Najnovija vest iz NIS-a. Naftna industrija Srbije – postala je vlasnik 50% udela u projektu izgradnje vetroparka Plandište, koji predviđa 34 vetrogeneratora kapaciteta 102 megavata, na teritoriji istoimene opštine u Srbiji, saopšteno je juče iz NIS-a.
Početak izgradnja vetrogeneratora se očekuje u junu ove godine, a početak pripreme za puštanje u rad u prvom kvartalu 2014. Električnu energiju proizvedenu u vetroparku preuzimaće distributivne mreže Elektroprivrede Srbije. Ukupna vrednost projekta iznosi 160 miliona evra.
Pored NIS-a nameru da učestvuje u ovom projektu je izrazila francuska kompanija Akuo Energy SAS.
Izvor: ekokuce.com
U prirodi postoje procesi toka energije mimo čovekovog delovanja ali itekako sa uticajem na njegov život. Nastaju kao direktna posledica dospele Sunčeve energije na Zemlju, u većini slučajeva. Međutim, zbog svog kretanja, oblika i nagnutosti ose rotacije, istovremeno površina planete ne dobija ravmnomernu količinu energije. Tome treba dodati i raznolikost reljefa čime se neki efekti povećavaju ili ublažavaju (različite vrste zemljišta i voda različito absorbuju Sunčevo zračenje). Zbog toga se javlja razlika u temperaturi koja za posledicu ima kretanje vazduha-vetar. Iako se svega 3% energije Sunca dospele na površinu planete pretvara u kretanje vazdušnih masa, snaga nije zanemarljiva. Naprotiv, radi se o ogromnoj količini energije dostupne svuda, više ili manje, uz jednu pogodnost da je ima na jako nepristupačnim mestima svih 24h. To ih je učinilo jako atraktivnim i investiciono privlačnim a zemlju bogatijom. U Evropi projekat da se eksploatiše energija vetra u punom je mahu, ali na Balkanu to, kao po običaju, nešto kasni ali u najavi su ozbiljni koraci.
Srbija do sada je jedino ulagala u hidroelektrane, mada u poslednje vreme su u najavi mnogi projekti u vezi solarnih elektrana i vetroelektrana. Prema analizama stručnjaka ovo područje Balkana ima kapacitet u vetrovima od 1300MW-1500 MW, ili oko 2.3-2.4TWh/god. Najperspektivnije lokacije za izgradnju elektrana na vetar su: Midžor na Staroj Planini sa prosečnom brzinom vetra od 7.66m/s, Suva planina 6.46m/s, Vršački Breg 6.27m/s, Tupižnica 6.25m/s, Krepoljin 6.18m/s, Deli Jovan 6.13m/s, Juhor i Jastrebac, ali ne treba izostaviti i druge oblasti u dolini Dunava, Save i Morave. Za tačne podatke snage vetrova i ocene opravdanosti izgradnje vetroelektrana potrebno je sprovesti merenja tako da je Agencija za energetsku efikasnost Republike Srbije obavila merenja parametara vetra na visini od 10-50 metara u Negotinu, Velikom Gradištu i Titelu.
Ovo je tek početak opsežnog istraživanja u izradi Studije Atlasa Vetrova Srbije. Ovakav projekat je urađen u Vojvodini. Snimanje traje od 18-24 meseca na visini do 50m. Prema savetu Ministarstvo rudarstva i energetike da bi neka lokacija bila isplativa za ulaganje u vetroelektrane potrebno je da se najmanja godišnja brzina vetra kreće u rasponu od 4.9 – 5.8 m/s. Zato je potrebno uraditi merenje svake mikro-lokacije kako bi se tačno imao uvid u budući prinos investicije. Ovakva istraživanja zahtevaju ulaganja od oko 5000 evra ia svaki merni stub. Njime se mere brzine vetrova na 50m, 40m i 30m, kao i pritisak i vlažnost vazduha, tako da konačna cifra iznosi 10 do 12 hiljada evra. Prikazom ovih podataka želi se dati uvid u cenu samog istraživanja koja mogu biti na kraju samo statističke vrednost
Energija vetra je bazirana na kretanju vazduha, tj. kinetičkoj energiji vazdušne mase koja se kreće na visini do 150m od same površine tla (najveća visina vetrenjače). Naravno, ovo je samo jedan mali deo kretanja vazduha ali jedino on može biti korišćen zbog tehničkih rešenja principa konverzije. Energija koja se tom prilikom dobija zavisi od brzine vetra (dobijena energija raste sa porastom brzine vetra), ali kako izraz za kinetičku energiju kaže zavisi i od mase vazduha, upošteno govoreći, preciznije, od gustine vazdušnog fluida. Na samu gustinu utiču temperatura i pritisak vazduha, kao i visina. Pored fizičkih parametara na brzinu vetra utiče reljef terena, ako ima većih prepreka vetar je slab, dok u ravnicama, kotlinama, kanjonima, uvalama, i vrhovima je dosta jači.
