Koliko god mi pričali o potrebi zamjene fosilnih goriva alternativnim, ne možemo se oteti dojmu da taj ekološki iskorak ide presporo. Ima li nade za ekološkije sutra, pitate se?!
Dizajner Neville Mars osmislio je projekt budućnosti koji će vozačima omogućiti da napune svoje limene ljubimce i to u hladu. Nazvani Solarna šuma, ovi paneli prate kretanje sunca tokom dana povećavajući time svoju učinkovitost, a istovremeno poput divovskih suncobrana štite od pregrijavanja. Čak i ''najekološkiji orijentiranim'' članovima Gricni tima sviđa se ova ideja jer umanjuje potrebu za "prljavim" načinima dobivanja električne energije - (ne)popularnim nuklearkama. Svima kojima ni to nije dovoljno "eko" rješenje, predlažemo popularni Quadricikl!
Izvor: gricni.com
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Debata o solarnim panelima na istorijskim objektima
Možda nijedno pitanje ne suprostavlja arhitekte i urbaniste protiv sebe više nego rebus oko postavke solarnih panela u istorijskim okruzima. Građansko-orijentisani liberali bi trebalo da budu i za obnovljive izvore energije i očuvanje graditeljskog nasleća i starijih, obično gušćih i prijateljskih stambenih okruga. Ali kada vlasnik kuće želi da stavi solarne panele na svoj krov, te vrednosti mogu biti sukobljene.Tenzija između očuvanja arhitektonskih znamenitosti i povećanja energetskog očuvanja postoji već decenijama. Prema podacima Nacionalnog fonda za očuvanje graditeljskog nasleđa (National Trust for Historic Preservation) SAD-a, tenzija je prvo započela kada su vlasnici postavili nove dvostruko-zastakljene prozore, ali je ona postala sve češća u poslednjim godinama kako kućna tehnologija za proizvodnju čiste energije postaje sve dostupnija.Solarni paneli su prva tehnologija stvaranja energije koja uživa prodor na masovno tržište, pošto su nedavno postali dovoljno jeftini za vlasnike koji ih postavljaju u sve većem broju. Nove kompanije kao SolarCity nude vlasnicima kuća priliku da dobiju besplatnu instalaciju i podelu uštede na računima za struju, u suštini iznajmljivanje panela bez plaćanja.Kao rezultat toga, instalacija panela na kućama je porasla dramatično: 76 odsto u 2012. godini u odnosu na raniju godinu, navodi se u izveštaju Udruženja proizvođača solarnih tehnologija, dok je prosečna cena solaranog sistema opala za 27 odsto.Ovo je neminovno dovelo do sukoba sa udruženjima za zaštitu građevinskog nasleđa. Pravila istorijskog očuvanja su manje oštra za objekte koji samo doprinose istorijskom karakteru nekog kraja, nego za objekte koji su sami zaštićeno kulturno dobro. U istorijskim okruzima, često ne postoji neko posebno uputstvo o solarnim panelima, ostavljajući odluku na komisijama za očuvanje istorijskog nasleđa. Oni često jednostavno kažu da su pravila ista kao i za svaki novi krovni dodatak.
Ali, standardi za krovne dodatke variraju u zavisnosti od lokacije. U Vašingtonu, SAD, na primer, dodatci na krovu zaštićenih objekata ne smeju biti „izrazito vidljivi“ sa ulice. To je manje-više norma u mnogim gradovima. Ali kako definisati vidljiv? U gradu Glen Ridž, Njujork, krovni solarni paneli su odbijeni, a na fotografijama deluju jedva primetni.
Čak i u okviru jednog grada, neki istorijski okruzi su više čuvani od drugih. U vašingtonskom Džordžtaun naselju, solarni paneli moraju da prođu inspekciju od strane komisije susedstva, kao i od gradske službe.Kada se planovi postavke solarnih panela nađu pred komisijama za istorijsko očuvanje u starijim gradovima na Istočnoj obali SAD (gde su istorijski okruzi uglavnom sastavljeni od kuća u nizu sa ravnim krovovima) oni su obično odobre, iako ponekad putem pregovora i modifikacija.
Solarni paneli na ravnim krovovima su obično nevidljivi sa ulice, pošto sada tehnologija omogućava da paneli leže ravno umesto da stoje uspravno. Istorijske kuće u nizu često imaju parapete koji blokiraju poglede na krov, a kada je potrebno, oni ponekad mogu biti prošireni ili dodati kako bi se sprečila vidljivost solarnih panela sa ulice.
