Džejson Mejsijer je napravio veoma zanimljiv portret Stiva Džobsa od 9 kilograma elektronskog otpada.
Potret je zapravo kolaž starih Apple proizvoda - tastatura, miševa, kablova, kompakt diskova, disketa i drugih komponenti. Da bi sastavio ovaj kolaž bilo mu je potrebno 40 sati a uzor mu je bila fotografija Stiva Džobsa koja je dobro poznata korica sa popularne knjige Valtera Isaksona.
Stive Džobs nije jedina pozanta ličnost koju je Džejson "kolažirao". Na njegovom sajtu možete videti i Baraka Obamu, Snupi Dog-a i mnoge druge. Neke od kolaža su urađeni od đubreta ali ima i onih za koje je koristio hranu kao na primer pasulj ili bombone.
Centralno evropski forum za razvoj, CEDEF i Privredna komora Srbije, PKS, pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine RS, Ministarstva građevinarstva i urbanizma i Pokrajnskim sekretarijatom za energetiku i mineralne sirovine APV, organizuje šest konferencija - javnih debata na temu upravljanja komunalnim i industrijskim otpadom u Republici Srbiji, od 17. decembra 2013. do 5. juna 2014. godine.
Prva konferencija – javna debata: UPRAVLJANJE KOMUNALNIM OTPADOM U REPUBLICI SRBIJI - kojim putem ide Srbija je prva u nizu debata koja će biti održana do 5. juna 2014. godine.
Registracija je bez kotizacije, ali vas molimo da se prijavite ovde.
Organizovanje sesija na temu KOMUNALNOG I INDUSTRIJSKOG OTPADA ima za cilj klastersko povezivanje svih relevantnih stejkholdera kako bi se obezbedilo tržišno, konkurentno i ekonomski isplativo poslovanje u Srbiji i regionu. Upravljanje otpadom je delatnost od opšteg interesa. Srbiji je potrebna nova doktrina u upravljanju komunalnim i industrijskim otpadom, održiv i efikasan sistem, koji je dostupan socijalno - ekonomskom ambijentu društva, a u isto vreme predvidiv, štedljiv i teritorijalno kontrolisan za nacionalne resurse.
Cilj konferencija – javnih debata je da se kao održiva zajednica dogovorimo o:
obaveznoj primarnoj selekciji komunalnog otpada do kraja 2014.
najboljim tehnologijama u tretmanu komunalnog i industrijskog otpada i zastupljenosti
domaće opreme
transformaciji JKP
kontrolisanom upravljanju investicijama u reciklažnoj industriji (Srbija kao centar
reciklažne industrije regiona Zapadnog Balkana)
upravljanju opasnim otpadom koji se generiše na teritoriji Srbije
ulozi civilnog sektora
doprinosu adekvatnog upravljanja otpadom u rešavanju problema siromaštva i
zapošljavanja u Srbiji.
Procenjuje da će rezerve uglja koje Srbija poseduje biti istrošene u periodu od 2030. do 2050. godine, a da se u narednih 20 godina očekuje znatan rast potrošnje električne energije, od preko 60%. Stoga Srbija mora da nađe alternativne izvore snabdevanja energijom. Na teritoriji Srbije se proizvede oko 2,5 miliona tona komunalnog otpada tokom godine, čiji je energetski potencijal jednak vrednosti proizvedene električne energije od 2 milijarde evra. Takođe, iskorišćavanje komunalnog otpada za toplotnu i električnu energiju može da smanji ukupnu emisiju gasova sa efektom staklene bašte u Srbiji. Na teritoriji grada Beograda dnevno se proizvede preko 1800 tona komunalnog otpada, odnosno svaki stanovnik glavnog rada u proseku produkuje 1.14 kilograma dnevno ovog potencijalnog izvora energije.
