Gradska naselja u Srbiji imaju različite stilove gradnje objekata, tako da se u Vojvodini izdvajaju po nekim zanimljivim rešenjima koja su nasleđe prošlosti. Neki od tih objekata su pod zaštitom države, što podrazumeva da se prilikom obnove, adaptacije i rekonstrukcije ne odstupa od prvobitnog izgleda fasade, ukrasa na krovnim konstrukcijama, a posebno kod temeljne konstrukcije.
Savremena stambena gradnja, kako u gradu, tako i na selu, ima određen pristup kod upotrebe građevinskih materijala, načina i vremena postavljanja izolacije spoljašnjeg i unutrašnjeg dela kuće. Sve zavisi od početnog kapitala kod stambene gradnje i rešenosti da se u startu primene potrebne mere temperaturne i zvučne izolacije.
Postoje različite mogućnosti uštede energije u gradu koje su često limitirane dostupnošću energenata. Istraživanje, na primerku uzorka, u 2017. godini pokazuje da u Srbiji grejanje na čvrsto gorivo koristi 52,7 procenata građana, 23,4 procenta koristi centralno grejanje, 12,6 procenata ispitanika se greje na struju, a svega 7,2 procenata koristi grejanje na plin.
U gradskom naselju se dobar deo stanovništva greje na centralno grejanje, neki na plin, čvrsto gorivo, ili na električnu struju koja je još uvek najjeftinija od raspoloživih energenata. Grejanje na plin, upotrebom plinskih peći na jednom, ili na više mesta je prilično skupo, posebno ako se greje veća površina stambenog, ili radnog prostora. Primetno je da se na električnu struju greju porodice sa prosečnim primanjima, a na čvrsto gorivo, kao što su ugalj i drvo siromašnija i socijalno ugrožena domaćinstva. Ukoliko su ostvarili pomoć kao energetski zaštićena domaćinstva i oni pribegavaju da se greju električnim kvarcnim, ili termo-pećima. Moramo se složiti da je grejanje još uvek najveća stavka porodičnog budžeta što je primaran razlog da mnogi razmišljaju i primenjuju najjeftinije i pristupačne varijante grejanja. Dobri domaćini nabavljaju drvo i ugalj još pre početka grejne sezone, a mnogi od njih razmišljaju i na vreme preduzimaju efikasne mere temperaturne zaštite stambenih objekata koja se isplati u relativno kraćem vremenskom periodu.
U regionu nedostaju mehanizmi saradnje i komunikacije zemalja suseda za operativni pristup pojavama poplava i suše, koje imaju uticaj preko granica, kaže Jelena Peruničić, viša menadžerka regionalnog projekta Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) "Adaptacija na klimatske promene na području Zapadnog Balkana" (CCAWB), koji se sprovodi u saradnji s nadležnim ministarstvima u Albaniji, na Kosovu, u Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji. Mnogo toga treba da se uradi i na lokalnom i nacionalnom nivou, ali nisu za sve neophodne mere potrebna ogromna sredstva, izjavila je za Balkan Green Energy News.
"Na primer, za upravljanje poplavama bi dobro prostorno planiranje i snažna saradnja u zajednici bile veoma efektne mere. Ipak, naravno da su za određene infrastrukturne zahvate koji su od presudnog značaja potrebne investicije. U skladu sa sporazumom postignutom u Parizu na samitu COP21 Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (UNFCCC), narednih godina će na značaju dobiti prilagođavanje na klimatske promene i jačanje sposobnosti zemalja da se izbore sa uticajima vezanim za klimu. Zemlje u razvoju će imati veću podršku za delovanje na polju adaptacije i biće procenjena podesnost te podrške", rekla je Peruničić.
Izvor: Balkangreenenergynews.com
Pristupni pregovori Srbije i EU višegodišnji su proces, koji će na svom kraju dovesti do ispunjenja uslova za članstvo Srbije u EU. Tokom ovog procesa, EU i države članice pregovaraju sa predstavnicima vlasti i državne uprave države kandidata, dok učešće civilnog društva, nije formalni uslov. Međutim, prihvatanje EU regulative i prakse je suštinska transformacija društva, i neophodno je da se u proces, na različite načine, uključi što više zainteresovanih strana i javnosti.
Civilno društvo ima svoje mesto u pregovorima, a učešće organizacija civilnog društva (OCD) može doprineti kvalitetu, legitimitetu i transparentnosti pregova-račkog procesa. Normativni i strateški okvir ne obezbeđuju dovoljan nivo učešća OCD. Dokumenti koje je usvojila Vlada Srbije omogućuju učešće OCD u radu Koordinacionog tela za proces pristupanja Srbije EU, ali samo u slučaju da se pojavi potreba za uključivanjem drugih organa i organizacija u rad Saveta Koordinacionog tela ili pregovaračkih grupa za svako poglavlje. Nije preciznije određeno u kojim se to slučajevima dešava i kakva je suština učešća. Zato postoji potreba da OCD na alternativan način komuniciraju sa akterima na nacionalnom nivou – Kancelarijom za evropske integracije, Konventom, Pregovaračkim timom i strukturama Koordinacionog tela.