Priredio: Matej Hana
U prirodi postoje procesi toka energije mimo čovekovog delovanja ali itekako sa uticajem na njegov život. Nastaju kao direktna posledica dospele Sunčeve energije na Zemlju, u većini slučajeva. Međutim, zbog svog kretanja, oblika i nagnutosti ose rotacije, istovremeno površina planete ne dobija ravmnomernu količinu energije. Tome treba dodati i raznolikost reljefa čime se neki efekti povećavaju ili ublažavaju (različite vrste zemljišta i voda različito absorbuju Sunčevo zračenje). Zbog toga se javlja razlika u temperaturi koja za posledicu ima kretanje vazduha-vetar. Iako se svega 3% energije Sunca dospele na površinu planete pretvara u kretanje vazdušnih masa, snaga nije zanemarljiva. Naprotiv, radi se o ogromnoj količini energije dostupne svuda, više ili manje, uz jednu pogodnost da je ima na jako nepristupačnim mestima svih 24h. To ih je učinilo jako atraktivnim i investiciono privlačnim a zemlju bogatijom. U Evropi projekat da se eksploatiše energija vetra u punom je mahu, ali na Balkanu to, kao po običaju, nešto kasni ali u najavi su ozbiljni koraci.
Budući razvoj energetijke u Srbiji bi trebalo da se oslanja na obnovljive izvore jer prema rečima ministra Petara Škundrića “Ukupni potencijali obnovljivih izvora energije u Srbiji su na nivou godišnje potrošnje naftnih derivata u zemlji”. Ovakva pozicija daje dosta prodstora za buduća ulaganja u zelenu energiju. Srbija do sada je jedino ulagala u hidroelektrane, mada u poslednje vreme su u najavi mnogi projekti u vezi solarnih elektrana i vetroelektrana. Prema analizama stručnjaka ovo područje Balkana ima kapacitet u vetrovima od 1300MW-1500 MW, ili oko 2.3-2.4TWh/god. Najperspektivnije lokacije za izgradnju elektrana na vetar su: Midžor na Staroj Planini sa prosečnom brzinom vetra od 7.66m/s, Suva planina 6.46m/s, Vršački Breg 6.27m/s, Tupižnica 6.25m/s, Krepoljin 6.18m/s, Deli Jovan 6.13m/s, Juhor i Jastrebac, ali ne treba izostaviti i druge oblasti u dolini Dunava, Save i Morave. Za tačne podatke snage vetrova i ocene opravdanosti izgradnje vetroelektrana potrebno je sprovesti merenja tako da je Agencija za energetsku efikasnost Republike Srbije obavila merenja parametara vetra na visini od 10-50 metara u Negotinu, Velikom Gradištu i Titelu.
Ovo je tek početak opsežnog istraživanja u izradi Studije Atlasa Vetrova Srbije. Ovakav projekat je urađen u Vojvodini. Snimanje traje od 18-24 meseca na visini do 50m. Prema savetu Ministarstvo rudarstva i energetike da bi neka lokacija bila isplativa za ulaganje u vetroelektrane potrebno je da se najmanja godišnja brzina vetra kreće u rasponu od 4.9 – 5.8 m/s. Zato je potrebno uraditi merenje svake mikro-lokacije kako bi se tačno imao uvid u budući prinos investicije. Ovakva istraživanja zahtevaju ulaganja od oko 5000 evra ia svaki merni stub. Njime se mere brzine vetrova na 50m, 40m i 30m, kao i pritisak i vlažnost vazduha, tako da konačna cifra iznosi 10 do 12 hiljada evra. Prikazom ovih podataka želi se dati uvid u cenu samog istraživanja koja mogu biti na kraju samo statističke vrednosti.