Teme konferencija - javnih debata:
1. UPRAVLJANJE KOMUNALNIM OTPADOM U REPUBLICI SRBIJI – kojim putem ide Srbija, 17. decembar 2013, Beograd
2. UPRAVLJANJE INDUSTRIJSKIM OTPADOM U REPUBLICI SRBIJI – tokovi otpada i nova upotrebna vrednost, februar 2014, Beograd
3. TEHNOLOGIJA I OPREMA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM – po meri Srbije, mart 2014, Beograd
4. TRANSFORMACIJA JAVNO KOMUNALNIH PREDUZEĆA – samoodrživa ekonomija, april 2014, Beograd
5. ZBRINJAVANJE OPASNOG OTPADA U REPUBLICI SRBIJI – bauk koji kruži Srbijom, maj 2014, Beograd
6. ZELENA INDUSTRIJA SRBIJE – šansa za budućnost, 5. jun 2014, Beograd
Po završetku ciklusa od šest sesija, decembar 2013 - jun 2014. u saradnji sa Privrednom komorom Srbije biće objavljen Vodič: “PREPORUKE ZA ZELENU SRBIJU”, a pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine i Ministarstva građevinarstva i urbanizma.
Procenjuje se da preko 290 miliona automobilskih i kamionskih guma biva bačeno od strane Amerikanaca svake godine. Oko 55 miliona ovih guma završi na deponiji ili se nelegalno baca pored puta ili po privatnim posedima. Ovako odbačene gume postaju savršeno mesto za množenje komaraca i glodara, koji su prenosioci zaraznih bolesti. Ako znamo da deca vole da se igraju sa odbačenim gumama, imamo savršene uslove za katastrofu. Mnogi ljudi takođe pokušavaju da zapale gume, i ovi požari mogu trajati mesecima, oslobađanje toksičnih hemikalija u vazduh takođe može da dovede do izlivanja u vodene tokove. Najbolji način da se izbegnu nepoželjni uticaji koje odbačene gume mogu stvoriti, je da se te gume daju na reciklažu. Reciklaža guma je proces reciklaže starih guma koje ne mogu vise koristiti na vozilima i pretvaranje njih u druge proizvode. Godine 1989, samo oko 10% od guma je reciklirano,ali u 2003 preko 80 odsto guma su poslata na reciklažu. Tržište guma beleži porast, tako da treba uraditi svoj deo i sprečiti da gume zagađuju našu životnu sredinu. Delovi reciklirane gume se koriste za: dno sandala, boju za zidove i mostove, patosnice, krovne pločice, gorivo, tuš pločice, komercijalne podove, itisone, ležeće policajce itd.
Izvor: treehouse-serbia.org
Priredila: Sladjana Knezevic, II-7
Biomasa predstavlja jedan od vrlo bitnih izvora obnovljive energije. Pod tim nazivom podrazumevamo živu ili do skora živu materiju koja može da bude biljnog ili životinjskog porekla.
Direktiva 2001/77/EC daje definiciju biomase: Biomasa predstavlja biorazgradivi deo proizvoda, otpada i ostataka u poljoprivredi (uključujući biljne i životinjske supstance), u šumarstvu i pripadajućoj industriji, kao i biorazgradivi deo industrijskog i gradskog otpada. (obnovljiviizvorienergije.rs)
Biomasa se može podeliti u četiri grupe:
Pri sečenju drveta ostane oko 20% njegove mase neiskorišćeno. Trend u svim zemljama koje imaju razvijenu drvnu proizvodnju je da se otpaci od drveta upotrebljavaju u cilju dobijanja energije. U energetici se drvna masa najčešće koristi u obliku peleta, briketa i drvnog čipsa.
Uticaj biomase na okolinu
Biomasa predstavlja deo zatvorenog kruga ugljenika. Biljke apsorbuju ugljenik i prilikom spaljivanja on se isto oslobađa u atmosferu (u vidu CO2). Ako se pri ovom procesu bude poštovala ravnoteža, tj sadilo drveća koliko se i poseče, neće doći do povećanja globalnog zagrevanja.
Biomasa u Srbiji
Najveći potencijal Srbije, kada je u pitanju biomasa, se nalazi u ostatku poljoprivrede, drvne biomase i ostatku stočarske proizvodnje.
U Beogradskim elektranama 9 kotlova već tri godine greju stanove na pelet i briket. Bez dodatnih troškova ugalj je zamenjen biomasom i na taj načlin je značajno smanjenje zagađenje. Zamena gasa biomasom je za sada neisplativa.
