Stotine miliona ljudi, preduzeća, kao i Vlade širom sveta se ujedinjuju svake godine da bi podržali najveći događaj u oblasti zaštite životne sredine u istoriji – Sat za našu planetu.
Više od 5.200 gradova iz 135 zemalja sa svih krajeva sveta isključilo je svetla 2011. godine i tako poslalo snažnu poruku kao poziv na akciju protiv klimatskih promena. Ušli smo u novu eru kada se zajedno posvećujemo na više od samo jednog sata za planetu, na dugoročno delovanje radi smanjenja klimatskih promena. Akcija, bez sumnje, pokazuje da velike stvari mogu da se postignu kada se ljudi udruže zarad zajedničkog cilja.
U subotu, 31. marta 2012. godine u 20:30 časova po lokalnom vremenu, stotine miliona ljudi iz više od 135 država solidarno će isključiti svetla u okviru akcije „Sat za našu planetu“ koju organizuje WWF - Svetski fond za prirodu.
Ekološko udruženje „Avalon“ je prošlogodišnjom inicijativom pridružilo opštinu Vršac spisku od preko 40 gradova u Srbiji koji su svojim učešćem dali doprinos ovoj akciji. Ove godine Ekološko udruženje “Avalon” inicijativu pokreće u saradnji sa Centrom za energetsku efikasnost "CEFIX" tako što će apelovati na građane i kompanije, putem plakata, medijskim obraćanjem (radijskom i tv reklamom, gostovanjima), da se priključe akciji i 31. marta od 20.30 do 21.30 časova isključe svetla po domovima i objektima. Zvaničnu podršku kampanji do sada su dali Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja, Agencija za energetsku efikasnost, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine kao i brojne organizacije, fakulteti, NVO, kompanije i građani.
Vlada Srbije je načinila korak od ogromne važnosti kad je u pitanju ušteda energije u Srbiji. Novi Pravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada je potpisao Dr. Oliver Dulić, Ministar životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja u Vladi Republike Srbije. Primena ovog pravilnika počinje 30.09.2012. godine. U ovom Pravilniku su definisani kriterijumi, tj. maksimalne vrednosti koeficijenta prolaza toplote (“U”) za svaki konstruktivni deo jednog građevinskog objekta (podovi, zidovi, krovovi itd…). Shodno tome, ubuduće će kod svih građevinskih objekata, bez obzira da li je reč o novogradnji ili o sanaciji od ranije postojećih objekata (maksimalne vrednosti koeficijenta “U” se razlikuju za novogradnju i sanaciju), već u fazi projektovanja morati biti uzeta u obzir adekvatna termoizolacija tog objekta, odnosno svih njegovih delova. Samo tako projektovani objekti će moći da dobiju “zeleno svetlo” za izvođenje radova na izgradnji tog objekta. Ubuduće će dakle i u Srbiji, kao što je to odavno slučaj u zemljama EU, građevinska dozvola moći da se dobije samo ukoliko se gradi energetski efikasan objekat, odnosno ako se jedan stari objekat upravo u tom smislu (u smislu povećanja njegove energetske efikasnosti) adaptira, tj. sanira.
Ovo je jako dobra vest ne samo za proizvođače termoizolacionih materijala, već naravno i za kranje potrošače, odnosno za one koji kupuju i ugrađuju termoizolacione materijale u svoje objekte. Tačno je da ove poslednje (krajnje potrošače) ovaj Pravilnik na neki način primorava da od 30.09.2012. čine nešto što ranije neki od njih i nisu možda tako rado činili – da li iz nehata, nemara, ili jednostavno iz nedostatka finansijskih mogućnosti – međutim činjenica je da je svaka investicija u kvalitetne termoizolacione materijale koji štede energiju i umanjuju energetske troškove nešto što se vrlo brzo “vraća”. Energetskih izvora u svetu je sve manje, energija će ubuduće biti sve skuplja na tržištu i to je nešto na šta se mora reagovati. Ulaganje u kvalitetnu termoizolaciju na objektu u kojem čovek živi i/ili radi je sigurno adekvatna reakcija na prethodno iznetu činjenicu.