Dakle, sukob između istorijskog nasleđa i solarnih kolektora se obično javlja u istorijskim zajednicama sa kućama prigradskog ili gradskog stila koje su slobodnostojeće i imaju malo strmije krovove. U Vašingtonu, predlog postavke solarnih panela na prednjem nagibu krova kuće u istorijskom naselju Klivlend park je odbijeno 2012. godine od strane Komisije za očuvanje građevinskog nasleđa Vašingtona (D.C.’s Historic Preservation Review Board).
Vlasnik zgrada je tvrdio da je zato što je njegova kuća okrenuta ka jugu, nije ekonomično postaviti solarne panele osim ako se ne postave na prednjem nagibu kuće, odakle su neminovno sasvim vidljivi, osim što su niskog profila u smislu da su crni i položeni. Komisija je izjavila da je ponudila kompromis da vlasnik zgrade postavi solarne panele na drugom mestu na svom imanju.U Njujorku nova instalacija mora biti „pristojna“, što je definisano kao nešto što „ne utiče na istorijski izgled zgrade“. To može zvučati više restriktivnije, ali pošto dozvoljava vidljivost, možda i nije toliko strogo. Njujork, pošto ima toliko mnogo istorijskih visokih zgrada, se odavno pomirio sa modernim mehaničkim instalacijama na krovovima.
„Bez vodotornjava, Spajdermen ne bi mogao da se kreće okolo“, šali se Sajmon Benkof (Simeon Bankoff), izvršni direktor Saveta za istorijsko očuvanje (Historic Districts Council). „Videli smo dosta mehaničkih inovacija koje su nam se desile. Dešavalo se da slučajevi postavke solarnih panela idu na javne rasprave i nikada ih oni (Zavod za očuvanje spomenika kulture) nisu direktno odbacili. Mnogo češće umesto ne kažu: „U redu, ako ih potisnete malo ka zadnjem delu zgrade ili ako podignete parapet malo.“
Očuvanje graditeljskog nasleđa mora ponekad da se suoči sa zakonima koji podstiču vlasnike kuća da usvajaju tehnologije obnovljive energije. U Kaliforniji, Zakon o solarnim pravima (Solar Rights Act) iz 1978. godine zabranjuje narazumna ograničenja solarnih energetskih sistema.To izgleda da vezuje ruke ljudima koji se bave zaštitom nasleđa, ali oni kažu da vlasnici koji razmišljaju o postavljanju solarnih panela često dolaze do njihovih lokalnih komisija pitajući za savet, jer žele da očuvaju karakter njihove zajednice. (Oni takođe ne žele da izgube svoj istorijski status, koji je neophodan za dobijanje državnih poreskih kredita za obnavljanje istorijskih imanja.)
Kalifornijski zavodi za zaštitu su postali veštu u šetnji vlasnika kroz alternative krovnih solarnih panela. Energetski pregledi, na primer, često pokazuju da se približno ista ušteda energije može postići kroz skromnije mere kao što je ponovo zaptivanje prozora.
„Možete kupiti udela neke solarne farme i dobiti isti poreski kredit kao da ste stavili panele na vaš krov“, kaže Milford Vejn Donaldson, predsednik Saveznog savetodavnog veća Zavoda za zaštitu istorijskog nasleđa. „Usmeravamo ih na alternativne instalacije, kao što je stavljanje kolektora na zemlju umesto na krov, usvajanje solarnih panela koji liče na crep, solarne panele koji izgledaju kao svetlarnici bi takođe bili prikladni za aspekta istorijske zaštite. Mislim da sada ljudi mogu dobiti najbolje iz oba sveta.“Ponekad se pravila istorijskog očuvanja modifikuju zbog postavke sistema za obnovljivu energiju, kao u Sent Luisu, koji je popustio pravilo da novi krovne isntalacije moraju da budu nevidljive. Solarni paneli će biti odobreni ako su „vizuelno kompatibilni“, i zavod mora da odobri panele koji moraju da gledaju ka ulici kako bi bili efikasni kada se učine svi napori za smanjenje vizuelnog prisustva instalacije.