Ukupan energetski potencijal biomase u Srbiji je oko 2,7 miliona tona. Sastoji se od ostataka u šumarstvu i drvnoj industriji (milion tona), ostataka u ratarstvu, stočarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu i primarnoj preradi voća (1,7 miliona tona) i u stočarstvu (pogodan za proizvodnju biogasa)oko 42 000 tona.
Izvor: mojugao.com
Priredila: Kristina Radić, III-2
Interesantne činjenice o reciklaži i njenom značaju za prirodu
Papir:
Metalni otpad:
Plastični otpad:
Izvor: nebacajrecikliraj.blogspot.com
Priredila: Kristina radić, III-2
Smanji - Ponovo koristi - Recikliraj
SadržajReciklaža je izdvajanje materijala iz otpada i njegova ponovna upotreba. Sakupljanje otpada, izdvajanje, prerada i izrada novog proizvoda su karike u lancu reciklaže. Otpad nije dovoljno samo smanjivati i izbegavati. Potrebno ga je razdvajati na mestu nastanka prema vrstama otpada jer samo odvojeno sakupljeni otpad može se iskoristiti.
Reciklaža se primenjuje sa tri osnovna principa tri slova R (RRR)
Reciklaža je skup aktivnosti kojima se obezbeduje ponovno korišćenje otpadnih materijala.
Reciklažom se postižu sledeći strateški ciljevi:
Štednja sirovinskih resursa (svi materijali potiču iz prirode i ima ih u ograničenim količinama),
Štednja energije (nema trošenja energije u primarnim procesima, kao ni u transportu koji te procese prati, a dobija se dodatna energija sagorevanjem materijala koji se ne recikliraju),
Zaštita životne sredine (otpadni materijali degradiraju životni ambijent, pa se reciklažom štiti životna sredina),
Otvaranje novih radnih mesta (procesi u reciklaži materijala podrazumevaju ulaganje znanja i rada, što stvara potrebu za radnim mestima).
Materijali za reciklažu
U pogledu mogućnosti ponovnog iskoršćenja, materijali mogu biti:
U našoj neposrednoj okolini svakodnevno se stvaraju velike količine otpada koji bi mogao biti recikliriran, organizovanim sakupljanjem te vrste otpada mogli bi ste da date svoj lični doprinos očuvanju životne sredine, kao i da ostvarite određene finansijske dobitke.
Mi smo spremni da Vam izađemo u susret i pružimo punu podršku vašim naporima u kampanjama i projektima koji promovišu reciklažu.
Na ovoj strani ćemo vas bolje upoznati sa vrstama otpada koji se svakodnevno stvaraju svuda oko nas, kao i sa najboljim načinima za njihovo odlaganje:
Izvor: www.heliks.org.rs
Priredila: Kristina Radić, III-2
Reciklaza – značaj i zanimljivosti
Đorđe Teofilović iz Veletržnice Beograd objašnjava čitaocima Ekologije značaj reciklaže.
Naime, otpad koji se proizvede u kućama, na pijacama, parkovima, ulicama, jednom rečju otpad koji proizvode ljudi svakodnevnim aktivnostima zove se komunalni otpad (otpad koji proizvodi ljudska zajednica – komuna). U zavisnosti od mesta nastanka postoje određene varijacije u sastavu ali generalno gledano komunalni otpad se sastoji od ambalažnog i organskog dela u različitim procentima.
Na pijaci odnos ambalažnog i organskog otpada je 1:8-9, dakle najveći procenat čini organski otpad koji ide čak do 90%. Organski otpad se može iskoristiti na više načina koji su ekološki prihvatljivi, ali da bi se te mogućnosti mogle ozbiljno analizirati sav ambalažni otpad se mora izdvojiti iz komunalnog otpada.
