U prestižnoj medijskoj konkurenciji, od ukupno 217 prijavljenih učesnika na Konkurs Ministarstva kulture i informisanja Vlade Republike Srbije za finansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja za televizije 2021. godine, Audio-video produkcija “Vila” Vršac našla se među 82 odobrena projekta sa temom “Zaboravljene dečje igre”. Konačni rezultati Konkursa, koji je objavljen 13. 01. 2021. objavljeni su 05. 05. 2021. godine na Internet portalu navedenog ministarstva.
Projekat se bavi temom zaboravljenih dečjih igara kojima se razvija sportsko - takmičarski duh, a boravak u prirodi je najbolji mogući način da se deca odvoje od zatvorenog prostora, kompjutera, televizije i mobilnih telefona. Ovo je posebno značajno posle dužeg perioda trajanja koronavirusa koji nije završen i koji je većini promenio način života, što može ostaviti trajne negativne posledice na decu koja sve manje borave u prirodi. Zamišljeno je da se igre provedu u svih deset osnovnih škola opštine Vršac sa različitim sadržajima i jedna emisija sa decom sa invaliditetom u SOŠO “Jelena Varjaški” Vršac. Igrama će rukovoditi animator uz pomoć mentora-nastavnika fizičke kulture i stručnog saradnika, etnologa, a sve će se snimati i obraditi kao video sadržaj edukativnog tipa u pojedinačnom trajanju od 10 minuta u 11 televizijskih emisija sa titlom.
Cilj projekta je da se ožive sadržaji zaboravljenih dečjih igara. Podsećanje na stare običajne dečje igre ima nameru za vraćanje dece prirodi, druženju, socijalizaciji, stvaranju pozitivnih emocija i boljoj komunikaciji među decom, boljoj prostornoj orjentaciji, boljoj motorici, fizičkoj aktivnosti, što sve zajedno doprinosi zdravlju i razvoju dece i usrećuje ih. Nakon opsežnih priprema, koje će se obaviti do kraja školske godine, igre će se izvesti početkom septembra, a snimanje će se obaviti savremenom AV tehnikom uz upotrebu drona. Video materijal će se ustupiti za emitovanje na osam regionalnih i lokalnih televizija i tri Internet portala.
Primarna ciljna grupa su učenici od petog do sedmog razreda osnovne škole, direktni učesnici u projektu, kojima u kolektivnim igrama rukovodi animator i voditelj, a pomoćnici su mu: autor i koordinator projekta, stručni saradnik - etnolog Gradskog muzeja Vršac i nastavnici fizičkog vaspitanja, po jedan iz svake osnovne škole čiji učenici učestvuju u ovim kolektivnim igrama. U svakoj od emisija se pojavljuje po jedan starosedilac koji upoređuje dečje igre nekada i danas, te kratak aktuelni pregled o školi u kojoj se snima promotivni materijal dečjih igara.
Ovim projektom AVP “Vila” Vršac, sa stručnim timom i u saradnji sa udruženjem građana “Cefix” Vršac, obogaćuje svoju dugogodišnju programsku aktivnost sa nekoliko republičkih i pokrajinskih serijala iz različitih oblasti, sa primarnim zadatkom uključivanja mladih u različite obrazovne i kreativne stvaralačke aktivnosti. Punu podršku i neposrednu saradnju i pomoć pružaju osnovne i srednje škole grada Vršca koje su rasadnik mladih talenata, kreatora i uspešnih stvaralaca.
Konkurs za originalni ekološko angažovani umetnički rad mladih umetnika na temu klimatskih promena otvoren je od 1. do 31. avgusta.
Konkurs Planeta ART raspisan za bazične umetničke formate: kratku priču / pesmu, crtež i akustičnu pesmu autora ili dua, a na temu klimatskih promena koje sve više osećamo na svojoj koži, biće otvoren do 31. avgusta. Mladi umetnici, uzrasta od 16 do 30 godina, pozvani su da svoje originalne radove pošalju na email adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..
Stručni žiri u sastavu: Darka Radosavljević, istoričarka umetnosti, direktor NUA „Remont“; Pavle Ćosić, lingvista, književnik, urednik, RO „Kornet“; Marko Ristić, fotograf, glavni i odgovorni urednik „Nocturne magazina“ i Udruženje „Šta hoćeš“ kao kolektivni član žirija, odabraće po tri najbolja rada u svakoj kategoriji, po umetničkim formatima, koji će biti nagrađeni novčanim i drugim nagradama.
Konkurs organizuje Udruženje Udruženje „Šta hoćeš”, nacionalni partner 350.org, pokreta ekoloških pokreta za ujedinjenje sveta u rešavanju klimatske krize. Administrativno sedište „Šta hoćeš” nalazi se u Obrenovcu, gradu u kome se proizvodi 60% struje potrebne Srbiji, predgrađu Beograda koje je istovremeno i jedna od ekološki najosetljivijih tačaka u našoj zemlji, što se, na žalost i materijalizovalo katastrofalnim poplavama pre par meseci. Na svojoj koži sada svi osećamo kako klima postaje ekstremna – kod nas vode plave, drugde haraju suše, ali se sistem bespoštedne eksploatacije resursa zbog profita na to ne obazire. Bez osvešćenja pojedinca neće se promeniti korisnički odnos prema prirodi, kojoj pripadamo. Umetnost, snaga izraza darovitog pojedinca ili grupe, može da menja.
Po rečima istoričarke umetnosti Darke Radosavljević, članice žirija: „Za večeras se najavljuje još jedna u seriji velikih oluja, vremenskih nepogoda, kao posledica, verovatno, klimatskih promena. A ko je kriv? HAARP, sunčeve oluje, sunčeve pege, ko zna šta nam sve stiže iz svemira? Ili pak dobar deo krivice snosimo i mi sami. Javite se na ovogodišnji konkurs „Planet ART“ i pokušajte da vizuelizujete ono što nas tišti, a pre svega da se inspirišete upravo klimatskim promenama.“
Fotograf Marko Ristić poziva mlade talentovane muzičke autore: „Ja dolazim iz Obrenovca, mesta koje je pretrpelo veliku štetu usled klimatskih promena koje su zadesile našu planetu. Dosta vode je bilo u mom gradu, koji je potpuno uništen, a ja verujem da vi kao umetnici možete dosta toga da kažete na tu temu.“
Lingvista i književnik Pavle Ćosić, član žirija, takođe poziva mlade umetnike da svoje radove pošalju na konkurs „Planeta ART“: „Globalno zagrevanje i klimatske promene proizvodi čovek, a isto tako čovek može i da ih spreči na razne načine, između ostalog i pisanjem. Ljudi, pišite!“
Rastko Šejić, predsednik UO Udruženja „Šta hoćeš“ smatra da je stvaralaštvo najvažnije: „Stvarajte da bi menjali. Umetnike čije radove odabere stručni žiri konkursa „Planeta ART“ ćemo ugostiti na koncertnoj dodeli nagrada u Obrenovcu, da tu, na licu mesta, gde se sagoreva takva količina fosilnog goriva, u gradu koji je u velikoj meri uništen poplavom, pokušamo da poašljemo jasnu poruku da je razmišljanje o promeni klime, o globalnom zagrevanju, neophodnost.“