„Mnogo zajednica traži izuzetke za solarne panele“, kaže Stiven Kalkot, službenik Zavoda za zaštitu spomenika Vašingtona. „U nekim sredinama zavodi uspostavljaju preciznije uputstvo za solarne panele ili održivost: u suštini prizanje od strane tih zajednica da pitanja vezana za održivost moraju imati sopstvene standarde. Druge zajednice kažu: 'Oni su kao bilo koja druga promena i oni morjau biti diskretni.' Nije da oni neće biti odobreni, ali oni moraju da prate uputstva koja postaje kao za bilo koju drugu izmenu na zaštićenom obejktu.“
Sami stručnjaci koji se bave zaštitom graditeljskog nasleđa su podeljeni po pitanju koji je pravi pristup. „Ako bismo uspeli da svaka komisija ažurira svoje uputstva kako bi pružili određene smernice vlasnicima objekata koji žele da postave solarne panele, to bi bilo fantastično“, kaže Kimberli Kolz (Kimberly Kooles), koja je radila u Nacionalnom fondu za očuvanje graditeljskog nasleđa.
Ali neki stručnjaci tvrde da ne treba praviti posebne ustupke za solarne panele kada se tehnologija stalno menja. I oni se plaše presedana koji bi mogli poslužiti i drugim instalacijama sistema obnovljivih energija, kao što su vetrenjače, koje bi mogle biti daleko remetujuće od solarnih panela. Čim instalacija vetroturbina na krovu postane ekonomična, sukobi će početi iznova.
Izvor: gradjevinarstvo.rs
Priredila: Dragana Zarkov II - 4
Dok čekamo da se pristupačne višečvorne solarne ćelije koje prelaze oznaku od 40 odsto efikasnosti konverzije pojave na tržištu, moramo da se zadovoljimo sa standardnim komercijalnim silicijumskim ćelijama koje trenutno imaju maksimum na nivou od oko 19 odsto. Tim istraživača sa Univerziteta u Novom Južnom Velsu (UNSW) u Australiji je pronašao način da poboljša kvalitet silicijuma niskog kvaliteta, što omogućava veću efikasnost solarnih ćelija koje se dobijaju iz jeftinog silicijuma niskog kvaliteta. Poznata je činjenica već decenijama da atomi vodonika mogu biti uvedeni kako bi pomogli korekciji defekta koji smanjuju efikasnost i smanjenju zagađivača pronađenih u silicijumu niskog kvaliteta. Međutim, istraživači su imali ograničen uspeh u kontorli vodonika kako bi maksimizirali njegove prednosti. Rešenje koje je pronašao tim sa UNSW-a se odnosi na kontrolu stanja naelektrisanja atoma vodonika.
Atomi vodonika mogu postojati u pozitivnom, negativnom ili neutralnom naelektirsanju, što određuje koliko se oni dobro mogu kretati unutar silikona i njihovu reaktivnost, koja je važna za ispravke nedostataka. Istraživači kažu da će kontrolisanjem naelektrisanja biti moguće postići veća efikasnost uz korišćenje jeftinog silicijuma niskog kvaliteta.
„Videli smo 10.000 puta poboljšanje mobilnosti vodonika i možemo kontrolisati vodonik tako da se on hemijski vezuje za stvari kao što su oštećenja i zagađivači, što ih čini neaktivne“, kaže profesor Stjuart Venam sa Fakulteta za fotonaponske inženjering i obnovljive energije Univerziteta u Novom Južnom Velsu. „Ovaj proces će omogućiti da silicijum nižeg kvaliteta nadmaši solarne ćelije napravljene od materijala boljeg kvaliteta.“
Profesor Venam očekuje da će se postići efikasnost između 21 i 23 odsto korišćenjem ove nove tehnike, koja je patentirana od strane tima sa UNSW-a početkom ove godine. Istraživači su privukli pažnju industrijskih partnera koji su zainteresovani za komercijalizaciju tehnologije, i oni rade sa kompanijama za proizvodnju opreme kako bi uveli ovu tehniku u proizvodne procese solarnih ćelija.
Izvor: gradjevinarstvo.rs
Priredila: Dragana Žarkov II - 4
Solarna energija pruža obećanje o čistoj, neograničenoj energiji, ali ona trenutno pati zbog visokih troškova i inherentnih nepovoljnosti zbog nefunkcionisanja kada sunce ne sija. Odeljenje za energetiku Pacifik nortvest nacionalne laboratorije (Department of Energy's Pacific Northwest National Laboratory - PNNL) uzima najbolje iz oba sveta u pristupu razvijanja hibridnog solarnog/gasnog sistema koji povećava efikasnost i smanjuje emisiju ugljen-dioksida elektrana na prirodni gas.PNNL sistem koristi parabolično ogledalo da fokusira sunčevu svetlost na hemijski reaktor (veličine 1,2 sa 0,6 metara) oivičen uskim kanalima širine 8,1mm. Sunčeva svetlost zagreva prirodni gas u kanalima pored katalizatora koji razbija molekule gasa u mešavinu hidrogena i ugljen-dioksida nazvanu sintetički gas ili sangas (syngas).
