Svet arhitekture je figurativno skinuo kapu na Dan planete Zemlje u ponedeljak sa otvaranjem zgrade Bulliit centra u Sijetlu. Zgrada Bulliit centar ima za cilj da zadovolji rigorozni standard Living Building Design Challenge, koji gleda izvan projektnih kriterujuma i proverava zelene akreditive zgrade, uključujući energetsku samodovoljnost u toku jedne godine upotrebe zgrade. Ali, još važnije, njeni projektanti tvrde da je Bulliit centar najzelenija poslovna zgrada na svetu.Vodeća tehnologija na Buillit centru jeste krovna solarna mreža. Postavljena skoro ravna, mreža stvara niz nadstrešnica koje se produžavaju van gabarita zgrade. Tvrdi se da nagib od 5 stepeni kompromituje samo 10 odsto njihovog učinka, a omogućava dodavanje više panela na istoj oblasti.
Njujork Tajms izveštava da bi, na papiru, solarna mreža od 244kW trebala da bude dovoljna za 230.000kWh električne energije godišnje, što bi trebalo da bude dovoljno zahvaljujući činjenici da je zgrada mnogo efikasnija od sličnih poslovnih objekata. Bullitt fondacija ističe da Sijetl prima više sunčeve toplote od proseka u Nemačkoj, zemlji u kojoj su solarne instalacije u procvatu. Jedna od efikasnih mera koje su korišćene jeste maskimizacija dnevne svetlosti. Ono što je neobično jeste da Bullitt fondacija tvrdi da zgrada može raditi 90 odsto vremena bez potrebe za bilo kakvim električnim sijalicama (pošto je kancelarija, ona se prvobitno koristi tokom dana, što očigledno pomaže). Kada je to potrebno, detekcija prisustva, senzori dnevnog svetla i zatamljivanje obezbeđuje da se ne koristi više ravete no što je potrebno.
Zgrada takođe mora da prikaže samodovoljnost vode. U tom smislu objekat je opremljen suvim kompostirajućim toaletima i sistemima sa prikupljanje kišnice na krovu, koji usmerava vodu do podzemnog skladišta za prečišćavanje.Kako bi se usaglasio sa ostalim stavkama na listi Living Building Challenge, nijedan zabranjeni materijal, kao što je PVC, kadmijum, olovo i živa (tako da ne postoji fluoroscentno osvetljenje), nije korišćen u izgradnji. Zgrada je navodno prva zgrada srednje visine u Sijetlu od 1920-tih koja je koristila drvo za konstrukciju (sertifikovano od strane Saveta za upravljanjem šumama - FSC), koje je korišćeno zajedno sa čeličnim ramom. Zgrada je time, dakle, ispred svog vremena u onome što se čini kao procvat interesa u korišćenju drveta kao građevinskog materijala sa visokim performansama.
Iako su prozori zgrade automatizovani i motorizovani kako bi se regulisala unutrašnju temperatura, neki se mogu otvoriti i zatvoriti ručno, pružajući korisnicima prostora određeni stepen kontrole nad svojim okruženjem koji može da doprinese zadovoljstvu na radnom mestu. Bullitt centar takođe promoviše pešačenje, biciklizam i upotrebu javnog prevoza, pošto nema garažu u svom okviru. Biciklistička staza veličine tri garaže se nalazi na lokaciji. „Mi smo stigli do tačke u kojoj više inkrementalizam više ne funkcioniše“, rekao je predsednik Bullitt fondacije, Denis Hejs. „Mi moramo da napravimo gigantske korake - velike skokove - ka novim metodama obavljanja posla.“
Ovaj radikalni „novi način“ proteže se na dugovečnost zgrade. Za razliku od drugih savremenih poslovnih zgrada koje sada često imaju životni vek od pukih par decenija, Bullitt centar je projektovan i izgrađen da traje 250 godina. Zgrada je postala radni test slučaj za vlasti grada Sijetla kako bi preispitali svoje propise planiranja i podstakli održivi dizajn. Štaviše, Bullitt fondacija se nada da će zgrada predstavljati reper za projektovanje sličnih zgrada u severozapadnoj Americi, i ona deli lekcije naučene u izgradnji sa građevinskim stručnjacima i, naizgled, sa svakim ko je zainteresovan za projektovanje. Posetioci zgrade mogu da skeniraju QR kodove kako bi se upoznali sa aspektima projekta, uključujući i elektro i mašinske servisne puteve koji su, što je neobično, vidljivi umesto da su sakriveni od pogleda.
