LED svetlo sve više postaje sigurna zamena klasičnim i štedljivim sijalicama. Planirano je da se klasične sijalice potpuno izbace iz upotrebe do kraja 2020. godine. Uštede na globalnom planu su ogromne, što se može reći i za upotrebu LED svetla u domaćinstvu, a cene su rapidno spale, tako da to nije više enormni izdatak za kućni budžet. Zamenom svih običnih i štedljivih sijalica ovim svetlom u mom domaćinstvu ostvario sam u prošloj godini prosečnu uštedu od 500 dinara mesečno ( ukupno 6.000 dinara )!
LED sijalica ima nekoliko puta duži životni vek u odnosu na sijalicu sa užarenim vlaknom. Životni vek pojedinih modela može iznositi i do 50.000 radnih sati. Pored toga, ne postoje ograničenja kada je reč o broju paljenja i gašenja, kao što je to slučaj sa tradicionalnim rasvetom.
Manja potrošnja je definitivno LED sijalice svrstala kao energetski efikasne. Ušteda upotrebljene električne energije može ići i do 90% u odnosu na običnu rasvetu. Ako se uzme u obzir da svetlo koristimo svakodnevno, već na mesečnom nivou, prvi račun za električnu struju nas može pozitivno iznenaditi. Ove sijalice se manje zagrevaju, što je jedan od glavnih razloga zbog koga troše manje energije. Kombinacija dugog životnog veka i energetske efikasnosti za posledicu ima dugoročno rasterećenje kućnog budžeta. Ušteda je dvostruka – nema učestalih kupovina sijalica, dok se svakog dana troši manje električne energije.
Krenimo od toga da LED sijalice dugo možete koristiti i odmah ćete shvatiti da vam neće praviti smeće. Jednostavno, zbog dužine svog životnog veka nisu brzo potrošne. Materijali od kojih su sačinjene potvrđuje da ih možete reciklirati sa ostalim predmetima koji su odradili svoj radni vek. Ova činjenica, u kombinaciji sa njihovim malim zagrevanjem, učinili su LED rasvetu pogodnom i za osvetljenje osetljivih proizvoda u prodavnicama. Takođe, sve češće osvetljavaju i kulturno-umetnički prostor, kao što su galerije, sportske dvorane, izložbeni prostori, muzeji itd.
Pored svih nabrojanih prednosti, posebno se ističe sama izdržljivosti LED sijalica. Što je posebno interesantno, one ne otkazuju momentalno, već postepeno, tako da se na vreme možemo pripremiti za njihovu zamenu. Osmišljene su tako da dobro ‚‚podnose’’ sve vremenske uslove, i ekstremno visoke i ekstremno niske temperature.
Dizajn je možda ono što LED rasveti daje najveću prednost. Pored LED sijalica, na tržištu se može naći veliki izbor različitih proizvoda koji pripadaju širokom asortimanu LED rasvete, kao što su: svetiljke, sijalice, lampe, lusteri, trake, paneli, reflektori, plafonjere, cevi. To znači da se mogu ugraditi u bilo koji zamišljeni dekorativni prostor ili deo nameštaja.
LED rasveta pruža mogućnost potpune kontrole svetlosti. To je pogodan izbor za one koji sve prilagođavaju svom raspoloženju ili datom momentu. Svetlost može biti usmerena, raspršena ili prigušena. Time prostor poprima drugačiji izgled i može menjati svoju namenu.
Ova rasveta može koristiti, kako monofaznu, tako i trofaznu električnu struju. Iste efekte postiže i na niskonaponskom napajanju. U budućnosti, zbog sve šire upotrebe, ovaj vid rasvete će postati sve jeftiniji.
Pored toga što omogućuju da kontrolišete intenzitet svetlosti, možete ih kupiti u nekoj od tri vrste boja koju emituju. Zato imate mogućnost da odaberete onu koja vama najviše odgovara. Korišćenjem odgovarajućeg dimera LED svetlo, koje ima i tu varijantu primene, može menjati svoj intenzitet, kombinaciju boja i primenu bežične daljinske kontrole.