Na rekator je povezan izmenjivač toplote koji sakuplja otpadnu toplotu iz reakcije i reciklira je nazad u reaktor u cilju unapređenja procesa sve dok se 60 odsto sunčeve svetlosti pretvari u hemijsku energiju. Testovi pokazuju da sistem omogućava da elektrana na prirodno gas funckioniše sa oko 20 odsto veće efikasnosti.„Naš sistem će omogućiti elektranama da koriste manje prirodnog gasa kako bi proizveli istu količinu električne energije koju već prave“, kaže inženjer iz PNNL-a, Bob Vegeng, koji je vođa projekta. „U isto vreme, sistem smanjuje gasove koji izazivaju efekat staklene bašte elektrane po ceni koja je konkurentna sa tradicionalnim fosilnim gorivima.“
Nije ni čudo da sistem funkcioniše bolje u oblasima sa dosta sunčeve svetlosti i prema PNNL-u, on je prilagodiv različitim veličinama elektrana na prirodni gas (elektrana sa 500MW kapaciteta treba oko 3.000 solarnih tanjira). Pored toga, sangas se takođe može koristiti za proizvodnju sintetičkih goriva za vozila.PNNL planira da testira sistem na svom kampusu u Ričlandu, Vašington, kao deo programa za povećanje efikasnosti sistema i smanjenje troškova na projektovanih šest američkih centi po kilovat-času do 2020. godine kako bi ga napravili konkurentnim sa konvencijalnim elektranama na fosilna goriva.
Takođe, metode sa ciljem masovne proizvodnje sistema će se razvijati u Institutu Microproducts Breakthrough, istraživačkoj i razvojnoj ustanovi sa sedištem u Korvalisu, Oregon, dok industrijski partner, kompanija SolarThermoChemical LLC, planira da proizvodi i prodaje sisteme nakon razvoja.
Izvor: gradjevinarstvo.rs
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Ovu obavezi je najavio gradonačelnik Reks Paris, i očekuje se da ona stupi na snagu od 1. januara naredne godine. Minimalna količina solarnih sistema na krovu bi bila 1kW. Grad Lankaster u Kaliforniji, Sjedinjene Američke Države, koji ima otprilike 150.000 stanovnika i nalazi se na granici sa pustinjom u blizini Los Anđelesa, planira da u svoj pravilnik uvede obavezu da sve kuće koje se grade moraju imati instalirane solarne panele.Ovu obavezi je najavio gradonačelnik Reks Paris, i očekuje se da ona stupi na snagu od 1. januara naredne godine. Minimalna količina solarnih sistema na krovu bi bila 1kW.
Ovo nije prvi put da grad Lankaster planira da iskoristi solarnu energiju. Pre dve godine su se udružili sa kompanijom SolarCity sa idejom da razviju solarni sistem snage 27MW koji bi električnom energijom snabdevao gradsku kuću, lokalne parkove, kao i razne firme i rezidencijalne objekte. Sva ta solarna energija bi im donosila zaradu od 1.5 miliona dolara tokom narednih pet godina, a nakon tog perioda po 800.000 dolara godišnje.
Iako se građevinska industrija glasno pobunila protiv ovog poteza gradonačelnika Parisa, on je ubeđen da će Gradsko veće odobriti njegov zahtev, i pomoći mu da ostvari svoj cilj, a to je da grad Lankaster bude solarni centar sveta.