U razgovoru za Njujork Tajms, direktor fondacije Hejz je objasnio da ukoliko u roku od jedne decenije Bullitt centar i dalje ostane jedna od zgrada sa najboljim učinkom, ona neće opravdati svoju svrhu. Ovo je svakako stav vredan divljenja. Radujemo se da vidimo kako će budućnost izgledati, i da li će drugi projektanti nastaviti tamo gde su projektanti Bullitt centra stali.
Izvor: gradjevinarstvo.rs
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Biro Herzog & de Meuron je predstavio planove za predivni solarni stadion Stade de Bordeaux 2011. godine, i izgradnja je upravo počela prošle nedelje. Švajcarska arhitektonska firma projektovala je stadionski kompleks u Bordou za fudbalsko prvenstvo Euro 2016. Stadion kapaciteta od 43.500 sedišta, koji bi trebalo da bude završen do 2015. godine, ima veliku solarno fotonaponsko postrojenje koje će sakupljati energiju potrebnu za sportske igre, kao i za područje oko stadiona. Izgradnja stadiona, koji se nalazi u četvrti Bordeaux’s Lac (takođe poznatoj kao četvrt zelenog pojasa), nedavno je započela iskopavanjem temelja. Ovo područje je delimično izabrano zbog svoje pristupačnosti - može joj se pristupiti lako putem javnog prevoza. Iako je projekat podstaknut od strane šampionata Euro 2016, završeni stadion će služiti i kao stalno sedište fudbalskog kluba Girondins de Bordeaux. Arhitektonski biro Herzog & de Meuron je projektovao stadion da bude otvoren i prozračan, kao i da poveže sportske navijače sa otvorenom bujnom životnom sredinom. Kvadratni tkaninasti krov će biti podržan od strane stotine belih vitkih stubova koji imitiraju drveće u šumi. Francuski pejzažni arhitekti Mišel Desvinje (Michel Desvigne) i Vinci-Fayat će stvoriti predivno okruženje stadiona, koje se takođe nalazi pored jezera. Konkavni krov će se otvarati ka nebu, dok će ujedno i štititi tribine od kiše i snega.
Izvor: gradjevinarstvo.rs
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Samosklapajuća sferična kuća možda zvuči kao jednostavna ideja, ali osnivači Ekinoid projekta su izuzetno ambiciozni. Smatra se da će svetska populacija dostiči 9 milijardi do 2050. godine, a za smeštaj nekih 2 milijarde dodatnih ljudi, Ekinoid projekat predlaže upotrebu pop-up gradova od sferičnih mahuna koje mogu da prime do 10.000 ljudi u isto vreme u nekim od najsurovijih mesta na planeti Zemlji.Sferne kuće mogu zvučati kao trik, i kao neefikasno korišćenje prostora, ali projektanti smatraju da sfera pruža veliku strukturalnu snagu, dok značajno smanjuje količinu sirovina neophodnih za svaku sferu.Veruje se da će Ekinoid kuće biti napravljene bilo od čelika ili od lepljenog laminiranog drveta, koji će biti izolovan ili odeven u odnosu na lokaciju. Pustinje Australije, Sibira, Mongolije i Afrike su zrele za Ekinoid gradove, kako piše na sajtu projekta. Ravnice podložne poplavama, takođe, bi postale održive sa dodatkom Ekinoid gradova, tvrdi se na sajtu. Kao što je često slučaj, vanmrežno snabdevanje energije će biti potrebno da bi projekat funkcionisao. Na sajtu projekta se navodi da će eolska i solarna energija biti korišćena za energetske potrebe, sakupljanje kišnice i prečišćavanje otpadnih voda za dobijanje vode, izgrađeni sistem tretmana kanalizavije i kompostiranja za odlaganje neizrecivog, i hidroponske bašte za gajenje hrane. Avaj, nijedna količina opreme za sakupljanje kišnice će zaista učiniti da kiša pada: što je možda nešto što treba uzeti u obzir pre nego kupite kuću u Ulici kaktusa u Sahari.Tvrdi se da jedan Ekinoid može biti izgrađen za nedelju dana od strane ekipe od četvoro, uključujući i veštog organizatora. Tvrdi se da nakon izgradnje jedne sfere, ovi radnici postaju stručni, i da su u stanju da nadgledaju izgradnju drugih sfera. Na ovaj način, stanovnici Ekinoid grada bi gradili svoje domove (sa jednom ili dve dizalice kako bi istovarili i pomerili montažne setove kada se dostave). Ekinoid projekat trenutno traži saradnike u akademskim krugovima: studenti dobijaju predmet istraživanja, Ekinoid projekat dobija neku vrstu studija izvodljivosti zauzvrat. Namera je da Ekinoid kuće budu što je moguće više pristupačne, i postoji nada da bi svi neophodni materijali mogli biti prefabrikovani po ceni od 50.000 funti.