U cilju obezbeđenja svog učešća u ovom izuzetno važnom procesu, OCD sa sedištem u regionu Banata (Južnobanatski, Srednjebanatski i Severnobanatski upravni okrug), dobrovoljno su odlučile da osnuju BANATSKU PLATFORMU za učešće lokalnih zajednica u pregovorima Srbije sa EU, kao neformalnu mrežu. Svaka OCD sa sedištem u regionu Banata, koja to želi, može postati članica Banatske platforme. Kroz ovaj mehanizam, OCD mogu da iskažu svoje stavove i potrebe, koji će se preneti centralnim pregovaračkim telima. Za početak su izabrane teme iz pregovaračkih Poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj), Poglavlja 12 (Bezbednost hrane) i Poglavlja 27 (Životna sredina), uz mogućnost izbora novih. Najvažniji način delovanja su tematski skupovi (okrugli stolovi), za lokalne predstavnike OCD, vlasti i ekonomskog sektora. Rezultati skupova predstaviće se telima koja neposredno učestvuju u pregovorima. Banatskom platformom koordinira Ekološki centar „Stanište“ iz Vršca.
Proteklih dana članovi CEFIX-a intenzivno se druže sa gospodinom Pavelom Sferom. Našim sugrađaninom čiji su roditelji dok on još bio beba otišli "preko bare". Odrastajući tamo nije zaboravio na zemlju svog rođenja. Nije zaboravio na prijatelje i rodbinu. U SAD radi kao dubler poznatog pevača Bono Vox-a, rok grupe U2 a u svoje slobodno vreme posvećen je humanitarnom radu. Učestvovao je u puno humanitarnih akcija širom SAD-a i pomagao je ugroženima u Meksiku dok je tokom prolećnih poplava, koje su pogodile Srbiju, okupio dosta naših iseljenika i poslao značajnu sumu novca za ugrožene krajeve.
Pre neko veče razgovarajući o potencijalnoj saradnji u skoro otvorenom kafiću VELO u Vršcu kao znak da i u Srbiji postoji svest o građanskom aktiviznu pokazao sam Pavelu kutijicu za priloge na kojoj je pisalo nešto oprilike ovako: SPREMAMO SE ZA ZIMU, POMOZIMO ULIČNE PSE. On je istog trenutka zavukao ruku u džep i sve što je izvadio ubacio je u kutijicu. Moram da priznam da sam odmah pokušavao da ga ubedim da ne ostavi sav novac, da je dovoljno da ostavi 200 dinara, i da svako od nas doda po još nešto. On je i dalje insistirao da je potrebno da se pomogne. Branislav je dodao da ako već želi da donira sav novac da je možda bolje da odemo i da kupimo hranu. Pavel to nije želeo. Bio je ubeđen da će novac biti potrošen u svrhe za koje i jeste namenjen. Da se pomogne uličnim psima. Nisam imao kud, uzeo sam kutijicu, otišao do vlasnika lokala dao vizitkartu i predao kutijicu uz molbu da se postara da novac bude potrošen u prave svrhe.
Eto prošlo je dva-tri dana i sada možete da pogledate slike i uverite se. Ne samo da je hrana kupljena već su se postaraili i za posudice kako bi zima uličnim psima koliko toliko bila lakša. Hvala Pavel, realizovana je prva uspešna akcija! :)
Da li smo u Srbiji toliko zatrpani prevarama, krađama, malverzacijama, lošim pričama i iskustvima da nam je teško da budemo otvorenog uma...?! Ako smo prepušteni sami sebi nije lako odupreti se svim tim negativnim uticajima... ali ako radimo zajedno, ako sarađujemo i ako delujemo sa verom u bolje sutra onda zaista možemo promeniti puno. Ne, ne puno, možemo promeniti SVE!
Danas, 15. marta 2013. godine potpisani su sporazumi o saradnji na realizaciji projekta "ZNANJE PODELI, NAGRADU OSVOJI" u tri od ukupno četiri srednje škole u Opštini Vršac i to u: Hemijsko-medicinskoj školi, Školskom centru "Nikola Tesla" i Poljoprivrednoj školi "Vršac".
U ponedeljak 18. marta je predviđeno potpisivanje sporazuma i sa Vršačkom gimnazijom "Borislav Petrov-Braca".
U okviru projekta "ZNANJE PODELI, NAGRADU OSVOJI" učenici će biti u prilici da saznaju kako da stečena znanja podele sa drugima putem interneta, kao i kako da putem interneta steknu nova sazananja iz oblasti obnovljivih izvora energije i očuvanja životne sredine.
Početak realizacije projekta, koji se realizuje zahvaljujući pomoći Opštine Vršac, zakazan je za početak aprila.