Izvor: Austrotherm
Dana 21.07.2011. je organizacija „ECO“ (Enviromental Construction Products Organisation) iz Bona (Nemačka) objavila “ekološki izveštaj” baziran na svojstvima građevinskih proizvoda shodno ekološkim deklaracijama proizvođača (tzv. EPDs) prema ISO 14025. Reprezentativno za čitavu Evropu, ispitane su termoizolacione ploče od ekspandiranog polistirena („EPS“, odnosno stiropor) iz ukupno 24 fabrike iz 13 evropskih zemalja. Upoređenje stiropora sa ostalim vrstama termoizolacionih materijala koje postoje na tržištima donelo je veoma interesantna saznanja:
„ Rezultati pokazuju da je stiropor „najekološkiji“ mogući termoizolacioni materijal“, kaže Dr. Klemens Demaček (Clemens Demacsek), direktor GPH („Güteschutzgemeinschaft Polystyrol-Hartschaum“), udruženja koje okuplja austrijske proizvođače stiropora (EPS-a) i sirovina za isti i koje se zvanično oglasilo saopštenjem povodom izveštaja iz Bona.
Kada su u pitanju danas veoma popularni, tzv. „demit-fasadni sistemi“ (termoizolacija + lepak + armirna mrežica + podloga za fasadu + završni fasadni sloj), stiropor predstavlja „Nr. 1“ ne samo kada je reč o neobnovljivoj primarnoj energiji, nego i kad je reč o indeksu sa kojim se proračunava potencijal stvaranja „staklene bašte“ i acidifkacije („zakiseljavanje“) životne sredine. Stiropor (ponajpre „sivi“, obogaćen primesama grafita, ali i klasični „beli“) zauzima bolju poziciju ne samo od termoizolacionih proizvoda na bazi kamene vune ili mineralnih pena, veći od onih koji su izrađeni na bazi drvenih vlakana!
Zanimljiva je i analiza životnog ciklusa stiropora kao termoizolacionog materijala, dakle od njegovog nastajanja pa do njegovog konačnog odlaganja. „Energetski rezultati“ stiropora su naime toliko pozitivni da nadmašuju u značajnoj meri podatke koji se dobijaju iz trenutno aktuelnih građevinskih priručnika:
Faktor 200: Stiropor iskazuje veliku energetsku efikasnost
Stiropor jeste materijal koji nastaje iz zemlje, od nafte i njenih derivata, ali zahteva vrlo malu količinu sirovine. To se objašnjava činjenicom da se stiropor sastoji 98% od vazduha i samo 2% od polistirena (koji čini njegov „skelet“). Sa druge strane, samo 0.1% ukupne potrošnje nafte i njenih derivata „odlazi“ na proizvodnju stiropora. Energetska amortizacija na impresivan način pojašnjava: Pri termičkoj sanaciji stiropornim pločama jedne kuće građene 70-ih godina prošlog veka, celokupna uložena primarna energija za sanaciju se „povrati“ u vremenskom periodu od 2 do 4 meseca! To znači da se uložena primarna energija u sanaciju kuće na ovakav način povrati čak 200 puta (!) tokom „životnog veka“ jedne takve kuće.
„Sa svakim litrom nafte uloženim u nastajanje stiropora mogu da se uštede čak 200 litara nafte. Ili još slikovitije: Svaki kubni metar stiropora štedi onoliko energije koliko je potrebno jednom putničkom vozilu da pređe deonicu od čak 30.000 km“, pojašnjava Dr. Demaček energetski učinak stiropora u tzv. „demit-sistemima“ i dodaje:
„Sa mog stanovišta ne postoji svrsishodnija primena nafte i njenih derivata od one koja podrazumeva proizvodnju termoizolacionih materijala.“
Izvor: Austrotherm
Pasivna kuća predstavlja koncept budućnosti, iako je reč o tipu objekta koji se već poslednjih 15-ak godina gradi u razvijenim zemljama u svetu. Pasivne kuće su objekti koji su tako dobro termički izolovani, da u njima nema potrebe za postojanjem ikakvih grejnih tela, odnosno sistema za zagrevanje vazduha. Zbog toga se pasivne kuće odlikuju izuzetno niskom energetskom potrošnjom, pri čemu je boravak u njima, kako zimi tako i leti, veoma udoban i komforan.