Izvor: ekologija.rs
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Biro Herzog & de Meuron je predstavio planove za predivni solarni stadion Stade de Bordeaux 2011. godine, i izgradnja je upravo počela prošle nedelje. Švajcarska arhitektonska firma projektovala je stadionski kompleks u Bordou za fudbalsko prvenstvo Euro 2016. Stadion kapaciteta od 43.500 sedišta, koji bi trebalo da bude završen do 2015. godine, ima veliku solarno fotonaponsko postrojenje koje će sakupljati energiju potrebnu za sportske igre, kao i za područje oko stadiona. Izgradnja stadiona, koji se nalazi u četvrti Bordeaux’s Lac (takođe poznatoj kao četvrt zelenog pojasa), nedavno je započela iskopavanjem temelja. Ovo područje je delimično izabrano zbog svoje pristupačnosti - može joj se pristupiti lako putem javnog prevoza. Iako je projekat podstaknut od strane šampionata Euro 2016, završeni stadion će služiti i kao stalno sedište fudbalskog kluba Girondins de Bordeaux. Arhitektonski biro Herzog & de Meuron je projektovao stadion da bude otvoren i prozračan, kao i da poveže sportske navijače sa otvorenom bujnom životnom sredinom. Kvadratni tkaninasti krov će biti podržan od strane stotine belih vitkih stubova koji imitiraju drveće u šumi. Francuski pejzažni arhitekti Mišel Desvinje (Michel Desvigne) i Vinci-Fayat će stvoriti predivno okruženje stadiona, koje se takođe nalazi pored jezera. Konkavni krov će se otvarati ka nebu, dok će ujedno i štititi tribine od kiše i snega.
Izvor: gradjevinarstvo.rs
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Međunarodni voz velike brzine koji povezuje Pariz i Amsterdam postaće prvi voz u Evropi koji će na jednoj svojoj deonici koristiti struju dobijenu iz solarnih panela
Prvi putnički “zeleni voz” u Evropi danas je prešao put od Antverpena do granice sa Holandijom, koristeći solarnu energiju.
Međunarodni voz velike brzine koji povezuje Pariz i Amsterdam postaće prvi voz u Evropi koji će na jednoj svojoj deonici koristiti struju dobijenu iz solarnih panela, instaliranih na tunelu nad tom prugom, prenela je agencija AFP.
Rukovodioci projekta izjavili su da će taj tunel u Antverpenu, na severu Belgije, dug 3,6 kilometara i vredan 15,6 miliona evra, biti pokriven sa 16.000 solarnih panela površine 50.000 kvadratnih metara, odnosno kao osam fudbalskih stadiona.
Struja će napajati infrastrukturu na toj pruzi, osvetljenje, signale i služiće za potrebe u samom vozu, a takođe će biti isporučivana Antverpenu.
Paneli, koje gradi belgijska kompanija za solarnu energiju “Enfiniti”, proizvodiće 3.300 megavat-časova struje godišnje, što odgovara prosečnoj godišnjoj potrošnji u približno 950 porodica.
Procenjuje se da će ti paneli uštedeti 47,3 miliona kilograma emisija ugljen-dioksida tokom dve decenije.
“Korišćenjem električne struje, proizvedene na licu mesta, eliminišemo gubitke energije i transportne troškove”, rekao je direktor kompanije “Enfiniti” Stiven de Tolenaere.
Kompanija se nada da će joj taj projekat omogućiti da razvije nove instalacije u SAD i drugim delovima sveta, ukazujući da su železnički hangari idealna mesta za takve instalacije u budućnosti.
Izvor: www.ekologija.rs
Pripremila: Natalija Đorđević III-4
U Gerontološkom centru potpisan je ugovor o donaciji izlozacionih materijala, potrebnih za nastavak sprovođenja radova na energetskoj efikasnosti. Ugovor je vredan 4,5 miliona dinara i sa ovom donacijom Gerontološki centar Subotica će da zaokruži projekat energetske efiaksnosti koji je počeo da realizuje 2001. godine u saradnji sa donacijom iz SAD-a.
U biblioteci Gerontološkog centra u Subotici svečano je potpisan ugovor o donaciji izolacionog materijala, kako bi se poboljšala energetska efikasnost objekta. Direktor za robne rezerve je istakao da i lokalna samouprava Ada će da dobije donaciju od tri miliona dinara u vidu izolacionog materijala za sanaciju kuća koje su oštećene.
U proteklih pet godina pokrajina je uložila oko 55 miliona dinara za razne projekte u Gerontološkom centru. Vlada Vojvodine u okviru finasiranja projekata iz oblasti razvoja tehnologija podržaće slične investicije. Fond za kapitalna ulaganja Vojvodine u ovu svrhu izdvojiće 10 miliona dinara.
Realizacijom projekata energetske efikasnosti uštedi se i do 27 odsto energije, a ugradnjom izolacionih materijala očekuje se ušteda i do 36 odsto energije.
