Održive metode zaštite prirode i okoliša

Kako se otpad pretvara u energiju?

Mnogi gradovi nemaju dovoljno mjesta za deponije smeća pa otpad spaljuju. Mjesta gdje se otpad spaljuje nazivamo spalionicama smeća ili mjestima gdje se otpad pretvara u energiju. U ovim postrojenjima gorenjem dobivamo energiju.

Postoje posebni uvjeti koji trebaju biti zadovoljeni prilikom korištenja spalionice smeća zbog problema koji nastaju ispuštanjem raznih plinova u zrak. Postoje vrlo stroga ograničenja i pravila čijim se poštivanjem problem emisije plinova koji nastaju spaljivanjem smeća uvelike smanjuje.

Naputci za recikliranje

Staklo

Sa svih flaša skinite poklopce. Posuđe i slične stvari koje su napravljene od porculana, keramike i sličnih materijala bacajte u koš za smeće, a ne u reciklažni kontejner. Nemojte razbijati flaše i staklenke jer je razbijeno staklo teže sortirati.

Papir i karton

Sljedeći papirni i kartonski proizvodi mogu biti reciklirani: novine, časopisi, propagandni leci, pisma, telefonski imenici, karton i kartonske kutije, kutije za jaja i omotnice. Papirni i kartonski proizvodi koji ne mogu biti reciklirani: tzv. namašćeni papir, plastificirane papirnate vrećice (npr. kukurznih pahuljica), rupčići te termalni papir za fax uređaje.

Zapamtite:

• Odvajajte papir od kartona i čuvajte ih zasebno od ostalih materijala što se mogu reciklirati.
• Spljoštite kartonske kutije
• Na dan kada tvrtka koja brine o prijevozu otpada odvozi stari papir postupite na sljedeći način: svežnjeve papira zavežite špagom (ne plastičnom!) ili na svežanj stavite neki težak predmet kako vjetar ne bi raznosio papir. Napravite posebne svežnjeve za papir i posebne za karton.
• Nemojte odlagati papir koji je uprljan ili ima dijelove hrane, metala stakla ili plastike. Novine i časopisi moraju biti čisti i suhi za proces recikliranja.

Plastika

Većina plastičnih materijala može biti reciklirana, ali zbog cijene koštanja procesa reciklaže isplati se reciklirati samo sljedećih pet vrsta plastičnih masa:

Čelik

Većina čeličnih limenki prikladna je za recikliranje. Ovo uključuje: limenke za piće, hranu, kavu, boje, ulje, poklopce za staklenke te aerosolne bočice. Kako biste čelične limenke pripremili za recikliranje odstranite poklopac, provjerite da je limenka prazna te poklopac stavite u limenku. Nakon ove procedure, limenka je spremna za recikliranje.

Aluminij

Aluminijske limenke prije odlaganja isperite i spljoštite. Provjerite da unutra nema neželjenih objekata poput kamenčića ili opušaka cigarete, jer ti objekti mogu smetati u procesu recikliranja.

Tekstil

Sve što možemo nositi, ili u čemu spavamo, može biti reciklirano. Ovo uključuje svu odjeću, šešire, remenje i cipele, zajedno s dekama, zavjesama, ručnicima i posteljinom. Zapamtite da je tekstil prije odlaganja za recikliranje potrebno oprati. Provjerite na kontejnerima za tekstil koje sve vrste tekstila možete u vašem susjedstvu dati na recikliranje.

Elektronički uređaji

Najveći dio računala i računalnog pribora, mobilnih telefona, audio-vizualne opreme te bijele tehnike može biti recikliran. Provjerite što od tih uređaja možete u vašem kraju dati na recikliranje. Vremenom elektroničkim uređajima sve više pada vrijednost - zato ih dajte na recikliranje čim ih više ne trebate.

Recikliranje guma

Većina iskorištenih guma završava na deponijama smeća gdje je potrebno puno vremena da one budu dekompozirane. Zbog svoje veličine i oblika one zauzimaju puno mjesta, a teško ih je zadržati zakopane jer imaju tendenciju pomicanja prema površini. Budući da su gume lako zapaljiv materijal, opasno ih je držati u skladištima. Najbolji način rješavanja problema s iskorištenim gumama je recikliranje. Gume se mogu izrezati i reciklirati u nove proizvode poput potplata za cipele, podloga za miševe, podloga protiv klizanja za kupaonice ili čak ležećih policajaca.

Znanstvenici su pronašli način kako reciklirati gumu u sintetičku tekućinu koja se može iskoristiti umjesto ulja ili drugih naftnih proizvoda. Ne samo da reciklažom guma dobijemo nove proizvode nego i smanjujemo zagađenje jer imamo alternativu fosilnim gorivima.

Pokušajte saznati gdje možete stare gume dati na recikliranje.

Recikliranje nije uvijek moguće

Ne možemo reciklirati sve. Zbog nekih od sljedećih razloga recikliranje je otežano ili nemoguće:

• Više resursa utrošimo na recikliranje nego li što ih uštedimo.
• Ne postoji tvornica koja reciklira takve materijale.
• Ne postoji dovoljno materijala za recikliranje.
• Proizvod je sastavljen od više različitih dijelova koje ne možemo odvojiti.
• Materijal ne može biti recikliran.
• Previše je energije potrebno utrošiti na sakupljanje materijala (npr. u ruralnim područjima).