Energija vetra je bazirana na kretanju vazduha, tj. kinetičkoj energiji vazdušne mase koja se kreće na visini do 150m od same površine tla (najveća visina vetrenjače). Naravno, ovo je samo jedan mali deo kretanja vazduha ali jedino on može biti korišćen zbog tehničkih rešenja principa konverzije. Energija koja se tom prilikom dobija zavisi od brzine vetra (dobijena energija raste sa porastom brzine vetra), ali kako izraz za kinetičku energiju kaže zavisi i od mase vazduha, upošteno govoreći, preciznije, od gustine vazdušnog fluida. Na samu gustinu utiču temperatura i pritisak vazduha, kao i visina. Pored fizičkih parametara na brzinu vetra utiče reljef terena, ako ima većih prepreka vetar je slab, dok u ravnicama, kotlinama, kanjonima, uvalama, i vrhovima je dosta jači.
Danas, vetrogeneratori (ili jednostavnije rečeno vetrenjače) pretvaraju energiju vetra u električnu energiju. Ceo sistem je složen tako de se neće ulaziti u njegov opis, samo će se navesti neke karakteristike. Savremene vetrnjače imaju elisu od tri krila i horizontalnom turbinom, mada ih ima i sa vertikalnom. Elisa se preko senzorsko-mehaničkog sistema okreće ka pravcu vetra. Problem je da se dobije što ujednačenija rotacija generatora tj. ujednačena proizvedena snaga. Visine vetrenjača mogu biti 50-80m, one jeftinije, kao i 100-150m skuplje ali i snažnije, sa rasponom cena od €1.5-4 miliona instaliranog sistema, tj. od $1-2 miliona po MW nominalne snage. Međutim, iako su njihove nominalne snage od 1MW do 6MW vetrogenerator daje 40-60% od te vrednosti zbog variranja brzine vetra.
Pema merenjima i analizama pokazala se isplativost vetroelektrana na nekoliko lokacija. Energetske dozvole za postavljanje vetroelektrana dobilo je šest kompanija, sa ukupnom snagom od 1.2GW, i dinamikom ralizacije da do 2012. u funkciji bude 450MW. Još 2006. god. bilo je planorano da u opštini Inđija austrijsko-srpska firma ”Re-energy” postavi jednu vetrnjaču od 1MW i cenom od 1.5 miliona evra kao probno ulaganje. Ova oblast je pogodna tako da se planira još oko 20 vetrenjača. U Pančevu ”Loger” planira vetropark Dolovo u kome će biti izgrađena vetroelektrana ukupne snage 25 MW, tj. 25 vetrogeneratora svaki snage 1MW. Potom još jedan grad se usmerio ka eksploataciji zelene energije. Negotin je svojoj dijaspori ponudio investicioni projekat vetroelektrana ”Popadija” sa vremenom otplate od osam godina. Zatim, u Vojvodini, koja je završila projekat Atlas vetrova AP Vojvodine (Wind Atlas), planiraju se na samom istoku opsežni radovi. U opštini Irig se planira farma od 20 vetrenjača farma, investitor bi bila austrijska kompanija Vindrajz. Kompanija ”MK Fintel” će napraviti vetropark sa 52 vetrogeneratora snage 2.5-3MW svaki, u selima Izbište, Parta i Grebenac kod Vršca. Firma ”Vingtim” planira elektranu od 60 megavata sa 24 vetrnjače postavljenih na obodu Deliblatske peščare (Zagajička brda). U Plandištu je ”Energovind” planiraju da ulože 140 miliona evra u 50 vetrogeneratora, snage 100MW. Pored Bele Crkve firma ”Bondkom Italija” planira investiciju od 120 miliona evra sa 40 vetrnjača i maksimalne snage 120MW. U Alibunaru belgijska firma ”Vind vižn” vrši analizu potencijala na većim visinama, 50-100m, tako da se može očekivati da se intaliraju genrtori snage 2-5MW.
Dakle, energija vetra kao deo obnovljivih izvora energije počinje se sve više istraživati i iskorišćavati. Njeni potencijali iako poznati još starim Egipćanima počinju se danas smatrati za ozbiljne resurse tako se investiranje može očekivati u još većem obimu. Sa rastom popularnosti ideje o energiji vetra, počinje blagi pad troškova proizvodnje iste, i sa tim energija vetra postaje sve konkurentnija tradicionalnim fosilnim gorivima. Zašto onda ne koristiti ono što nam je darovano?
