Električni bojleri, kao uređaji gde se voda zagreva, posebno su pogodni za taloženje kamenca. Pored toga, oni su konstrukcijski pogodni za taloženje svih primesa iz vode. Pošto je bojler uređaj kod koga kroz grejač prolazi električna struja, pri čemu se oslobađa određena količina toplote, u njemu se dešava i neka minimalna elektroliza vode, tako da i poseban način vezivanja struje ima neki efikasan uticaj. U ovoj emisiji govorimo o potrebi, te o postupku čišćenja kamenca iz bojlera, kao i o nekim iskustvenim primerima uštede energije i o racionalnom trošenju vode u domaćinstvu.
Posle ove, po nama uspešne i za domaćinstvo korisne demonstracije čišćenja bojlera, pitamo se: koliko često čistiti bojler i šta obavezno uraditi prilikom te složene radne operacije. Bojler se čisti kada osetimo da se voda u njemu duže zagreva, ili da se čuje pucketanje i zujanje u kazanu pri grejanju vode. Ono što je najvažnije, iz kazana bojlera mora se odstraniti sav talog, gde obično ima mulja i čvrstog materijala, a po pravilu ga ima poprilično. To najviše zavisi od tvrdoće vode. Prilikom svakog čišćenja bojlera, ili zamene, odnosno čišćenja grejača, mora se promeniti zaptivka, u narodu poznatija kao “dihtung”, na grejaču. Nakon ovih radnji primetićemo koliko se skraćuje vreme zagrevanja vode u bojleru, čime pravimo znatne uštede. Dodajmo da postoje i tzv. bojleri sa suvim grejačima koji sprečavaju intenzivnu pojavu kamenca, pogotovo kod vode koja u svom hemijskom sastavu ima nevidljivih primesa soli koje dovode do taloženja kamenca.
Električni bojleri, kao uređaji gde se voda zagreva, posebno su pogodni za taloženje kamenca. Pored toga, oni su konstrukcijski pogodni za taloženje svih primesa iz vode. Pošto je bojler uređaj kod koga kroz grejač prolazi električna struja, pri čemu se oslobađa određena količina toplote, u njemu se dešava i neka minimalna elektroliza vode, tako da i poseban način vezivanja struje ima neki efikasan uticaj na količinu kamenca.
Čišćenje bojlera od kamenca radimo kada primetimo da se voda u bojleru sporo zagreva, ili se brzo potroši, a često se dešava da se prilikom zagrevanja vode iz bojlera čuju šumovi, klokotanje i pucketanje. Količina kamenca zavisi, pre svega, od tvrdoće vode, ali i od proteklog vremena od kada ga nismo čistili. Na taloženje kamenca utiče i konstrukcija grejača, da li je potopljen u vodu, ili se radi o “suvom” grejaču koji je u keramičkom kućištu. U današnjoj "poplavi " đakuzija, hidromasažnih kada i tuš kabina obični ljudi imaju problem sa taloženjem kamenca, ne samo u bojleru, već i na diznama i pumpama takvih uređaja. Ono što neki magnetni uređaji rade nije odstranjivanje kamenca iz vode, već samo "usmeravanje" molekula kamenca, da bi se što manje taložili na samim uređajima. Kod upotrebe jakih magneta, u kombinaciji sa depuratorima, vek trajanja soli se produžava, a voda izlazi sa manje kamenca nego bez upotrebe magneta. Mnogi tvrde da se nisu posebno pokazali u praksi, a cena im je još uvek visoka i teško se mogu naći u slobodnoj prodaji.
Kada smo rešili da očistimo bojler od kamenca moramo uraditi nekoliko pripremnih radnji: isključiti električnu struju i vodu i obezbediti, za svaki slučaj, novi grejač i kvalitetnu zaptivnu gumu ( “dihtung” ) koja se menja prilikom svakog čišćenja bojlera. Grejač nećemo menjati ako nije pregoreo, ili probio na masu i ako nije deformisan od visokih temperatura i većih komada kamenca koji ga mogu oštetiti. Skidamo ga pažljivo, da ne oštetimo otvor na koji naleže. Ono što je najvažnije, iz kazana bojlera mora se odstraniti sav talog, gde obično ima mulja i čvrstog materijala, a po pravilu ga ima poprilično. Kada smo to uradili ispraćemo kazan bojlera laganim puštanjem vode na ventilu hladne vode. Nakon ovih radnji primetićemo koliko se skraćuje vreme zagrevanja vode u bojleru, čime pravimo znatne uštede. Dodajmo da postoje i tzv. bojleri sa suvim grejačima koji sprečavaju intenzivnu pojavu kamenca, pogotovo kod vode koja u svom hemijskom sastavu ima nevidljivih primesa soli koje dovode do taloženja kamenca.
Prilikom čišćenja bojlera treba proveriti njegov termostat, ispitiujući da li pravilno prekida dotok struje kod zadate vršne temperature. Takođe, treba proveriti zaštitni povratni ventil za vodu koji se nalazi na ulazu cevi hladne vode u bojler. Obično se desi da se prilikom čišćenja bojlera zapuše slavine koje imaju rešetku ( sito ), što primetimo po slabom pritisku vode na česmi u oba položaja, hladna, ili topla voda. Ako je slab pritisak tople vode onda se radi o ozbiljnijem kvaru, odnosno zapušenosti odvodne cevi u bojleru, ili o njenom oštećenju pri dnu. U tom slučaju moramo kupiti novi bojler.
Recimo na kraju da čišćenje bojlera nije jednostavna radnja i ako to ne možemo sami, poveriti je vodoinstalateru, ili električaru. Pri radu se moramo osigurati od strujnog udara tako što ćemo privremeno skloniti napojni kabal 230 V koji ćemo vratiti tek kada se uverimo da nema curenja vode iz kazana.