Ambalažni otpad zapreminski zauzima veliki procenat u komunalnom otpadu dok je maseni udeo znatno manji. Može se podeliti u 6 kategorija:
Reciklaža papira i kartona. Sirovina za proizvodnju papira je celuloza koja se dobija iz drvne mase, što znači da se velike površine šume moraju uništiti za zadovoljenje potreba industrije proizvodnje papira. Za proizvodnju 1 tone belog papira potrebno je oko 2 tone drveta, 85 000 l vode 7,4 MW električne energije. Papir se u prirodi razgradi za 6 meseci, uticaj na životnu sredinu se ogleda u sledećem: kada iskorišćeni papir ili karton odložimo u kante čiji sadržaj na kraju završi na deponiji, razgradnjom papira u odsustvu kiseonika proizvodi se metan koji je ima uticaj na stvaranje efekata staklene bašte 24 puta veći nego ugljen-dioksid. S druge strane ukoliko se odlučimo za reciklažu papira i kartona prvo spašavamo šume, drugo ušteda u energiji za proizvodnju je čak do 40% i kao treće nema proizvodnje metana. Reciklažom 1 tone starog papira i kartona spasi se 17 stabala, a 1 tone kancelarijskog papira čak 24 stabla, u procesu proizvodnje uštedi se oko 34 000 l vode, oko 3 MW struje i ne poseče se nijedno drvo.
Reciklaža plastike. Svakodnevno koristimo i srećemo razne vrste plastike koje se razlikuju po kvalitetu, čvrstoći, transparentnosti, boji i drugim karakteristikama. Svaka vrsta plastike, bez obzira na pomenute karakteristike, se proizvodi od nafte, prirodnog gasa ili uglja. Najuočljivija plastična ambalaža su svakako plastične flaše koje svakodnevno upotrebljavamo. Baš ova ambalaža ja najreprezentativniji primer kako ambalaža povećava zapreminu u velikoj meri, dok maseno nema značajnih promena. Plastika se u prirodi razgradi za oko 500 godina, 11% na deponijama zauzima plastika, a procenjuje se da čak 7-8% svetskih zaliha fosilnih goriva odlazi na proizvodnju plastike. Reciklažom plastike proizvodi se sirovina za nove proizvode, štedi se električna energija, smanjuje se potrošnja fosilnih goriva i što je najvažnije čuva se životna sredina. Reciklažom jedne plastične flaše uštedi se 3,5 kW električne energije, što je dovoljno da sijalica od 100W svetli punih 35 sati.
Reciklaža stakla. Staklo se proizvodi od peska koji se zagreva na izuzetno visoke temperature kako bi prešao u potrebno agregatno stanje. Tokom procesa se troši velika količina električne energije i ispušta se velika količina gasova sa efektom staklene bašte. Staklo se u prirodi ne razgrađuje nikad. Reciklažom ostvarujemo uštedu u energiji od oko 25%, emisija štetnih gasova se smanjuje za 25%, a reciklažom 1 kg stakla uštedi se čak 20l vode i 1,4 kW struje. Reciklažom jedne staklene flaše sijalica od 100W može da svetli puna 4 sata. Staklo je reciklabilno 100%.
Reciklaža metala. Metal je prisutan u svakodnevnom životu u najrazličitijim oblicima, od konzerva i pribora za jelo do automobila, kamiona i mostova. Za svaku ljudsku kreaciju gde se koristi metal, do njega se dolazi na isti način, iz rude metala. Vađenjem rude metala uništavaju se prirodne lepote otvaranjem rudnika i otvorenih kopova, ruda koja se izvadi ima dosta nečistoća pa sledi ispiranje gde se zagađuju ogromne količine vode, kada se ispere sledi topljenje gde se troši velika količina energije, pri čemu se oslobađaju gasovi sa efektom staklene bašte. Metalu je potrebno oko 1000 godina da se razgradi u prirodi. Reciklažom 1 tone čelika uštedi se 1,5 tona rude gvožđa, 0,5 tona uglja, upotrebi se 40% manje vode i 75% manje električne energije, takođe oslobodi se čak 80% manje ugljen-dioksida. Reciklažom 7 čeličnih konzervi uštedi se struja dovoljna da sijalica od 60W svetli 28 časova. Metal je reciklabilan preko 95%.
Izvor: ekologija.rs
Priredila: Kristina radić, III-2
60% otpada može da se reciklira - Reciklažom do uštede energije
Beograd - Gotovo 60 odsto otpada koji završi u kantama za smeće može da bude reciklirano. NVO iz Valjeva bavi se prikupljanjem otpada koji može da se reciklira.
Količina energije koja može da se dobije iz godišnjeg sadržaja jedne kante može da omogući da televizor radi 5 000 sati.Jedna reciklirana plastična flaša uštedi toliko energije koliko je potrebno sijalici od 60 vati da sija 3 sata.