Izvor: www.solarnipaneli.org
Priredio: Albert Mesaroš, II-7
MUS vetrenjače
Vetrogeneratori su namenjeni za punjenje baterija, napajanje električnih pumpi kao i priključivanje na električnu mrežu. Vetrogenerator SWG-300 je uređaj, izrađen veoma robusno. T.j .8-polni generator radi pri relativno malom broju okretaja u minuti (o/min), što zajedno sa samo 3 pokretna dela osigurava veoma dug vek trajanja uz minimalno održavanje. Veliki radni raspon osigurava proizvodnju energije pri niskim brzinama vetra , uz postizanje dobrih rezultata i pri velikim brzinama vetra. Jednostavan sistem zaštite štiti uređaj zakretanjem rotora pri vetrovima bržim od 11m/s.
Pozicioniranje vetrogeneratora:
Za osiguranje dobrog učinka vetrogeneratora posebnu pažnju treba posvetiti pozicioniranju uređaja. Građevine, stabla i stenovite strmine ometaju dobar protok vetra uzrokujući vertikalnu promenu smera vetra te smanjenje brzine na manjim visinama. Te prepreke takođe uzrokuju turbulencije. Turbulencije su štetne zato što kovitlanje vetra izaziva neprestano zakretanje vetrogeneratora oko vertikalne ose, koje rezultira naprezanjem mehaničkih dielova uređaja i znatno povećava habanje. Iz tog razloga vetrogenerator treba postaviti barem 10m iznad svih prepreka u krugu od 100m od stuba vetrogeneratora. Snaga vetra proporcionalna je brzini vetra na kub, a brzina vetra raste s povećanjem visine. Povećanje brzine vetra od 26% pomoću višeg stuba znači povećanje izlazne snage vetrogeneratora od 100%.Veća investicija u viši stub rezultirat će isporukom energije ekvivalentne snazi 2 vetrogeneratora. Prednost treba dati najčešćem smeru iz kog vetar duva, ali takođe treba uzeti u obzir da visoke prepreke iza vetrogeneratora takođe mogu prouzrokovati smanjenje protoka vetra kroz vetrogenerator.
MUS SWG 300-vetrogenerator
Vetrogeneratori su namenjeni za punjenje baterija, napajanje električnih pumpi kao i priključivanje na električnu mrežu. Vetrogenerator SWG-300 je uređaj, izrađen veoma robusno. T.j .8-polni generator radi pri relativno malom broju okretaja u minuti (o/min), što zajedno sa samo 3 pokretna dela osigurava veoma dug vek trajanja uz minimalno održavanje. Veliki radni raspon osigurava proizvodnju energije pri niskim brzinama vetra , uz postizanje dobrih rezultata i pri velikim brzinama vetra. Jednostavan sistem zaštite štiti uređaj zakretanjem rotora pri vetrovima bržim od 11m/s.
Komplet sadrži:
Pozicioniranje vetrogeneratora:
Za osiguranje dobrog učinka vetrogeneratora posebnu pažnju treba posvetiti pozicioniranju uređaja. Građevine, stabla i stenovite strmine ometaju dobar protok vetra uzrokujući vertikalnu promenu smera vetra te smanjenje brzine na manjim visinama. Te prepreke takođe uzrokuju turbulencije. Turbulencije su štetne zato što kovitlanje vetra izaziva neprestano zakretanje vetrogeneratora oko vertikalne ose, koje rezultira naprezanjem mehaničkih dielova uređaja i znatno povećava habanje. Iz tog razloga vetrogenerator treba postaviti barem 10m iznad svih prepreka u krugu od 100m od stuba vetrogeneratora. Snaga vetra proporcionalna je brzini vetra na kub, a brzina vetra raste s povećanjem visine. Povećanje brzine vetra od 26% pomoću višeg stuba znači povećanje izlazne snage vetrogeneratora od 100%.Veća investicija u viši stub rezultirat će isporukom energije ekvivalentne snazi 2 vetrogeneratora. Prednost treba dati najčešćem smeru iz kog vetar duva, ali takođe treba uzeti u obzir da visoke prepreke iza vetrogeneratora takođe mogu prouzrokovati smanjenje protoka vetra kroz vetrogenerator.
Izvor: vetrogeneratori.blogspot.com
Priredila: Milana Vezmar, II-4
Savetnik srpskog premijera za energetiku Petar Škundrić najavio da će 2. maja na Vrškoj čuki kod Zaječara početi izgradnja prvog vetroparka u Srbiji.