Iako je otkrivena u prošlom veku, tehnologija LED rasvete se konstantno unapređuje i biva sve više dostupna svakom od nas. Navedeni višestruki kvaliteti, koji idu uz nju, godine pred nama čine nezamislivim bez LED svetla.
Izvor saznanja: www.mobiliart.rs
Vanredno stanje, zbog pandemije korona virusa, navodi mnoge da kreativno razmišljaju, neki da stvaraju, čitaju, pišu, gledaju televiziju ( pod uslovom da se što manje nerviraju ), slikaju, kuvaju, sređuju uzan prostor izolacije u četiri zida, pošto bi svako dosađivanje nesumnjivo negativno uticalo na mentalno zdravlje i najzdravijeg čoveka. Preturajući po ostavljenim i zaboravljenim ukrasima za novu godinu naišao sam na pokvarene nizove ukrasnih LED svetiljki kineske proizvodnje koje sigurno nisu zaražene. U tom nizu unimerom sam utvrdio koje su diode pregorele, pa onda krenuo na dosta pipav posao da od niza ispravnih LED - ova napravim dve ukrasne svetiljke za prigušeno svetlo, a ujedno da rešim pitanje elektronskog otpada.
Prvo sam ispitao dozvoljeni napon i struju za pomenute LED diode jednostavnim vezivanjem za izvor jednosmerne struje uz upotrebu voltmetra i ampermetra. Eksperimentom sam došao do podatka da je optimalni napon za jednu LED diodu 3,6 V i da je za nju struja reda 30 mA. Ovaj podatak nije jednak za sve izbore dioda, što zavisi od same konstrukcije i proizvođača.
Svetiljka koja radi na izvoru jednosmerne struje, ili na akumulatoru od 12 V, ima na sebi deset LED dioda u kombinaciji redne, ili paralelne veze, za čiji proračun i kombinovanu vezu ( redna i serijska ) je potrebno poznavanje osnovnih zakona elektrotehnike ( na prvom mestu Omovog zakona ), zatim nezaobilazna Kirhofova pravila ( zakon grananja struje i proračun padova napona ). Njena konstrukcija, veoma precizna i proračunata za bezbedan i dugotrajan rad, dala je unapred očekivani rezultat da se ovaj štedljivi izvor svetlosti može koristiti kao prigušeno svetlo kada ima, ili kada nema struje u mreži. U slučaju nestanka struje u mreži možemo koristiti mali akumulator kapaciteta do 7 Ah, koji služi kao rezervno napajanje, te se mora dozirano dopunjavati posebno urađenom elektronikom sa automatskim preklapanjem.
Za varijantu stalnog priključka na mrežni napon ( 230 V ) potrebno je uraditi tačan proračun broja redno vezanih LED dioda, „plus“ na „minus“, ili obrnuto, koji se u konkretnom slučaju, kao izmereni napon deli sa 3,6 V, pa se, recimo, za 324 V, može minimalno koristiti 90 LED dioda. Namerno kažem 324 V, iz prostog razloga da mrežni napon treba dvostrano ispraviti, potom filtrirati, što mu povećava vrednost do 324 V ( 230 V * 1,41 = 324 V ). Preporuka je da se uzme nešto veći broj dioda čime sprečavamo njihovo pregorevanje u slučaju većih oscilacija napona u mreži. Pošto nisam imao dovoljan broj LED dioda, pribegao sam rednoj vezi odgovarajućeg otpornika dovoljne snage da izdrži jačinu struje koja prolazi kroz tu rednu vezu. Tako se broj dioda može smanjivati do raspoloživog broja. Bitno je da napon na jednoj diodi ne prelazi utvrđenu granicu pri kojoj bi došlo do njenog pregorevanja. Ovde treba biti posebno precizan kod upotrebe visokog napona, što podrazumeva sve potrebne mere zaštite, naročito kod pakovanja dioda na izabranom kućištu, koje, ako je metalno, mora biti propisno uzemljeno. U mom slučaju radilo se o metalnim kućištima.