Nevladina organizacija "Green Bike" iz Valjeva, već nekoliko godina bavi se upravo prikupljanjem otpada koji može da se reciklira i tako svakodnevno čisti gradske ulice, a od prodate ambalaže finansira ekološke projekte.
Organizacija "Green Bike“ iz Valjeva u poslednje dve godine radi na projektu "Moj grad čist grad", koji podrazumeva aktivnosti prikupljanja, selektiranja i reciklaže plastičnih flaša i drugog otpada. Kažu da, koliko god oni čistili, grad se iznova prlja, tako da posla ima na pretek.
"Ova naša inicijativa pretvorila se bukvalno da radimo paralelno sa komunalnim preduzećima i da smo krenuli malo po malo da pravimo ugovore sa firmama. Planiramo da pokrijemo celo Valjevo, bukvalno svi građani da se uključe u ove aktivnosti“, kaže Zoran Mijatović, organizacija "Green bike“.
Ova organizacija postavila je mrežaste kontejnere za odlaganje pet ambalaže po celom gradu, tako da mesečno mogu da prikupe i do 10 tona plastičnih flaša, koje kasnije prodaju privatnim firmama za reciklažu. Od tih sredstava finansiraju svoje ekološke projekte.
"Početne inicijative i početna aktivnost podržana je od strane BCIF-a. To je Balkanski fond za lokalne inicijative, uz finansijsku pomoć USAID-a, koji su nam stvarno bili podrška početna, međutim sada veliki deo ovog posla finansiramo sami. Prodajemo ovaj materijal koji sakupljamo i na taj način, već evo četvrta godina funkcionišemo“, smatra Zoran Mijatović, "Green Bike“
Organizacija Green Bike može da posluži kao dobar model rešavanja pitanja komunalnog otpada, jer su uspeli da u potpunosti zatvore reciklažni krug, od korisnika plastične ambalaže do ponovne upotrebe PET-a kao sirovine.
Svoje ciljeve će, kako kažu, ubuduće usmeriti na još veće angažovanje građana Valjeva u čišćenju životne sredine i reciklaži otpada.
Izvor: B92
Priredila: Kristina Radić, III-2
Održive metode zaštite prirode i okoliša
Kako se otpad pretvara u energiju?
Mnogi gradovi nemaju dovoljno mjesta za deponije smeća pa otpad spaljuju. Mjesta gdje se otpad spaljuje nazivamo spalionicama smeća ili mjestima gdje se otpad pretvara u energiju. U ovim postrojenjima gorenjem dobivamo energiju.
Postoje posebni uvjeti koji trebaju biti zadovoljeni prilikom korištenja spalionice smeća zbog problema koji nastaju ispuštanjem raznih plinova u zrak. Postoje vrlo stroga ograničenja i pravila čijim se poštivanjem problem emisije plinova koji nastaju spaljivanjem smeća uvelike smanjuje.
Naputci za recikliranje
Staklo
Sa svih flaša skinite poklopce. Posuđe i slične stvari koje su napravljene od porculana, keramike i sličnih materijala bacajte u koš za smeće, a ne u reciklažni kontejner. Nemojte razbijati flaše i staklenke jer je razbijeno staklo teže sortirati.
Papir i karton
Sljedeći papirni i kartonski proizvodi mogu biti reciklirani: novine, časopisi, propagandni leci, pisma, telefonski imenici, karton i kartonske kutije, kutije za jaja i omotnice. Papirni i kartonski proizvodi koji ne mogu biti reciklirani: tzv. namašćeni papir, plastificirane papirnate vrećice (npr. kukurznih pahuljica), rupčići te termalni papir za fax uređaje.
Zapamtite:
Plastika
Većina plastičnih materijala može biti reciklirana, ali zbog cijene koštanja procesa reciklaže isplati se reciklirati samo sljedećih pet vrsta plastičnih masa:
Čelik
Većina čeličnih limenki prikladna je za recikliranje. Ovo uključuje: limenke za piće, hranu, kavu, boje, ulje, poklopce za staklenke te aerosolne bočice. Kako biste čelične limenke pripremili za recikliranje odstranite poklopac, provjerite da je limenka prazna te poklopac stavite u limenku. Nakon ove procedure, limenka je spremna za recikliranje.