Na investiciono-poslovnom skupu "Energija sunca - potencijal Srbije danas", koji je održan u Vranju, on je rekao da Srbija ima interesa da podigne korišćenju obnovljivih izvora energije sa sadašnjih 21 odsto na 29 odsto.
Skup je organizovao Centralno evropski forum za razvoj (CEDEF), u saradnji sa Agencijom za energetsku efikasnost Srbije, Agencijom za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) i Gradom Vranjem, pod pokroviteljstvom Elektroprivrede Srbije (EPS).
"Cene energenata, od uglja do uranijuma, iz godine u godinu rastu, dok su cene novih sistema za korišćenje sunčeve energije danas upola manje nego što su bile pre četiri, pet godina, i to ukazuje da usmeravanje na korišćenje solarne energije ima pun smisao", kazao je Škundrić.
On je naveo da će "u kratkom vremenu cene ulaganja u izgradnju solarnih elektrana biti jednake ili niže od ulaganja u klasične hidro ili termo elektrane, a da Srbija ima za 20 do 40 odsto veći broj sunčanih dana nego što je prosek u evropskim zemljama".
Škundrić je naveo da bi u narednih osam godina u elektro-energetski sistem Srbije treba da bude investirano oko devet milijardi evra, napominjući da je u poslednje četiri godine Eletroprivreda Srbije imala godišnje 538 miliona evra investicija.
Izvor: Beta
Kompanija Siemens, koja u Srbiji posluje 125 godina, ulaže 24 miliona eura u proširenje i modernizaciju subotičke fabrike generatora za vetroturbine.
Mesečno će se u Subotici proizvoditi 300 generatora, dvostruko više nego sada, a broj radnika biće povećan sa sadašnjih 500 na 650. Siemens je dosad u fabriku uložio šest miliona eura. Postojećom proizvodnjom električnih uređaja i pretvarača subotički Siemens se svrstao među deset najvećih izvoznika u Srbiji. Siemensu su povereni i infrastrukturni poslovi u Beogradu i u Železnicama Srbije. Dodajmo ovome da je Siemens i jedan od najvećih isporučitelja medicinske opreme za potrebe zdravstvenih ustanova, a kompanija je zaslužna i za povećan plasman srpske robe na nemačko tržište. Robna razmena između Srbije i Nemačke je prošle godine bila veća od dve milijarde eura, pri čemu je srpski izvoz dosegao gotovo milijardu eura. Za povećanje izvoza na nemačko tržište najzaslužnije su nemačke firme koje posluju u Srbiji. Pet od deset najvećih izvoznika u nemačkom su vlasništvu.
Izvor: energetika-net.com
Početak geotehničkih istraživanja u selu Dolovo, na teritoriji opštine Kovin, daje nadu da će vetropolje u Srbiji biti izgrađeno.
Ukoliko sve bude teklo po planu, izgradnja vetroturbina u okviru projekta vetroelektrane Čibuk 1, počeće 2013 godine.
Za izgradnju prvog vetropolja u Srbiji zadužene su Vetroelektrane Balkana i strateški partner Kontinental Vind Partners. Direktor Vetroelektrana, Dragan Rebić se nada da će iduće godine dobiti sve potrebne dozvole i već krajem 2012. godine početi izgradnju pristupnih puteva, a nakon toga i montažu vetrogeneratora.
Koliko ćemo još čekati na prvi zeleni kilovat dobijen od vetra zavisi i od inicijative nadležnih organa. Naime, Novi zakon o energetici je dobar podstrek za ulaganje u obnovljive izvore energije, ali će prednosti doći do izražaja tek kad budu doneti i podzakonski akti. Od nadležnih organa zavisi kada će na snagu stupiti ovi podzakonski akti, a samim tim i kako će teći dalji tok radova, napominje Mark Krandl direktor Kontinental Vind Partners.
"Nadležni organi imaju zakonsku obavezu da do novembra predlože podzakonske akte. Do sada nismo videli da je nešto urađeno, a činjenica da je već oktobar mesec, svakako nas zabrinjava", objašnjava Krandl.
Ukoliko dođe do odlaganja donošenja podzakonskih akta to bi značajno usporilo radove na vetropolju. Naime, evropske i svetske banke obezbeđuju kredite za projekte poput vetroelektrane Čibuk 1 koji pokrivaju skoro tri četvrtine troškova. Bez finansijske pomoći, ceo projekat bi stao.