Kako sve to spakovati u odgovarajuće i sigurno kućište stvar je kreativnosti i raspolaganja sa odgovarajućim elementima za montažu i spajanje sa izvorom napajanja. Prilikom izrade ove dve zanimljive svetiljke bilo je potrebno poznavanje geometrije ( izračunavanje uglova pod kojim su raspoređene diode ), bonsek ( za rezanje Al lima ), mala bušilica, turpija, odvijač, klešta, šmirgl papir, lemilica sa tinol žicom, „pištolj“ sa topljivom plastikom, unimer i dobra volja. Pored korisnog proizvoda, najveća prednost je mentalno razgibavanje i osvežavanje znanja iz elektrotehnike. Najbolje je da se svetiljke koriste kao prigušeno svetlo u kupatilu ( priložena slika ), hodniku, ili iza televizora. Mali su potrošači ( manje od 10 W ) i kod pravilnog proračuna dozvoljenog napona po diodi mogu veoma dugo da traju.
Termometar je merni instrument za merenje temperature ( jedinica u SI: kelvin, oznaka K ). Pogrešno ga je zvati toplomer, jer on ne meri toplotu, već temperaturu ( T ), koja se, kao veličina, razlikuje od toplote ( Q ). Može biti sa tečnostima ( živin i alkoholni ), gasni, metalni i elektronski. Njegova upotreba zasniva se na pravilnom temperaturnom širenju nekog tela prilikom zagrevanja, odnosno njegovom skupljanju prilikom hlađenja. Interesantno je da se termometrom ne meri temperatura apsolutno, već samo razlika temperature. Danas obično koristimo živin ( Hg ), ili alkoholni termometar, ređe metalni, a sve više digitalne termometre koji su nekada bili skupi, a već se mogu naći po veoma povoljnim cenama, ne samo u specijaliziranim radnjama. Za prave sladokusce elektronike izazov je samostalna konstrukcija digitalnog termometra. Povod za njegovu konstrukciju bilo je stalno praćenje temperature u prostoriji koja se dogreva pomoću solarnog kolektora. U njegovoj elektronici, pored diferencijalnog temperaturnog prekidača, svoje vidno mesto zauzeo je i digitalni termometar.
Prednosti digitalnog termometra nad ostalim termometrima su: njegova preciznost i mogućnost očitavanja temperature na mestima sa izraženo niskom, ili visokom temperaturom, pri čemu koristimo odgovarajuću osetljivu sondu. Kao manu možemo navesti potrebu stalnog napajanja odgovarajućim naponom jednosmerne struje, što se, ako koristimo odgovarajuću bateriju, uopšte ne isplati. Zbog toga je najbolje da imamo mogućnost napajanja iz namenskog ispravljača. Termometar, koji je sagrađen iz kompleta RK 3269, podešen je da se napaja preko stabilisanog ispravljača napona 12 V, strujom od 0,2 A. Merni opseg mu je od -50 do +150 stepeni Celzijusovih. Rezolucija, odnosno mogućnost očitavanja temperature, mu je 0,1 stepen C. Skalu mu čine četiri sedmosegmentna 13,5 mm LED displeja. Dimenzije štampane pločice RK 3269 su 85 mm x 64 mm.
Elektronski termometar u principu predstavlja digitalni voltmetar koji meri napon zavisno od temperature, a koji nastaje na temperaturnom senzoru ( videti sheme ). Koristi se standardno integrisano kolo ICL7107 koje se koristi kao upravljački modul za digitalne voltmetre, koje ima potrebnu automatiku, uključujući i drajvere za LED sedmocifrene displeje sa zajedničkom anodom. Ovaj komplet nije za baterijsko napajanje, što se ne odnosi na RK 3270 sa LCD displejem ( koristi bateriju od 9 V, a troši samo 0,002 A struje, 100 puta manje ).
