem koji opisujem, a koji je sa njegovom šemom i delom obrazloženja preuzet od autora koji su navedeni na kraju članka.
Kako se navodi u pomenutom izvoru, u naučnom časopisu New Scientist, februara 1988. godine prvi put je opisan, ali ne do kraja objašnjen fenomen uticaja magnetnog polja na kristalizaciju kalcijuma ( Ca ) na zidovima vodovodnih cevi, odnosno u kazanima bojlera i veš mašina. Pri ogledu je primećeno da se kristalizacija jako smanjuje ako na vodu deluje snažno magnetno polje ( jedinica: Wb = T*m2 - veber ). Ovo se lako može proveriti ako na vodovodnu cev pričvrstimo snažan magnet. Delovanje jakog magnetnog polja smanjuje kristalizaciju, a, po meni, naučno objašnjenje same pojave zasniva se na Amperovoj teoriji magnetizma i na hemijskoj i elektrodinamičkoj strukturi jedinjenja kalcijuma koja se nalaze u vodi, kao i same strukture vode. Kalcijum je srebrno beo i lak metal, a njegova jedinjenja se javljaju u vodi dajući joj potrebnu tvrdoću. Kalcijumovi sulfati i hloridi čine stalnu tvrdoću vode koja se kuvanjem ne može otkloniti. Tvrda voda je nepogodna za korišćenje u domaćinstvu.
U međuvremenu, pored ispitivanja sa jakim magnetima, napravljeno je više elektroničkih uređaja sa istom namenom, odnosno da se smanji taloženje kamenca kao neprijatne pojave kod navedenih uređaja. Isprobao sam jedan od njih koji je dosta jednostavne konstrukcije, a može se spakovati u plastičnu kutiju u blizini uređaja u kome sprečava kristalizaciju kalcijuma i znatno umanjuje pojavu kamenca. Dobro poznati integralac NE 555 proizvodi pravougaone signale frekvencije od oko 2 kHz i amplitude 9 - 15 V, koja zavisi od izabranog napona napajanja. Napajanje se vrši priključkom baterije sa (+) polom na tačku A i (-) pola na zajednički spoj blok kondenzatora 100 nF i 3,3 nF.
Frekvencija oscilovanja NE555 može se veoma precizno izračunati prema formuli:
f = 1,44/ (R1 + 2R2)*C1 = 1,44/(10000+200000)Ω*3,3*〖10〗^(-9) F = 1,44/21*〖10〗^4*3,3*〖10〗^(-9) Hz = 2*〖10〗^3 Hz = 2 kHz. Potrebne formule proračuna za NE555 su priložene na jednoj od slika.
Proračun frekvencije navodim iz praktičnog razloga što se promenom vrednosti otpornika R1 i R2 (izraženo u omima) i blok kondenzatora C1 (izraženo u faradima) može odabrati željena frekvencija prema navedenoj formuli. Eksperimentisao sam i sa višim frekvencijama, pri čemu je efekat delovanja uređaja donekle bolji. Posle nekoliko provera zadržao sam vrednosti komponenti prema izvornoj preuzetoj šemi sa linka.
Nije preporučljivo da jednosmerni napon prelazi 15 V, a može se koristiti četvrtasta baterija ( 9 V ), ili adapter ( 9 - 15 V ) koji je stalno uključen u mrežu. Sa izlaza IC (NE555, pin 3 ) signal se vodi preko zaštitnog otpornika od 220 oma do vodovodne cevi oko koje treba namotati u jednom sloju 20 namotaja izolovane bakarne žice ( da ne bude licnasta ) prečnika 1 mm. Na cev treba namotati još jednu zavojnicu sa istom debljinom provodnika ( isti broj namotaja ) koja je od prve udaljena oko 1 cm. Zavojnice se motaju u istom smeru i priključuju samo sa jedne, odnosno sa iste strane. Drugu zavojnicu treba spojiti na zajednički minus ( - ) pol elektroničkog sklopa. Krajevi zavojnica se ne priključuje na elektroniku uređaja, niti na vodovodnu cev. Potrošnja struje uređaja je veoma mala ( reda nekoliko mA ), tako da se može duže vreme koristiti baterija napona 9 V, odnosno odgovarajući adapter koji se može naći na svakoj pijaci. Struja adaptera ne mora biti filtrirana, ali sa naponom od 9 - 15 V, što znači da se na njemu ne moraju interventno raditi neke posebne prepravke i podešavanja.
Eksperimentisao sam sa metalnim i sa plastičnim vodovodnim cevima i utrdio da postoji evidentna razlika, pošto na metalne cevi ( zbog indukcije ) i na vodu u njima jače deluju oscilacije proizvedene sa NE555. Konačan rezultat je upola manja količina kamenca u bojleru kao i kod bubnja veš mašine. Ispitivanje je obavljeno na istom bojleru i na mašini za pranje suđa, sa istim priključkom na vodovodnoj mreži. Zavojnice se stavljaju na dovodnu vodovodnu cev pre ulaska u bojler, ili na ulaznu plastičnu cev veš mašine na kraju do mašine. Uređaj nije od neke velike koristi za bojlere, pošto je čišćenje kamenca kod njih neminovno i preporučljivo svake godine, ali sam ga prioritetno primenio kod mašine za pranje suđa radi smanjenja kamenca na zidovima njenog spremišta. Rezultat je opravdao uloženi trud za nešto duži vremenski period eksperimenta sa veoma jakim magnetima i sa elektronikom opisanog uređaja.