Najvažnija obeležja pasivne kuće:
Energetski kriterijum za svrstavanje objekta u pasivnu kuću:
Maksimalnagodišnja energetska potrošnja u kući mora biti ≤ 15 kWh/(m²a) – to odgovara otprilike 1,5 litru nafte po m² stambene površine za godinu dana.
Standard pasivne kuće je baziran na postojanju sistema za odvod (korišćenog) i dovod (svežeg) vazduha, pri čemu taj sistem pri dovodu svežeg vazduha transportuje u unutrašnjost objekta neophodnu toplotu. Preostali minimalni gubici toplote (koji nastaju strujanjem vazduha) bivaju pritom kompenzovani kroz gotovo "besplatne", pasivne energetske doprinose.
Pasivni energetski doprinosi:
Standard pasivne kuće je baziran na postojanju sistema za odvod (korišćenog) i dovod (svežeg) vazduha, pri čemu taj sistem pri dovodu svežeg vazduha transportuje u unutrašnjost objekta neophodnu toplotu. Preostali minimalni gubici toplote (koji nastaju strujanjem vazduha) bivaju pritom kompenzovani kroz gotovo "besplatne", pasivne energetske doprinose.
Pasivni energetski doprinosi:
Zidna, podna i krovna izolacija u pasivnoj kući:
Kao primer ćemo uzeti kuću koja ima podrumsku etažu, pri čemu se podrum ne koristi kao konstantan stambeni prostor:
"Stolarija" (prozori i staklena vrata):
U pasivnoj kući i prozori kao i sva staklena vrata (naprimer od vrata od terase) moraju biti kvalitetniji nego u "obično" izolovanom objektu. Preporučujemo one sa troslojnim ("trokomornim") staklom.
Nepostojanje tzv. "toplih mostova":
Ivice, uglovi, spojevi i otvori moraju se dobro izolovati kao bi se izbeglo nastajanje toplih mostova tj. gubitka ili odvođenja toplote.
Kompaktan, dobro „zadihtovan“, tj. zaptiven objekt:
Pomoću konstrukcionih elemenata na spoju vrata (prozora) i zidova, stvara se dobro zaptiven objekat koji ne propušta spoljašnji vazduh. Na taj način se sprečava prolazak vazduha kroz eventualne pukotine i otvore.
Komforno provetravanje:
Cilj mu je da se štetne supstance i svi ostali atmosferski negativni uticaji na zdravlje čoveka održavaju u što manjoj meri.
Pasivna kuća nije usko vezana za određeni stil ili način gradnje. Postoje pasivne kuće građene od masivnih zidova, drveta ili kao kombinacija ova dva načina gradnje. Čak i mnogi proizvođači montažnih objekata u Evropi u svojim programima nude pasivne kuće. Koncept pasivne kuće se međutim ne ograničava samo na novogradnju, već se može realizovati i kod sanacije starih objekata.
Troškovi izgradnje pasivne kuće su pre 15 godina bili znatno veći u poređenju sa troškovima izgradnje standardno termički izolovanog objekta. Sa razvojem tehnologije i sa pojavom naprednijih građevinskih komponenti, cena izgradnje pasivnih kuća je opala. S obzirom da su pasivne kuće predviđene kao objekti koji treba da traju između 50 i 100 godina, kao i na to da ubuduće cene energenata sasvim sigurno rasti (čak možda i drastično!) - nema ni najmanje sumnje da će ubuduće gradnja pasivnih kuća biti još isplativiji građevinski poduhvat nego što je ona to danas. Iako je i danas gradnja pasivnih kuća veoma "u trendu"...
Izvor: Austrotherm
Kompanija "Xpal Power", koja se bavi pronalaženjem novih načina za uštedu energije, osmislila je prvi mobilni telefon čija baterija može da traje čak 15 godina. Telefon pod nazivom "SpareOne" napaja se pomoću obične AA baterije i idealan je za hitne slučajeve. Ako vam se automobil pokvari na sred puta a baterija na mobilnom telefonu vam se ispraznila bićete gotovo bespomoćni. Za takve i slične hitne situacije rešenje je "SpareOne" mobilni telefon, koji košta svega 40 evra.