Pored donekle složene konstrukcije LED termometra, posebno je zanimljiva njegova kalibracija, koja se vrši eksperimentalno. Temperaturu od nula stepeni C dobićemo ako istucani led stavimo u čašu i mešamo ga sve dotle dok se led prestane topiti. U toj zasićenoj mešavini leda i vode stabilna je temperatura nula stepeni. Pozitivnu referentnu temperaturu od 100 stepeni najlakše je pronaći u lončetu ključale vode. Plus 100 stepeni C podešava se potenciometrom P1, a nula stepeni sa potenciometrom P2. Radi sigurnosti, navedene operacije proveriti nekoliko puta, a radi tačnosti, referentne temperature ( „0“ i „100“ stepeni Celzijusa ) proveravati kvalitetnim živinim termometrom. Tek nakon nekoliko poređenja postiže se velika preciznost merenja ( 0,1 ͦ C ) digitalnim termometrom. Bilo kakvo kolebanje napona neće obezbediti željenu preciznost u radu.
Na kraju recimo da se konstrukcija isplati, ali je dosta precizna i da treba koristiti lemilicu sa regulacijom temperature, pošto sam imao neprijatno iskustvo da sa jakom lemilicom„spržim“ jednu štampanu pločicu. Naime, štampa na pločici je sitna i osetljiva, što za pažljivog konstruktora ne predstavlja poseban problem.
Izvor saznanja i nabavke delova za konstrukciju:
1. “Mala škola elektronike”, Vladimir i Željko Krstić, Beograd, 2002. godine,
2. Radio-kompleti ( RK 3269 i RK3270 ), “Kelco Doo” Beograd.
Prilikom konstrukcije nekih minijaturnih namenskih uređaja ukazala se potreba da se na prednjem delu kutije izvede valjana signalizacija prisustva mrežnog napona na pojedinim podsklopovima, što se nije uklapalo sa signalnim sijalicama većih dimenzija, gde spadaju tinjalice, ili neke druge signalne lampe na 220 V. Najbolje rešenje za takve potrebe je ugradnja LED-diode, što za napon od 220 V traži posebno odabranu konstrukciju napajanja. Ubacivanje grec-spoja nije praktično, tako da sam se odlučio za jednu detaljno ispitanu konstrukciju sa otpornikom, blok kondenzatorom i ispravljačkom diodom u spoju sa LED-diodom.
Pre objašnjenja jednostavnog sklopa za konstrukciju, nekoliko osnovnih podataka o LED-diodama ( engleski – LED: Light-Emiting Diode ). To je posebna vrsta poluprovodničke diode koja emituje svetlost kada je propusno polarisana, odnosno kada kroz nju teče struja. Fotoni svetla se emituju prilikom rekombinacije para elektron-šupljina. Takvo svojstvo imaju poluprovodnici. Prvi izveštaj o infracrvenoj emisiji dao je Rubin Braun 1955. godine iz američke Radio-korporacije. Naučnici “Teksas instrumentsa”, Bob Bajard i Gari Pitman, 1961. godine su otkrili da galijum-arsenid pušta svetlo kada ima električne struje, nakon čega su prijavili patent na infracrvenu diodu. Nik Holonja, mlađi iz Dženeral elektrika, prvi je pronašao vidljivi spektar svetleće diode. Boja emitovanog svetla zavisi od vrste poluprovodnika, kao i od primesa u njemu i varira od infracrvenog do ultraljubičastog dela spektra.