Aluminij
Aluminijske limenke prije odlaganja isperite i spljoštite. Provjerite da unutra nema neželjenih objekata poput kamenčića ili opušaka cigarete, jer ti objekti mogu smetati u procesu recikliranja.
Tekstil
Sve što možemo nositi, ili u čemu spavamo, može biti reciklirano. Ovo uključuje svu odjeću, šešire, remenje i cipele, zajedno s dekama, zavjesama, ručnicima i posteljinom. Zapamtite da je tekstil prije odlaganja za recikliranje potrebno oprati. Provjerite na kontejnerima za tekstil koje sve vrste tekstila možete u vašem susjedstvu dati na recikliranje.
Elektronički uređaji
Najveći dio računala i računalnog pribora, mobilnih telefona, audio-vizualne opreme te bijele tehnike može biti recikliran. Provjerite što od tih uređaja možete u vašem kraju dati na recikliranje. Vremenom elektroničkim uređajima sve više pada vrijednost - zato ih dajte na recikliranje čim ih više ne trebate.
Recikliranje guma
Većina iskorištenih guma završava na deponijama smeća gdje je potrebno puno vremena da one budu dekompozirane. Zbog svoje veličine i oblika one zauzimaju puno mjesta, a teško ih je zadržati zakopane jer imaju tendenciju pomicanja prema površini. Budući da su gume lako zapaljiv materijal, opasno ih je držati u skladištima. Najbolji način rješavanja problema s iskorištenim gumama je recikliranje. Gume se mogu izrezati i reciklirati u nove proizvode poput potplata za cipele, podloga za miševe, podloga protiv klizanja za kupaonice ili čak ležećih policajaca.
Znanstvenici su pronašli način kako reciklirati gumu u sintetičku tekućinu koja se može iskoristiti umjesto ulja ili drugih naftnih proizvoda. Ne samo da reciklažom guma dobijemo nove proizvode nego i smanjujemo zagađenje jer imamo alternativu fosilnim gorivima.
Pokušajte saznati gdje možete stare gume dati na recikliranje.
Recikliranje nije uvijek moguće
Ne možemo reciklirati sve. Zbog nekih od sljedećih razloga recikliranje je otežano ili nemoguće:
Ukoliko je neki proizvod sastavljen od materijala koji nije pogodan za recikliranje, možemo kupovati proizvod koji je pogodan za recikliranje. Najbolje što možemo učiniti je da što više smanjimo količinu otpada te da iskorištavamo do maksimuma sve što se može ponovno upotrijebiti.
Recikliranje u školama
Nekoliko je načina kako možemo pokrenuti recikliranje u školama. Ovu su samo neki od njih:
Izvor: pikaiprijatelji.com
Priredila: Kristina Radić, III-2
Šta je otpad?
Otpad je svaki materijal, proizovod ili predmet koji posle svog korišćenja (kraja životnog ciklusa) postaje suvišan i neupotrebljiv. Bez dalje mogućnosti da zadovolji svoju upotrebnu vrednost on se odbacuje na smetlište tj.deponiju. Otpad sa kojim se najčešće, odnosno svakodnevno susrećemo je ambalažni otpad.
Ambalažni otpad predstavlja materijal koji se koristi u proizvodnom ciklusu kako bi se pakovala i transportovala roba široke potrošnje. Šta se dešava sa ambalažom kada iskoristimo njen sadržaj? Ona uglavnom završava kao otpad onog trenutka kada ispraznimo njen sadržaj ili kada se određena kupljena roba otpakuje. Kada nekoliko milijardi ljudi, zadovoljavajući svoje potrebe, dnevno napravi do dva kilograma otpada po samo jednom čoveku (isključujući najnerazvijenije regione sveta) dobijamo zabrinjavajuću računicu koja nas upućuje na zaključak da je neophodno promeniti navike u proizvodno-potrošačkim odnosima, ali i na to da je neophodno prilagoditi se savremenim razvojnim tendencijama i odgovornije se odnositi prema otpadu.