Izvor: gradjevinarstvo.rs
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Kako povećati energetsku efikasnost?
Easy building kuća ima za zadatak i prioritet štednju energije. Kuća izgrađena uz Vaš zahtev će biti razvijena kao nisko energetski objekat uz optimalno rešenje za upotrebu naprednih tehničkih rešenja, solarne energije i geotermalne energije. Cilj je ulaganje u ozbiljnu uštedu novca.
Kupovina ili gradnja jedne kuće je veliki korak na koji se čovek odlučuje, najčešće jednom u zivotu. Pri tom on želi da u svom domu živi u prijatnoj klimi, zdravom stambenom prostoru, sa malim utroškom energije za grejanje, toplu vodu, hlađenje i da takav objekat preda deci i unucina u nasleđe.
Sve ove i druge potrebe, želje, očekivanja kupca (graditelja) “drvenih kuca” ili “gotovih kuća” kako se nazivaju u Nemačkoj, ispunjava sistem gradnje za koju se opredelila Easy Building – sistem drvenih tabli, po najstrožijim kriterijumima koji se danas primenjuju u zemljama zapadne Evrope.
Upravo zbog svoje energetski optimizirane konstrukcije, naši objekti su tako konstruisani i pozicionirani da je kod njih prosečan utrošak energije za grejanje i toplu vodu izmedju 4 i 6 l nafte odnosno kubnih metara gasa po m2 stambenog prostora – GODIŠNJE!
Toplotna izolacija je vrhunska i za naš standardni zid na primer iznosi U-faktor 0,14 W/m2K
Pri izradi energetskog bilansa jednog objekta utvrđuje se maksimalno dozvoljena količina primarne energije (energija koja je potrebna za grejanje, hlađenje i toplu vodu po m2 stambene površine, godišnje).
U zavisnosti od upotrebljenih materijala i tehnologije izrade objekta, proračunom energetske efikasnosti, dobija se “Jahres-Primärenergiebedarf Q”P” odnosno potreba za primarnom energijom na godišnjem nivou izražena po m2 stambene površine.
Izvor: easybuilding.net
Tekst preuzela: Željana Jokić, III-2
Veljko Milković je naš poznati pronalazač i akademik. Njegova samogrejna ekološka kuća sagrađena 1994. godine u naselju Nemanovci kraj Novog Sada bila je predstavnik Republike Srbije na izložbi najuspešnijih primera održive gradnje u Palati nacija u Ženevi od 24. septembra do 15. oktobra 2012. Želja organizatora je bila da "predstavljanjem najuspešnijih rešenja u izgradnji zgrada koja su postigla naprednije energetske standarde, naglase značaj zdravog stanovanja i inovacija u izgradnji objekata za održivu budućnost".
Akademik Milković se izučavanjem ovakvog koncepta gradnje bavi preko tri decenije a inspiraciju je pronašao tokom istraživanja Petrovaradinske tvrđave.
Izvor: rtv.rs
Mladi talenti Vuk Đorđević, Darko Darmar Marković, Milos Vlastić, Milos Jovanović su izradili PROJEKAT MOSES i za njega dobili nagradu na evolo 2013 skyscraper competition. SVE ČESTITKE!