Pozivom sa ovog telefona osoba koju zovete ne saznaje samo vaš broj, već i lokaciju na kojoj se nalazite, što je idealno za prilike u kojima vam je potrebna nečija pomoć. Novom proizvodu takođe će se obradovati osobe koje često putuju i nemaju uvek pristup izvoru električne energije.
"Budući da radi pomoću samo jedne obične AA baterije, ovaj telefon će moći da reši toliko svakodnevnih problema. Možete ga nositi sa sobom bez brige o tome da li je napunjen ili ne. Dizajniran je tako da vam omogući najvažnije pozive, bez obzira na sve", objasnio je Alan Simberkno, direktor projekta.
Pogledajte kako se koristi "SpareOne" mobilni telefon
Izvor: Blic online
Kako će izgledati u budućnosti.
Čekate jeftinu noćnu struju da biste uključili veš mašinu, a prljave majice se gomilaju u korpi svakog dana. Ovaj problem je mnogo veći nego što mislite, pošto su upravo mašine za pranje veša jedan od najvećih potrošača energije i pijuće vode na svetu. Zato se mnogi dizajneri ali i kompanije trude da pronađu ekološka rešenja koja će smanjiti potrošnju i zagađenje.
Pogledajte ovaj koncept “Orbital Washing Machine” koji je uradila Tiffany Roddis. Ona bi trebalo da doprinese održivom razvoju ali i unapredi i ubrza pranje veša. Kako se bubanj okreće u svim pravcima, umesto samo u jednom pranje veša je višestruko bolje i efikasnije čime se smanjuje vreme pa i potrošnja vode i struje. Hej mama dođi da vidiš ovo.
Izvor: Domino magazin
Poučna kampanja.
Kako bi ukazali na problem prevelike potrošnje energije nemačka RWE asocijacija je napravila ovu gerilsku kampanju. Sada će svi moći da vide kako energija prosto curi iz štekera. Agencija koja je zaslužna za ovu super kreativnu kampanju je Jung von Matt / Elbe, a osnovna ideja im je bila – gubitak energije bi trebalo da se vidi. Oni su napravili dodatke za utičnice iz kojih curi energija i skuplja se u barici ispod. A sada molim vas ugasite svetlo.
Izvor: Domino magazin
Nove tehnologije štede energiju čak do 20 procenata.
Nova tehnologija kompanije Audi će smanjiti potrošnju goriva za veoma dobrih 20 procenata. Start-Stop sistem će automatski isključiti motor dok auto stoji, recimo na semaforu i u trenutku ga ponovo pokrenuti kada pritisnete papučicu gasa. Audi takođe najavljuje i revolucionarni sistem za čuvanje energije dobijene kočenjem, koja će biti iskorišćena za ubrzanje. Ovakav sistem je već razvijen za Formulu 1 ali se baš i nije proslavio, pošto je većina timova odustala od njegovog korišćenja. Tehnologija će biti prvo ugrađena u sve nove A3, A4 i A5 modele.
Izvor: Domino magazin
Napravljen od 322 stara frižidera.
Umetnik iz Berlina Ralf Schmerberg je napravio ovaj urbani iglo. Za to je iskoristio 322 stara frižidera, a ceo koncept je napravljen kako bi ukazao na nedovoljno efikasno korišćenje energije. Umetnik poručuje da bi Nemačka mogla da potrošnju smanji za 40 posto samo kada bi efikasnije koristila energiju. Ralf je ispred igloa postavio i veliki strujomer koji pokazuje potrošnju instalacije, koja iznosi 30.780 wati.
Izvor: Domino magazin
Sada ćete ugasiti svetlo svaki put kada izađete iz kuće.
Hu2 Design je napravio najbolje podsetnike na ekološku savest. Dovoljno je da ih nalepite oko prekidača za svetlo i svaki put kada ga upalite osetićete se smoreno zbog posečenih šuma i efekta staklene bašte. Kapiramo da više nećete zaboravljati da ugasite svetlo za sobom. Nalepnice su urađene od biorazgradivog materijala, bez hlora i drugih štetnih materija. Pogledajte koje su sve fore smislili.
Izvor: Domino magazin