Svetski dan energetske efikasnost se obeležava svake godine 5. marta u čast prvog sastanka svetskih eksperata održanom na ovaj dan u 1998. god. u Austriji, kako bi razgovarali o energetskoj krizi i njenim mogućim rešenjima.
Izraz “energetska efikasnost” odnosi se u suštini na korišćenje energije na takve načine koji ne izazivaju klimatske promene. Ovo je omogućeno razvojem obnovljivih izvora energije i transporta koji su manje agresivni prema životnoj sredini.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procenjuje da će se u svetu potrošnja energije povećati za 40 % tokom naredne dve decenije, što znači da vlade svih zemalja treba da sprovode posebne mere. Energetska efikasnost ne znači kompromis koji se odražava na kvalitet života, već pametno pomašanje koje treba da obezbedi istu robu i usluge uz korišćenje manje energetskih resursa. Ovo se postiže poboljšanje procesa, kogeneracijom (istovremena proizvodnja električne energije i toplote), reciklažom, rekuperacijom (prikupljanje i iskorišćavanje sporednih proizvoda proizvodnje), korišćenjem čistača i pametnijom potrošnjom (korišćenje samo energije koja je zapravo potrebna). Priroda nam je podarila velika bogatstva, ali nas istovremeno obavezala da ista čuvamo i negujemo. Kako radi nas samih, tako i radi budućih pokoljenja te stoga poručujemo svima - BUDIMO ENERGETSKI EFIKASNI.
Pogledajte i film o "Uštedi energije u domaćinstvu" koji je Cefiks uradio uz pomoć opštine Vršac i koji na slikovit način pokazuje kako lako i jednostavno možete uštedeti energiju u svom domu.
Možda mnogima nije važna vest čiji je naslov “Pančevo: Briga o napuštenim životinjama na nivou lokalne zajednice” , ali ljudima koji brinu o napuštenim psima i mačkama, itekako jeste. Iz više razloga. U državi u kojoj je “zakonom sve regulisano”, ali u kojoj je u praksi malo toga funkcioniše, u kojoj je sasvim “normalno” i za očekivati da policija neće reagovati na prijavu ubijanja ili zlostavljanja životinja (iako su isključivo oni nadležni da reaguju, jer je u pitanju krivično delo!!!), u kojoj sudovi “žmure” na ovakva krivična dela (a i na teža), u kojoj Opštinske uprave svaku sugestiju doživljavaju kao “prst u oko”, “prozivanje”i “soljenje pameti” predstavlja poduhvat ono što su uradili ljubitelji životinja iz Pančeva. Svojom “inicijativom” uspeli su da obezbede dozvolu za postavljanje kučica za napuštene pse na javnim površinama. Pa, šta?!
Pa, to što je grad Pančevo je prva lokalna samouprava u Srbiji koja je dozvolila postavljanje kućica za napuštene pse i mačke na površinama javne namene.
Pa, to što je to JEDINA lokalna samouprava koja je i u praksi pokazala da brine o napuštenim životinjama, a “životinjske” aktiviste i volontere i udruženja prihvata kao saradnike.
Sistem brige o napuštenim životinjama na staništima funkcioniše, a sada su psi i mačke dobili i skloništa u kojima mogu da borave kada su niske tremperature ili pada kiša.
Dobro… A gde smo tu mi, gde je tu Vršac, naša “lepa varoš”?!
U Zahtevu za informacije od javnog značaja upućenom Opštinskoj upravi opštine Vršac postavljeno je, kao 6. po redu i pitanje ”Da li se Opština Vršac može da odredi lokacije na kojima bi se psima ostavljala hrana i voda, a u zimskom periodu i improvizovane kućice, jer je briga za napuštene pse ujedno i briga za građane- zdravi, nahranjeni psi koji imaju gde da se sklone od hladnoće predstavljaju manju opasnost za građane? Verujem da bi takav gest naišao na širok krug onih koji to podržavaju i koji bi se i kao volonteri uključili.”