Izvor saznanja: “Elektronika na Internetu”, M. Žagar i V. Vuković
Većina električnih uređaja, koji pri svom radu koriste vodu, imaju problema sa taloženjem kamenca koji smanjuje koeficijent korisnog dejstva. Količina taloga zavisi od kvaliteta vode, konstrukcije uređaja, a neki praktičari tvrde i od načina povezivanja uređaja sa električnim vodom: da li je primenjeno nulovanje (koje se primenom novih standarda izbacuje iz prakse), ili uzemljenje ( savremeniji način sa FID-ovom sklopkom ).
Kamenac iz vode može se totalno odstraniti samo posebnim hemijskim postupkom ( koji se u svakodnevnoj upotrebi vode ne isplati ), ili elektrolizom ( hemijski postupak razdvajanja vode na vodonik, kiseonik i druge sastavne delove, gde, naravno, ima i neizbežnog kamenca ).
Ono što je bitno za neke uređaje je tzv. omekšavanje vode, ili uklanjanje većeg dela kamenca, to je na primer važno kod kafe aparata , mašina za sudove , a i mašina za veš. Uglavnom se primenjuju soli koje reaguju sa rastvorenim kamencem u vodi. Kod kafe aparata su u primeni posebni rezervoari "depuratori" . Kod mašina za sudove postoje rezervoari u samim mašinama u koje se sipa posebna so, a kod veš-mašina se koristi uglavnom preko posude za prašak. Inače, su mašine za sudove posebno osetljive na kamenac zbog većeg broja dizni sa malim rupama i grejanja vode, a kasnije i sušenja posuđa. Kafe aparati bez depuratora, po nepisanom pravilu, rade par dana, a onda, hteli ili ne, neizbežno im sleduje generalni remont.
Bojleri, kao uređaji gde se voda zagreva, su posebno "zgodni“ za taloženje kamenca. Pored toga, oni su i konstrukcijski pogodni za taloženje svih primesa iz vode. Pošto je bojler električni uredjaj kod koga kroz grejač prolazi električna struja , u njemu se dešava i neka minimalna elektroliza vode, tako da i poseban način vezivanja struje ima neki uticaj.
E, sad u današnjoj "poplavi " đakuzija i hidromasažnih kada i tuš kabina obični ljudi imaju problem sa taloženjem kamenca na diznama i pumpama takvih uređaja. Inače, gotovo nijedan proizvođač, a ni prodavac nema u ponudi ni običan filter ili predfilter koji će sprečiti da pesak i slične primese ne dođu u pumpe ili dizne hidromasažnih uređaja, pa one vrlo brzo počinju da gube svoju funkciju, a neizbežni kamenac se, naravno, taloži.
Ono što magnetni uređaji rade nije odstranjivanje kamenca iz vode već samo "usmeravanje " molekula kamenca , da bi se što manje taložili na samim uređajima. Kod upotrebe magneta, u kombinaciji sa depuratorima, vek trajanja soli se produžava, a voda izlazi sa manje kamenca nego bez upotrebe magneta. Mnogi tvrde da se nisu posebno pokazali u praksi, a cena im je još uvek visoka i teško se mogu naći u slobodnoj prodaji.
Na kraju se pitamo kako se osloboditi kamenca u bojleru, ili nekom drugom uređaju. Za bojler je najbolja zamena, ili čišćenje grejača. Za one malo spretnije čišćenje nije težak posao, jer se kratkotrajnim puštanjem električne struje „na suvo“ talog posle toga lako skida. Ono što je najvažnije, iz kazana bojlera se mora odstraniti sav talog, a po pravilu ga ima poprilično. Prilikom svakog čišćenja bojlera, ili zamene, odnosno čišćenja grejača, mora se promeniti „dihtung“ na grejaču. Nakon ovih radnji primetićemo koliko se skraćuje vreme zagrevanja vode u bojleru, čime pravimo znatne uštede.
Kod veš-mašina i mašina za pranje sudova moramo posebno voditi računa i o prašku koji upotrebljavamo, jer ih ima koji se potpuno stvrdnu, pa se teško odstranjuje i njihov talog. Pored upotrebe posebnih soli i hemikalija za skidanje kamenca, preporučljivo je, ponekad, mašinu pustiti da odradi „na prazno“ sa par kašika sode-bikarbone. Najviše kamenca se taloži na otvorima, diznama, kao i na krivinama od plastike ili gume ( creva ), što se može mehanički odstraniti. Kamenac je najteže odstraniti kod električne pegle, tako da se kod nje preporučuje stalna upotreba kvalitetne destilovane vode, ili dobro proceđene kišnice.