"Nadamo se da neće biti odlaganja i da će tokom novembra biti usvojeni podzakonski akti, da bi radovi na izgradnji vetropolja počeli krajem iduće godine", ističe Mark Krandl.
Početku geoloških istraživanja prisustvovao je i šef ekonomskog odeljenja američke ambasade Daglas Apostol, koji smatra da će izgradnja vetropolja pomoći Srbiji da se približi direktivi 20-20-20.
"Kada drugi investitori budu videli da se u Srbiji ulaže u obnovljive izvore energije, svakako će se povećati njihovo interesovanje i spremnost da ulažu u Srbiju i to ne samo u energiju vetra, već i u hidro, elektrane na biomasu i druge obnovljive sirovine. "
Ispitivanje kvaliteta terena poslednja je faza Idejnog i Glavnog projekta vetroelektrane Čibuk 1, koja obuhvata pripremu geoloških podloga potrebnih za izgradnju temelja. U prvoj fazi projekta trebalo bi da bude postavljeno 57 vetroturbina, a u drugoj 43. Stubovi na kojima će se nalaziti turbine i generator biće visoki 120 metara i teški oko 50 tona.
"Stubovi su povezani u energetske krugove, koji se zatvaraju i privode do trafostanice, odakle se dalekvodom uključuju u distributivni princip EPS", objašnjava direktor Vetroelektrana Balkan, Dragan Rebić.
Geotehnička istraživanja daće uputstva i za izgradnju temelja zgrade trafostanice i upravne zgrade vetroelektrane. Vetropolje Čibuk trebalo bi snagom od 300 MW proizvodilo struju za oko 300 000 domaćinstava.
Inicijator vetropolja u Južnom Banatu bile su Vetroelektrane Banata, a 2009. godine priključuje im se strateški partner i investitor Kontinental Vind Partners. Ova međunarodna korporacija izgradila je vetropolja na nekoliko kontinenata, a u Evropi je najpoznatija po vetropolju Fantanele. Naš vetropark Čibuk zauzeće 4000 hektara i biće dug više od 12km.
Izvor: B92.net/info/vesti/
Početak geotehničkih istraživanja u selu Dolovo, na teritoriji opštine Kovin, daje nadu da će vetropolje u Srbiji biti izgrađeno. Ukoliko sve bude teklo po planu, izgradnja vetroturbina u okviru projekta vetroelektrane Čibuk 1, počeće 2013. godine. Za izgradnju prvog vetropolja u Srbiji zadužene su Vetroelektrane Balkana i strateški partner Continental Wind Partners.
Izvor: Energy news
Mark Krendal (Continenatal Wind Partners) govori o početku geoloških ispitivanja na terenu prvog budućeg vetropolja u Srbiji. Krendal poručuje da bi prvi vetrogeneratori kod sela Dolova u blizini Kovina mogli biti postavljeni početkom 2013. godine. Međutim, preduslov gradnje vetropolja „Čibuk 1“ su podzakonski akti koji moraju da isprate nedavno usvojen nov Zakon o energetici. Da bi gradnja išla po planu, neophodno je da podzakonski akti budu doneti u novembru jer jedino oni omogućavaju da Zakon o energetici bude primenjen, poručuje Krendal.
Izvor: Energy news
U okolini Bosanskog Petrovca uskoro bi trebalo da počne izgradnja nove vetroelektrane. Planirano je da se na području Medenog polja izgradi vetropark ukupne snage od 180 MW. Prema rečima glavnih investitora, nemačke kompanije Kraft Energy, ova vetroelektrana imaće 60 vetrenjača od kojih će svaka proizvoditi 3 MW električne energije. Investicija izgradnje vetropolja vredna je preko 250 miliona evra, a očekivanja su da će ovo značajno pomoći i ubrzati razvoj Bosanskog Petrovca, koji važi za jednu od najnerazvijenih opština u BiH.
Memorandum o realizaciji projekta između kompanije Kraft Energy i opštine Bosanski Petrovac je potpisan krajem prošlog meseca, a investitori kreću u proces dobijanja neophodnih dozvola.
Kraft Energy , pored matične Nemačke, posluje i u drugim evropskim zemljama, kao i Aziji i zemljama Bliskog Istoka. Iako se prvenstveno bave proizvodnjom građevinskog materijala, poslednjih godina aktivno ulažu u obnovljive izvore energije. Projekte slične budućem vetropolju u BiH su do sada realizovali u Nemačkoj, Norveškoj, Maroku, Egiptu i Kini.
Izvor: Energy news