Prednosti LED-dioda za signalizaciju su: mala potrošnja struje ( do 0,03 A ), nizak napon napajanja ( 1,2 – 3 V ), male dimenzije pakovanja u okruglom, četvrtastom, trouglastom, ili nekom drugom staklenom ( plastičnom ) kućištu. Ukoliko LED-diodu priključimo na jednosmerni napon, poznavajući dozvoljenu jačinu struje, lako je prema Omovom zakonu izračunati vrednost redno vezanog otpornika ( R ), što znači: R = ( U1-U2 )/I . Ako diodu napajamo sa 12 V ( U1 ), njen deklarisani radni napon je 2 V ( U2 ), deklarisanom jačinom struje od 20 mA, dobijemo računski primenom Omovog zakona, R = ( 12 V-2 V )/0,02 A = 500 oma. Slično postupamo i kod drugih jednosmernih napona. Veoma je važno znati deklarisani radni napon i jačinu struje za diodu koju smo odabrali za signalizaciju. Ako pređemo dozvoljenu jačinu struje za izabranu LED-diodu doći će do njenog pregorevanja. Pri spajanju LED-diode voditi računa o njenom polaritetu ( minus pol je na ravno zasečenom delu plastičnog kućišta, ili na kraćoj strani priključka ).
Pri ispitivanju spoja LED-dode na mrežni napon ( 220 V ) probao sam nekoliko varijanti i kao najbolju sam odabrao spoj sa redno vezanim otpornikom vrednosti preko 200 oma, blok kondenzatorom 200-500 nF, 250 V i sa jednom ispravljačkom diodom. Prednost ovog spoja u odnosu na redni spoj sa otpornikom i ispravljačkom diodom je što se komponente ne greju, ali i kod jednog i kod drugog spoja LED-diode moramo obavezno voditi računa o prisustvu mrežnog napona.
Gore navedeni spoj LED-diode radi stabilno, zauzima malo prostora i, što je najvažnije, prikazuje prisustvo mrežnog napona. Tačke spajanja uzimamo sa mesta uređaja gde dovodimo mrežni napon. Sklop možemo praviti na rednoj klemi, ili na minijaturnoj štampanoj pločici. Jedino moramo voditi računa da snaga otpornika bude jednaka, ili nešto veća od 1 W i da blok kondenzator ima radni napon preko 220 V. Kapacitet odabranog kondenzatora nije kritične vrednosti.
Na kraju, navedimo da LED-diode imaju i druge funkcije, a sve više kao svetleći elementi, što ih čini funkcionalnim i racionalnim izvorima svetlosti. Veoma slabo greju, napajaju se nižim naponima i neke ne trebaju posebno hlađenje. Pakuju se u različitim varijantama, što zavisi od namene i načina korišćenja. Sijalice sa LED-diodama sve više su u upotrebi, mali su potrošači, dugo traju i najveći deo električne energije pretvaraju u svetlosnu, što ih čini ekonomičnim i sve prisutnijim u domaćinstvima. Nekada su, kao i LED-diode, bile veoma skupe, a danas su pristupačne sa cenama i mogu se naći u većini prodavnica elektrotehničke robe.
Folksvagenov "XL1": hibrid od karbona sa rekordno niskom potrošnjom.
Folksvagen je pre manje od šest godina obećao da ce napraviti automobil sa potrošnjom od 1L/100km. Ne samo da su održali obećanje vec njihov novi "XL1" hibrid može da se pohvali sa potrošnjom od 0.9L/100km, a ovaj futuristički auto će sledećeg meseca imati svetsku premijeru na ženevskom salonu automobila.
Neverovatan izgled ovog dvoseda je sav u funkciji aerodinamike, a rezultat je niski koeficijent otpora vazduha od samo 0.186 koji doprinosi maloj potrošnji.
Na prvi pogled se primećuje nekoliko detalja koji su kljucni elementi aerodinamicnosti "XL1"-a poput nedostatka retrovizora(koji su zamenjeni kamerama), pokrivača za zadnje tockove i ugaonih LED farova.