U “odgovoru” (kojim se moj zahtev za informacijama odbija piše “zahtevi koje je tražilac informacije postavio u tačkama 6, … svog zahteva za pristup informacijama od javnog značaja nemaju karakter informacije od javnog značaja, već tražilac informacije iznosi svoja mišljenja, komentare, ili pitanja zašto nešto jeste ili nije urađeno. U tački tački 6 tražilac informacije postavlja pitanje o mogućnosti određivanja lokacija za ostavljanje i vode psima uz iznošenje svog uverenja(?!) o broju ljudi koji bi to podržali ili se uključili kao volonteri”.
Hvala na saradnji…
Moraju li sugestije, mišljenja i komentari biti negativni, moraju li biti “dočekani na nož”?
I pored ovakvog odgovora ljudi koji brinu o napuštenim životinjama misle da ima prostora za saradnju s Opštinskom upravom pa je u skladu s tim 23.01.2015. godine predat “Predlog za obrazovanje Tima za rešavanje problema napuštenih pasa na teritoriji opštine Vršac” u čiji sastav bi ušli ljudi KOJI ŽELE DA POMOGNU uličnim psima, ali i svojim sugrađanima.
Odgovor čekamo…
Predsednik Opštine Vršac Čedomir Živković i izvršni direktor AD “Vojvodina put - Pančevo” Živorad Mirković, u ime najpovoljnijeg ponuđača po sprovedenom javnom tenderu, potpisali su danas u Gradskoj kući Ugovor za uređenje terena i izgradnju puta u okolini Biznis inkubator centra u Vršcu. Vrednost Ugovora je 144.214,22 evra, a rok za radove je 75 dana.
Predsednik Opštine Vršac Čedomir Živković rekao je da je glavni cilj proizvesti uspešne firme, koje će, kada napuste program, biti finansijski održive i samostalne.
- Realizacija ovog projekta pomoći će potencijalnim preduzetnicima da započnu i vode svoje poslovanje i ostvare održivost svojih preduzeća. Realan efekat videće se kada se u Biznis inkubator usele preduzetnici i mala preduzeća, kojima će biti obezbeđeni svi uslovi za dobro poslovanje. Direktan benefit su nova radna mesta i stvaranje uslova za razvoj malih preduzeća i preduzetnika, kao osnove privrednog razvoja i siguran put ka podizanju životnog standard, rekao je Živković.
Izvršni direktor AD “Vojvodina put - Pančevo” Živorad Mirković rekao je da će, iako je rok kratak za aktuelne vremenske uslove, kvalitetno i na vreme da završiti ugovoreni posao.
Tender je raspisan 27. novembra 2014. godine. Rok za dostavljanje ponuda bio je 29. januar 2015. u 10 časova po lokalnom vremenu. Tim projekta „Podrška malim i srednjim preduzećima razvojem infrastrukture elektronskog poslovanja u Županiji Timiš i susednom srpskom okrugu“ je 17. decembra organizovao obavezni informacioni sastanak i obilazak gradilišta sa zainteresovanim izvođačima radova. Prisustvovale su kompanije “FormaPharm Engineering Group” doo Vršac i AD “Vojvodina put - Pančevo”.
Opština Vršac i ADETIM iz Temišvara (Agentia de Dezvoltare Economico-Sociala Timis), sprovode projekat „Podrška malim i srednjim preduzećima razvojem infrastrukture elektronskog poslovanja u Županiji Timiš i susednom srpskom okrugu“.
Čedomir Živković predsednik opštine Vršac i Sergiu Balaša direktor agencije ADETIM (Agentia de Dezvoltare Economico-Sociala Timis), 26. aprila 2013. godine, potpisali su ugovor o sprovođenju projekta „Podrška malim i srednjim preduzećima razvojem infrastrukture elektronskog poslovanja u Županiji Timiš i susednom srpskom okrugu“.