Gerontološki centar iz Subotice je prošle godine pustio u rad sistem solarnih kolektora. Ugradnjom solarnih panela godišnje se uštedi do i 2,5 miliona dinara. Ustanova je prvo prešla na da se greje na gas, pa su zamenjena vrata i prozori, sada su ugrađeni solarni paneli i sa uvođenjem termoizolacije objekat će biti u potpunosti energetski efikasan.
Izvor: RTV Yueco
Pripremila: Anja Momirov I-4
DANONE SOLAR je proizvođač solarne opreme sa sedištem u Beogradu i proizvodnim pogonom u Smederevu kao i generalni distributer i zastupnik Nemačke kompanije GRAMMER SOLAR za Srbiju.
Kvalitet naših solarnih kolektora garantuje ugradnja visoko-kvalitetnih materijala firme ALANOD MIROTERM iz Nemačke i najsavremenija tehnologija izrade apsorbera laserskim zavarivanjem.
Kao rezultat uspešnog rada, firma DANONE SOLAR uspostavila je saradnju sa kompanijom GRAMMER SOLAR iz Nemačke, vodećom evropskom i svetskom firmom iz oblasti proizvodnje vazdušnih kolektora koja se odlikuje pouzdanošću, inovatorstvom i kvalitetom. Time se pružila velika mogućnost da našim sadašnjim i budućim komintentima ponudimo izuzetno velik i kvalitetan asortiman solarne opreme.
Pored solarnih kolektora u ponudi imamo fotonaposnke panele i toplotne pumpe.
Izletište Potok kraj Crvenke prvo je mesto u Srbiji koje je obasjano vetrosolarnom javnom rasvetom. MZ Crvenka, kao pionir u korišćenju obnovljivih izvora energije, nabavila je i elektromobil za prevoz izletnika do Potoka, a kupila je i četiri elektroskutera za komunalne redare. Vetrosolarna rasveta i vozila na električni pogon nabavljeni su od preduzeća „Globus auto“ iz Pančeva.
Montiranjem sijalica koje svetle pomoću vetra i sunca, kao i kupovinom elektromobila i elektroskutera, dali smo podršku primeni zdrave tehnologije i korišćenju obnovljivih izvora energije. Istovremeno smo pokazali i kako energija može da se uštedi - kaže dosadašnji predsednik, a sada član, Saveta MZ Crvenka Hercen Radonjić.
Na Potoku su postavljena četiri stuba, visine devet metara, sa po dve svetiljke na vetar i sunce.
Vetrosolarne rasvetne sisteme u Crvenki montirali smo kao pilot-projekat. Baterije na stubovima akumuliraju energiju koja omogućava da sijalice svetle pet noći uzastopno ako preko dana nema vetra i sunca. Javna rasveta preko vetrosolarnih generatora ima i najsavremenije, tzv. led lampe, koje poseduju mnogo veću jačinu svetlosti, a pritom se ne zagrevaju. One troše čak 80 odsto manje energije od standardnih živinih ili natrijumovih sijalica - ističe vlasnik „Globus auta“ Stanko Kovačević.
Za jedan rasvetni stub MZ Crvenka je platila 6.000 evra, za elektromobil 20.000 evra, a za elektroskuter 1.000 evra. Ipak, Kovačević ističe da je reč o isplativim investicijama.
Za vetrosolarne rasvetne sisteme daje se garancija od pet godina, a njihov vek trajanja je od 20 do 25 godina. Sa vozilima na električni pogon nema zagađenja od izduvnih gasova i buke, a 10 odsto su jeftinija od vozila na dizel gorivo - navodi Kovačević.
Bilo je u planu da se na Potoku postavi još šest vetrosolarnih sistema, kao i da preduzeće „Globus auto“ u Crvenki izgradi vetrosolarnu elektranu. Međutim, Hercen Radonjić kaže da za ove poduhvate ne postoji finansijska podrška, „jer je opština Kula Crvenki za ovu godinu namenila iz budžeta svega dva miliona dinara, što nije dovoljno ni za najosnovniji rad MZ, a kamoli za investicije“.
Vetrosolarna elektrana imala bi snagu od jednog megavata i bila bi prikopčana na elektroenergetski sistem Elektrovojvodine. Proizvodnja bi bila dovoljna da pokrije potrebe Crvenke i Nove Crvenke. Za izgradnju elektrane potrebno je zvanično odobrenje opštine Kula, koja je za taj projekat dala načelnu pismenu saglasnost - kaže Stanko Kovačević.
Izvor: Večernje novosti