Potrošnja je dodatno smanjena malom težinom od 795 kg. i niskim centrom gravitacije.
Što se tiče motora, napredni dizel-električni "plag-in" hibrid sistem uspeva da proizvede ukupno 73KS i maksimalnu brzinu od 160km/h.
Kao što je obično slucaj sa hibridima moguće je odabrati različite modove vožnje koji podrazumevaju električni, dizel ili kombinovani režim rada.
U električnom modu, "XL1" može da pređe oko 50km zahvaljujući litijum-jonskoj bateriji, a kako bi se postigla neverovatna potrošnja od 0.9L, baterija mora konstantno da se dopunjuje, a za rezervu, tu je rezervoar za gorivo od 10L.
Struktura automobila je od laganog karbona, a dimenzije su mu: 3.8m dužina, 1.6m širina i 1.1m visina.
Detalji o ceni i dalje nisu poznati, a nakon prvih 50 primeraka, koji će biti proizvedeni kasnije ove godine, Folksvagen će odluciti da li im se isplati masovnija proizvodnja.
Izvor: mojauto.rs
Priredio: Nikolić Stefan
Sijalice budućnosti
Troje umetnika u Londonu iskoristilo je 1024 organske svetleće diode - skraćeno OLED - za gradnju svetleće umetničke instalacije nazvane Pretvarate se u svetlo. Dok posetioci izložbe prolaze pored ovog svetlećeg zida, kamera i kompjuter pale i gase diode, oponašajući njihovo kretanje.
Ove svetleće pločice, jer bi jednoga dana mogle da se nađu na našim tavanicama. Kompanija Filips naziva ih Lumiblejds i proizvodi ih u beloj, crvenoj, zelenoj i plavoj boji. Cena im je za sada visoka, i kompanija ih prodaje uglavnom dizajnerima i arhitektama kako bi ih podstakla da razmišljaju gde i kako bi sve mogle da se upotrebe.
Osnovna prednost organskih svetlećih dioda je u tome što ne emituju koncentrisano, već difuzno svetlo, vrlo prijatno za oči. Kristin Knapstajn je menadžerka razvojnog odeljenja u Filipsu.
"OLED je jedini izvor direktno difuznog svetla. To nije tačkasti izvor, kome je potreban difuzor, već izvor koji celom svojom površinom emituje blago svetlo pa je lako zamisliti velike površine - zid ili tavanicu - koje emituju uniformno, blago svetlo," kaže Kristin. Šef operacija u Filipsu, Ditrih Bertram, objašnjava kako se one proizvode.
"Postoje funkcionalni molekuli, u vidu praha, koje stavljamo u vakuumsku peć, zajedno sa komadom stakla. Kada zagrejemo prah na staklu se nataloži tanak sloj molekula. Posle nanošenja nekoliko slojeva dobijamo OLED - organsku svetleću diodu," kaže Bertram.
Kada su isključene, ove diode liče na ogledalo sa alumunijumskom pozadinom između dva stakla. Po uključenju, organski materijal počne da svetli emitujući jedva primetnu toplotu. Za sada, njihov vek trajanja pod optimalnom strujom je 10 hiljada sati, do kada njihova svetlost opadne za probližno polovinu. Sijalice sa užarenim vlaknom traju oko hiljadu sati, a isto važi i za fluo-cevi. Kompanija Filips planira proizvodnju OLED prozora, koji bi danju propuštali svetlo, a noću svetleli. Kompanija kaže da ove diode imaju potencijal da postanu energetski najefikasniji izvor svetlosti, au za proizvodnju se ne koristi nikakav ekološki opasan materijal.
Izvor: opusteno.rs
Priredio: Matej Hana
Ekološka ulična rasveta
SadržajUlice Evrope bi uskoro mogle biti obasjane "solarnim drvećem". Reč je o uličnom svetlu koje mogu gradovima da uštede dosta energije, ali i novca. Za razliku od regularnog uličnog osvetljenja, nije im neophodna čitava podzemna mreža instalacija na koju bi se nakačili, a, da stvar bude još bolja, sa "drvećem" nikada ne bi bilo zamračenja, tj. nestanka struje na ulici.