Ugovor je potpisan u prostorijama Zajedničkog tehničkog sekretarijata u okviru Regionalne kancelarije za prekograničnu saradnju Rumunija - Republika Srbija u Temišvaru.
Projekat se sprovodi u okviru IPA programa prekogranične saradnje Rumunija - Srbija. Vredan je 1.791.152 evra. Učešće Opštine Vršac je 107.827,30 evra. Traje godinu i po dana.
Tim projekta „Zelena svetlost za bezbednost i održivost puteva“ (Green lights for Safety and Sustainability of Roads - GLOSS), posle uspešno sprovedenog tendera na kojem je najbolju ponudu dala “Time Computers” iz Vršca, nabavio je termovizijsku kameru FLIR i Luksmetar DeltaOhm. Oprema će se koristiti za projektne aktivnosti na terenu. Javno preduzeće “Varoš” termovizijskom kamerom snimiće energetsku efikasnost svih objekata u javnoj upotrebi, kao i kuće i objekte zainteresovanih građana, dok će se sa luksmetrom meriti javno osvetljenje pre i posle zamene, kao i u svim prigodnim prilikama.
Projektom je predviđeno poboljšanje prateće putne infrastrukture u Vršcu zamenom 287 živinih sijalica sa natrijumovim koje značajno doprinose uštedi električne energije. Stare živine sijalice biće odlagane po normativima EU, uz prateću tehničku dokumentaciju i stručni nadzor. Planirano je i izmeštanje mernih grupa za javnu rasvetu iz trafo stanica u “štedljive” ormane sa naponskom regulacijom koja omogućava uštedu eletrične energije, farbanje stubova, kao i nabavka termovizijske kamere i fluksmetra.
Opština Deta (Rumunija) će, kroz projekat, u delu grada sa kolektivnim stanovanjem, postaviti stubove javne rasvete sa solarnim panelima. Poseban aspekt projekta je poboljšanje bezbednosti na putevima, promovisanje energetske efikasnosti i popularizacija turističkih vrednosti sa obe strane granice. Projekat „Zelena svetlost za bezbednost i održivost puteva“ (Green lights for Safety and Sustainability of Roads - GLOSS), sprovodi se u okviru IPA programa prekogranične saradnje Rumunija - Srbija. Vrednost projekta je 797.067,60 evra, od čega je 85 odsto učešće od strane IPA fonda. Projekat se realizuje tokom 18 meseci, do juna 2015. godine. Partneri u projektu su JP „Varoš“ iz Vršca i Opština Deta.
Izvor: eVrsac.rs
Udruženje “PARAKVAD VŠ” pokreće akciju “SAKUPI HUMANI ČEP” koja se bazira na prikupljanju plastičnih čepova, bez obzira koje veličine, boje i oblika, svi čepovi koji su napravljeni od plastike dolaze u obzir. Akcija je istovremeno ekološkog, humanitarnog, inkluzivnog karaktera, ali sa mnogo volonterskog angažmana. Naša poruka svim građanima glasi “SAKUPI HUMANI ČEP”, pomozi ljudima kojima je pomoć potrebna i njihov već težak život učiniti lakšim. Sakupljanjem plastičnih čepova sa ambalaža i njihovom daljom distribucijom, akcija bi obezbedila novac za nabavku ortopedskih pomagala namenjenim osobama sa invaliditetom. Istovremeno cilj je i menjanje svesti o osobama sa invaliditetom kao korisnim i aktivnim pripadnicima društva, takodje na ovaj način podiže se i ekološka svest kod građana, a posebno kod dece i omladine. U planu su i razgovori sa školama, prodavnicama, marketima iz cele opštine o priključenju akciji. Udruženje će prikupljene čepove skladištiti a kada se prikupi dovoljno čepova vršiće se distribuciju čepova do firmi koje se bave reciklažom ove vrste plastične mase a od dobijenih finansijskih sredstava kupovaće se ortopedska pomagala koja svojim kvalitetom i tehničkim performansama značajno utiču na kvalitet života osoba sa invaliditetom.