Ukoliko je neki proizvod sastavljen od materijala koji nije pogodan za recikliranje, možemo kupovati proizvod koji je pogodan za recikliranje. Najbolje što možemo učiniti je da što više smanjimo količinu otpada te da iskorištavamo do maksimuma sve što se može ponovno upotrijebiti.

Recikliranje u školama

Nekoliko je načina kako možemo pokrenuti recikliranje u školama. Ovu su samo neki od njih:

• Pitajte učenike što oni misle o tome. Pokrenite natjecanja koje će poticati recikliranje.
• Pokrenite školski program recikliranje. U učionice postavite koševe s natpisima u kojima će se skupljati različiti otpad. - npr. "čisti bijeli papir za recikliranje", "čisti bijeli papir za ponovnu upotebu", "aluminijske limenke" i "plastične flaše". Napravite shemu po kojoj će se ovi koševi redovito prazniti, a njihov sadržaj odvoziti na sabirne točke.
• Kreirajte politku kupovanja. Potičite kupovinu recikliranih proizvoda kao što su papir, pribor ili plastični koševi.
• Potičite učenike da smanjuju količinu otpada koju proizvode. Potičite događaje tipa "ručak bez smeća".
• Potičite nastavno osoblje da smanjuje količnu otpada koju proizvode. Neka umjesto post-it papirića za poruke koriste ploču i kredu.
• Razvijte politiku škole. Postavite praktične vodilje i procedure kako bi recikliranje postalo što lakše.

Izvor: pikaiprijatelji.com

Priredila: Kristina Radić, III-2

WWF je objavio svoj novi izveštaj - Usmeravanja Evropske unije na korišćenje 100% obnovljive energije1 koji pokazuje šta bi Evropska unija trebalo da čini do 2030. godine, kako bi u periodu do 2050. godine u potpunosti koristila obnovljive izvore energije. Izveštaj je nastao u periodu kada je Evropska komisija u početku razmatranja klimatskih i energetskih planova za period posle 2020. godine.

Evropska unija bi do 2030. godine mogla da smanji svoju potrošnju energije za više od trećine i da generiše gotovo polovinu preostale energije iz obnovljivih izvora. Vizija klimatskih i energetskih politika za period posle 2020. godine, pomoći će Evropskoj uniji da smanji eksterni račun od 573 milijardi Evra za fosilna goriva i prepolovi emisiju štetnih gasova staklene bašte.

Dolazeći usred sve aktivnijih razmatranja o tome šta treba da dopuni trenutnu Evropsku regulativu o Klimi i Energiji (paket mera 20-20-20 2), WWF-ov izveštaj prilagođava se Svetskom WWF-ovom Energetskom scenariju3 za 2050. godinu na EU27 nivou i pokazuje da do 2030. godine Evropska unija može da:

Koristi minimum 38% manje energije u poslovanju nego uobičajeno.

Generiše više od 40% energije iz obnovljivih izvora.

Radeći i jedno i drugo, smanji emisiju gasova staklene bašte za 50%, u poređenju sa emisijom sa početka devedesetih godina.

I dok se evropske ekonomije bore da se oporave, obnovljiva energija i ušteda energije su jedine preostale nade. Skoro 8 od 10 Evropljana slaže se da borba protiv klimatskih promena može da poveća privredu i otvori nova radna mesta4 i 70% Evropljana veruje da ulaganje u obnovljivu energiju treba da bude prioritet u narednih 30 godina, u poređenju sa alternativnim izvorima energije kao što je gas iz škriljaca, kao i tehnologija zahvatanja i skladištenja CO2 (CCS)5.

“Poboljšanje klimatskih i energetskih ciljeva u Evropi 2020. godine, uz ambiciozni paket mera za period posle 2020. godine, je dobitna kombinacija za sve. To ne samo da može smanjiti uticaj klimatskih promena6, uključujući velike zdravstvene i troškove zaštite životne sredine, već će proizvesti i 5 miliona radnih mesta7, koje će dovesti do ekonomskog i privrednog rasta“, rekao je Jason Anderson, direktor Klimatske i energetske politike Evropske Unije, kancelarija za Evropsku politiku WWF-a.

Međutim, da bi se Evropa zadržala na pravom putu, potrebni su veliki napori i politička volja. Ključ je u tome da se blagovremeno usvoje paketi mera za period posle 2020. godine vezani za energetsku efikasnost, obnovljivu energiju i redukciju emisija gasova staklene bašte.

„Sada moramo da se odlučimo kako će se naš energetski sistem razvijati u periodu posle 2020. godine, a da se pritom trenutne prednosti povećaju, a ne da se rasipaju“, dodao je Jason Anderson. „Naš izveštaj jasno pokazuje da Evropska unija ima neiskorišćen potencijal za smanjenje potrošnje energije, uzimajući u obzir prednost obnovljivih izvora energije koji mogu da stvore jeftiniju i bezbedniju energiju, a osiguranje da korišćenje 100% Evropskog energetskog sistema ostaje u domašaju do 2050. godine.“

Izvor: WWF