Dizajner ove solarne rasvete je Ross Lovegrove, a svako "drvo" ima 10 solarnih panela koji su raspoređeni nalik granama drveta. Paneli skupljaju sunčevu svetlost i pune baterije koje su u njih ugrađene, a baterije onda noću napajaju LED sijalice i daju ulično svetlo. Na panelima je ugrađen i detektor svetlosti, tako da se svetla automatski uključuju u sumrak, i gase u zoru, čime se dodatno štedi energija. Ugradnjom ovakvih LED sistema, smanjila bi se emisija štetnih gasova, a ujedno bi se smanjio i račun za potrošenu energiju.
Izvor: Domino magazin
Ove biljke skoro pa su bolje od pravih
Prave biljke su tako dosadne, morate da ih zalivate, imaju sklonost umiranju i uz to je jedina korist što prave kiseonik. Totalno precenjeno! Za sve vas digitalnu dečicu, stiže i ovo digitalno cveće koje možda ne miriše lepo, nije baš mnogo bitno za prirodu, ali zato izgleda super i svetli noću. Nama je to dovoljno! E sad vidite kako to radi i koji su benefiti. Petal cvećance je opremljeno solarnim panelima i led diodama. Preko dana će skupljati sunčevu energiju a noću će sijati, što znači da štedi struju. Nećete čak ni morati da ustanete da biste ga uključili pošto digitalne biljke sve rade same.
Izvor: Domino magazin
Ranac koji kombinuje ove dve stvari na najbolji mogući način
SadržajRalph Lauren predstavlja ovaj blesavi ranac koji će se stvarno dopasti svim zaluđenicima za tehnologiju i stil. Zove se RLX, a pored modnog pedigrea opremljen je i dodacima koji će ga učiniti sposobnim da se snađe u surovim gradskim uslovima. On vam je nešto kao Mlađan Dinkić na političkoj sceni Srbije, dakle neuništiv. Napravljen je od materijala koji ne prošuštaju vodu, a ima solarne ćelije koje pune malenu bateriju. Tu je i LED baterijska lampa, kao i gomila džepova koji olakšavaju držanje svih tih gedžeta koje toliko volite. Možete da povezati sa mobilnim telefonom, laptopom ili mp3 plejerom.
Ralph Lauren kaže da je za punjenje iPoda porebno nešto više od dva sata po sunčanom danu. Za modne sladokusce, ranac je napraljen u Italiji što mu daje još malo poena na polju imidža.
Izvor: Domino magazin
Philips predstavio sasvim nov koncept sijalica koje kontrolišete sa telefona
Philips je koncept sijalice podigao na sasvim nov nivo! Stiže Hue LED Light Bulbs koje u kompletu koštaju oko 200 dolara. Al za tu sumu dobijate 3 LED sijalice i baznu stanicu koja će vam omogućiti upravljanje svetlom u kući. I to preko telefona ili tableta.
Dakle svaka sijalica ima 11 LED dioda koje pružaju više svetla nego vaše obične sijalice a uz to će uštedeti i do 80 posto više energije i trajati, pa kojih, 25 godina. Bukvalno! Nije loše zar ne?
LED diode uz to mogu da menjaju boje, pa možete da napravite atmosferu baš u skladu sa trenutkom. A tek kada otkrije da sa vašeg fensi iPhona kontrolišete svetlo nećete ni stići do puštanja romantične muzike pre nego što pređete na stvar! Uz sve to možete i da podesite da se svetlo pali kada vama to odgovara. Recimo ujutro sasvim postepeno čime ćete postići da se probudite odmorni i raspoloženi!
Izvor: Domino magazin