Detaljnije o akciji pročitajte na sajtu udruženja: Parakvad VŠ
U cilju razvoja, ljudi grade i koriste različite privredne i infrastrukturne objekte, koji pored nesumnjivog ekonomskog značaja, mogu imati i neželjene uticaje po životnu sredinu, kao što su zagađenje okoline, ili iscrpljivanje prirodnih resursa.Kako bi se umanjili ili izbegli negativni uticaji, a iskoristili pozitivni ekonomski efekti projekta, zakonom je utvrđena posebna procedura procene uticaja na životnu sredinu, koja se sprovodi pre nego što projekat dobije dozvolu za gradnju.Domaćim i međunarodnim propisima garantuje se pravo javnosti da učestvuje u postupku procene uticaja – informisanjem, javnim uvidom i učešćem na javnim raspravama.
Čak iako nisu stručni u određenoj oblasti, značajno je da građani učestvuju, jer poznaju lokalne prilike i imaju iskustvo o određenom prostoru. Takođe, učešće građana u postupku odlučivanja utiče da se nadležni organi i investitori odgovornije ponašaju. Zato je važno da građani aktivno učestvuju, daju mišljenje i traže informacije o predloženim projektima, koji se pripremaju u njihovoj zajednici.U Vršcu je u toku postupak odlučivanja o proceni uticaja za izgradnju postrojenja za spaljivanje otpadnog etilen-oksida.
Javni uvid u dokumentaciju traje do 23. januara 2015. godine u periodu od 8 do 14 časova u Opštini Vršac (kancelarija 213), a u ponedeljak 26. januara zakazana je javna rasprava i javna prezentacija, sa početkom u 12 časova.
Odgovornost za kvalitet odluka imaju i građani. Što je njihovo interesovanje i učešće veće, to je veća mogućnost da takvo učešće bude kvalitetnije i ozbiljnije shvaćeno, a izražena mišljenja uzeta u obzir prilikom odlučivanja o predloženom projektu.
Pozivamo građane Vršca da u što većem broju i na kvalitetan način učestvuju u postupku procene uticaja na životnu sredinu, a prvi korak je učešće u postupku u vezi sa pomenutim postrojenjem.
Tim projekta „Podrška malim i srednjim preduzećima razvojem infrastrukture elektronskog poslovanja u Županiji Timiš i susednom srpskom okrugu“ održao je danas informacioni sastanak i obilazak gradilišta sa zainteresovanim izvođačima radova na osnovu raspisanog tendera za uređenje terena i izgradnju puta u okolini Biznis inkubator centra u Vršcu.
Informacionom sastanku I obilasku gradilišta prisustvovale su kompanije “FormaPharm Engineering Group” doo Vršac i AD “Vojvodina put - Pančevo”.
Tender je raspisan 27. novembra 2014. godine. Tenderska dokumentacija je objavljena na sajtu i dostupana za preuzimanje i pregled na www.vrsac.com . Rok za dostavljanje ponuda je 29. januar 2015 u 10.00 časova po lokalnom vremenu. Moguće dodatne informacije ili pojašnjenja/pitanja biće objavljeni na sajtu opštine Vršac http://www.vrsac.com
Opština Vršac i ADETIM iz Temišvara (Agentia de Dezvoltare Economico-Sociala Timis), sprovode projekat vredan 1.791.152 evra, „Podrška malim i srednjim preduzećima razvojem infrastrukture elektronskog poslovanja u Županiji Timiš i susednom srpskom okrugu“. Projekat se sprovodi u okviru IPA programa prekogranične saradnje Rumunija - Srbija.