Određene vrste otpada, poput PET boca, plastičnih kesa ili limenki se jako dugo razlažu, što se vidi i iz tabele. Ovakav otpad je veliki zagađivač planete, a reciklaža je metod kojim ovo zagađenje možemo ublažiti.
Termin reciklaža označava pretvaranje otpadnog materijala u novi proizvod i njegovo ponovno korišćenje koje doprinosi smanjenju zagađenja životne sredine, uštedi energije i prirodnih resursa. Reciklaža podrazumeva proces sakupljanja otpada koji je moguće reciklirati (plastika, aluminijum, staklo, papir, metal itd) ,zatim separaciju recikabilnog od ostalih vrsta otpada i sortiranje u podgrupe.
Kada je PET ambalaža u pitanju dalji process reciklaže se sastoji od presovanja (baliranja) ambalažnog otpada, transporta u pogon za preradu i debaliranje istog. Ukoliko separacija nije izvršena pre samog baliranja, PET boce se u ovoj fazi odvajaju po bojama, a zatim dalje prerađuju sve do nivoa finalnog proizvoda koji se ponovo plasira na tržište i dalje upotrebljava. Reciklaža je dakle, jedan zatvoren ciklus proizvoda, pa se može reći i da reciklaža prati životni vek proizvoda.
Sakupljanje otpada se vrši od strane komunalnih, bilo javnih, bilo privatnih preduzeća, koji se uglavnom prikuplja u kontejnere. Kada na mestu prikupljanja otpada ne postoje kontejneri za selekciju otpada govorimo o nediferenciranom otpadu koji se odvozi se na deponije gde se dalje tretira. Nediferencirani otpad je teško zbrinuti na deponijama, zbog različitosti otpada koji se samim tim raspada različitom dinamikom, a zapremina otpada koja se mora pokriti zemljom i kompaktorima ispresovati je maksimalna.
Diferencirano sakupljanje otpada je kad se otpad sakuplja i razvrstava u kontejnere namenjene određenoj vrsti otpada npr. kontejneri za PET ambalažu, metal, papir, staklo. Ova vrsta sakupljanja otpada se naziva i primarna selekcija i najidealnija je za dalju reciklažu jer se ovakvim sakupljanjem otpad najmanje prlja.
Pravilna selekcija PET ambalaže u domaćinstvu podrazumeva da se unutrašnjost prazne PET boce ispere vodom, čep skine i iz boce se istisne vazduh. Ovakva boca se lakše tretira u daljoj preradi i manje mesta zauzima u kontejnerima za odlaganje, čime se povećava njihov kapacitet.
Separacija otpada se može vršiti i na samim deponijama, tako sortiran otpad je mnogo zaprljaniji, te ovako balirane flaše po pravilu neprijatno mirišu, što otežava rad ljudi zaposlenih u pogonima za reciklažu. Ovako sakupljene PET boce nisu pogodne za reciklažu po principu “bottle to bottle”, odnosno od njih se ne prave ponovo PET flaše.
Presovanje (baliranje) ambalažnog otpada se vrši radi jeftinijeg i lakšeg transporta, jer se u 1m3 nalazi oko 10kg nepresovanih, a čak 200kg upresovanih PET boca. Nakon dovoženja baliranog otpada preradjivač isti mora debalirati radi dalje prerade.
Prerada PET boca ima više faza, u prvoj se mlevenjem dobijaju PET komadići dimenzijа 2-3mm. Nakon toga se postupkom flokulacije i taloženja u vodi odvajaju čepovi, papir i lepak. Ovaj se postupak odvajanja može provesti i pomoću strujanja vazduha u ciklonu. Zavisno o stepenu čistoće PET ambalaže sprovodi se pranje polimernih listića. Male količine PVC-a mogu prouzrokovati degradaciju materijala tokom procesa recikliranja, te mogu oštetiti opremu. Čistoća je najvažnija za dobro i kvalitetno recikliranje. Prljavštinu od zemlje, papira, stakla i lepka lakše je ukloniti nego ulje i druge masnoće. Od PET komadića se daljom preradom dobijaju poliesterska vlakna, ili PET traka za pakovanje kao finalni proizvod.
Upotreba recikliranog materijala je konačna faza reciklaže čime se kompletira ceo proces reciklaže.
Izvor: greentech.rs
Priredila: Kristina Radić, III-2