Opština Vršac će u sklopu Tehnološkog parka izgraditi Biznis inkubator centar (BIC). Od 1.000m2 starog skladišnog prostora, u vlasništvu Opštine Vršac, napraviće se novih 8 proizvodnih modula (od 60 do 150 m2). Omogućiće se poslovni proces podrške koji će ubrzati uspešan razvoj start-up i već afirmisanih kompanija, pružajući preduzetnicima niz ciljanih sredstava i usluga. Glavni cilj je proizvesti uspešne firme, koje će, kada napuste program, biti finansijski održive i samostalne.
Partner iz Rumunije, putem internet, uspostaviće sistem informisanja za promovisanje poslovnih mogućnosti u prekograničnoj oblasti. Platforma će sadržati bazu podataka sa informacijama o populaciji, lokalitetu, obrazovnim objektima, poslovnim objektima, privredi… Platforma će obuhvatiti i softver za modeliranje podataka, kako bi potencijalni investitori imali uvid u mogućnosti različitih poslovnih scenarija.
Nema čoveka koga „ulični psi“ ostavljaju ravnodušnim - jedni ih vole, brinu o njima i „saosećaju s njima“, a drugi o njima razmišljaju samo kroz prizmu pitanja „kako ih se rešiti i kako ih skloniti iz svog okruženja“. Za obe grupe zajedničko je da žele da psi budu skonjeni s ulica ili, ako to nije moguće, da ih na ulicama bude što manje.
Dok je za pse i „prvu grupu“ jedino prihvatljivo rešenje (ako već ne mogu svi psi da se udome) da se psi smeste u „no kill“ azil KOJI ISPUNJAVA SVE PROPISANE STANDARDE i u kojima će psi imati pristojne uslove za život, „druga grupa“ nije toliko zahtevna, njima je prihvatljivo da se psi potrpaju u pik-ap ili kombi, odvezu van grada u atar ili u neposrednu blizinu granice i tamo puste... Pa kako im bude...
Godinama se u Vršcu priča o otvaranju azila , spominju se lokacije , milioni odvojeni za izgradnju... i, isto tako, godinama od azila nema ni „a“, a populacija „uličnih pasa“ je u sve gorem položaju - sve ih je više, a hrane na ulicama, što zbog našeg siromaštva, što zbog sebičnosti, je sve manje, a sve su ugroženiji od ljudi i automobila. Veliki problem za „ulične pse“ predstavlja i nedostatak veterinarske nege. Ona je, uglavnom svedena na ono što obuhvata „CNR program“ (CNR („Catch-Neuter-Return”) programom je predviđeno da se “ulični psi” i nakon sterilizacije, čipovanja, vakcinacije protiv besnila i čišćenja od parazita vraćaju na svoja prvobitna staništa, nakon čega brigu o njima preuzimaju sami građani, a da se u prihvatilištima malih kapaciteta zadržavaju samo stare, bolesne i slabe životinje koje na ulici ne bi mogle opstati i psi koji su napali ili ujeli ljude. Na svoja „staništa” psi se vraćaju da bi “čuvali teritoriju” od dolaska novih, nesterilisanih jedinki.
Verujem da je azil već mogao biti izgrađen i „dat na korišćenje da je za to postojala „volja“...
Ne mogu da razumem zašto se niko nije „setio“ nakadašnjeg vojnog objekta „Mesić-potok“ (poznatiji kao „Barutana“) koji od decembra 2006. godine „zvrji“ prazan, a ima sve potrebne preduslove da se s mnogo manje ulaganja nego da se gradi „na ledini“ izgradi PRISTOJAN I KOMFORAN AZIL ZA PSE.
Objekat ima struju, vodu, prilazne puteve, površinu od 3.348,01 m², nalazi se van naselja, ali ne predaleko od naselja, uz asfaltni put, ograđen je, u samom objektu postoji 12 objekta (zgrada i hangara) koji bi se mogli adaptirati za potrebe „korisnika“ i zaposlenih u azilu. Ili se možda baš zbog svih navedenih karakteristika objekta niko nije setio?!
Nisam se bavio ozbiljnim finansijskim kalkulacijama i brojkama, ali bih i to mogao kada bih iz opštine dobio odgovore na sledeća pitanja:
Ukoliko bi neko kao kontraargumenat navesti troškove kupovine ove lokacije - možemo i njih uneti u kalkulaciju, ali koliko sam upoznat, opština je i do sada to rešavala kompenzacijama i bez „keša“…
Sledeći argumenat bi, verovatno, bio „znaš li ti koliko je to pasa, ko će to sve nahraniti? Znaš li ti koliko hrane treba za njih i koliko bi to koštalo?“. OK. Ne znam tačno koliko bi pasa bilo i koliko bi koštala hrana za njih, ali i za to postoji rešenje:
1. NEMA TROŠKOVA za „ujede“ (a to su MILIONI DINARA GODIŠNJE).
2. Ustanove koje spremaju veći broj obroka (Gerontološki centar, Dom učenika) imaju i mnogo ostataka od hrane, zar ne bi moglo da se reši da azil to dobija besplatno ili za simboličnu nadoknadu?
3. Privatne klanice (neću da ih reklamiram, reklama se plaća) bi mogle donirati mesečno azil određenom količinom hrane koju prave od „životinjskog otpada“.
4. Većina ljudi koji sada po gradu hrane pse bi sigurno svakog meseca „donirali“ svojim četvoronožnim prijateljima nešto hrane (oni i sada troše svoj novac u tu svrhu).
5. Privatni pekari i sada doniraju prihvatilište starim hčllebom i pecivo... Naravno, postoji još niz načina da se obezbedi hrana, zar ne?!
Možda je ono što je VANSUDSKIM PORAVNANJIMA (?!?!) isplaćeno za „ujede uličnih pasa“ moglo da pokrije troškove (ili bar veći deo) sklanjanja svih vršačkih uličnih pasa s ulica u pristojan i komforan azil...
Na opšte zadovoljstvo... Ali, to zahteva angažovanje svih nas...
P.S. Ovo je moje laičko razmišljanje o zajedničkom problemu.
Danas u 10h u prostorija vrtića "Detlić" uručeni su proizvodi učeničke kompanije ETK. Dečica su se zabavljala pokušavajući da pređu "živcometar" dok su u igri spajanja bila u prilici da se upoznaju sa vrstama obnovljivih izvora energije.
Evropski omladinski centar zajedno sa Unijom studenata opštine Vršac, Vas sa zadovoljstvom pozivaju na okrugli sto “Zeleni aktivista – mladi za životnu sredinu”. Skup će se početi u petak, 5. decembra od 11.00 u VIP Sali hotela Srbija.
Skupu će prisustvovati predstavnici uduženja mladih i za mlade iz opštine, kao i predstavnici drugih organizacija i institucija koje u svom fokusu imaju zaštitu životne sredine.
Cilj skupa je upoznavanje sa omladinskim aktivizmom u oblasti zaštite životne sredine na lokalnom nivou. Okrugli sto omogućava da se zajedničkim snagama mapiraju problemi životne sredine na lokalnom nivou i predlože načini uključivanja mladih u njihovo rešavanje. Takođe, ovaj skup doprinosi jačanju organizacija civilnog društva u procesima donošenja odluka po pitanjima životne sredine, kako na lokalnom, tako i na regionalnom nivou, stavljajući poseban naglasak na mlade.
Predstaviće se i nagrade „Zeleni aktivista“ , „Zeleni pečat“ i '' Zelena inicijativa'' koje se dodeljuju najistaknutijem pojedincu, odnosno kancelariji za mlade, odnosno formalnoj ili neformalnoj grupi mladih ljudi u 2014. godini, angažovanim na zaštiti životne sredine na lokalnom i/ili nacionalnom nivou.
Projekat realizuje Evropski omladinski centar (EOC) u saradnji sa Srpskim centrom za ekološka pitanja (SERC) i Centrom za etiku, pravo i primenjenu filozofiju (CELAP), a uz podršku programa SENSE koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC), uz finansiranje Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju SIDA.