Izvor: www.archlab.rs
Ekološki izolacioni materijali
Za proizvodnju ekoloških izolacionih materijala koriste se obnovljive sirovine. Postoji čitav niz izolacionih materijala koji ispunjavaju ekološke kriterijume, tj. kod kojih su opterećenje životne sredine štetnim materijama i potrošnja energije prilikom procesa proizvodnje minimalni, koji ne štete zdravlju prilikom korišćenja, odn. čije je trajno uklanjanje neproblematično, odn. kod kojih postoji mogućnost ponovne upotrebe. Pored svojstava pojedinih materijala (npr. difuzija, regulacija vlage) kod poređenja izolacionih materijala značajan kriterijum predstavlja i njihova toplotna provodljivost. Što je oznaka za provodljivost toplote Lambda manja (izražena u W/mK), to je bolje izolaciono dejstvo materijala. Lošije Lambda-vrijednosti mogu se kompenzovati postavljanjem debljih slojeva izolacionih materijala. Toplotna provodljivost (Lambda-vrijednost) sljedećih ekoloških izolacionih materijala kreće se po pravilu između 0,04 i 0,045 W/mK.
Ovčija vuna
Usljed prirodnog uvijanja, velike elastičnosti i dinamičnog ponašanja po pitanju vlage, vuna se razlikuje od ostalih vlaknastih izolacionih materijala. Ovčija vuna prima u sebe vlagu, povećavajući svoju ukupnu težinu i za 30 procenata, a da se pri tome istovremeno ne smanji njena provodljivost toplote. Tačka paljenja iznosi 500-600ºC, pri čemu se vuna ne topi, već se jedino pretvara u pepeo. Ovčija vuna se može koristiti za toplotnu izolaciju zidova, krovova ili tavanica, kao i za ventilacione kanale i cijevi za grijanje. Njena provodljivost toplote kreće se u rasponu od 0,0385 do 0,046 W/mK.
Lan
Izolacioni materijali napravljeni od lana (i od kudelje) ne mijenjaju svoj oblik i ne skupljaju se nakon ugradnje. Zahvaljujući činjenici da sadrže prirodne gorke supstance ovi izolacioni materijali su rezistentni na štetočine poput raznih insekata ili glodara. Kratka vlakna lana se mehaničkim putem pretvaraju u filc. Korišćenjem ljepila (npr. skroba) ili sredstava za pravljenje flizelina (plastičnih vlakana) kratka vlakna se slojevito ređaju i prerađuju u izolacione ploče različite debljine. Lan se koristi za izolaciju zidova, tavanica i krovova.
Konoplja
Kod proizvodnje izolacionih ploča i filca vlakna kudelje i lana se dijelom međusobno miješaju. Slama konoplje se dijeli na vlakna i pozder (djelovi kore stabljike). Vlakna se koriste za proizvodnju izolacionog flizelina koji se koristi za izolaciju zidova, tavanica i krovova. Pozder se uglavnom koristi za izolaciju i nivelisanje podova i stropova. Konoplja je isto kao i lan po prirodi otporna na štetočine.
Pluta
Pluta se nalazi prije svega u šumama hrasta plutnjaka u Sredozemlju. Kora hrasta plutnjaka se može guliti svakih 9-10 godina, a da pri tome ne dođe do oštećenja drveta. Pluta se proizvodi mljevenjem oljuštene kore u granulat, koji se zatim tretira vrelom parom. Usljed ekspanzije granulata i njegovog vezivanja pomoću smola koje su sadržane u samoj pluti nastaju blokovi plute, koji se nakon perioda vjetrenja sijeku u ploče.
Slama
Slama posjeduje odličan kvalitet termoizolacije, dok se troškovi ugradnje već unaprijed pripremljenog materijala mogu porediti sa postavljanjem konvencionalnih izolacionih materijala. Slama pored toga regionalno stoji na raspolaganju i ima povoljnu cijenu. Pri stručnom postavljanju ne dolazi do pojave plijesni. Kada su u pitanju zapaljivost, kao i postavljanje u dijelove građevine, slama se može porediti sa drugim izolacionim materijalima.
Izolacione ploče od drvenih vlakana
Izolacione ploče od drvenih vlakana proizvode se od tankog drveta ili ostataka smreke ili bora. Drvo i radni materijal od drveta predstavljaju u građevinsko-fizičkom smislu kvalitetne proizvode koji uz adekvatno korišćenje stoje na raspolaganju u gotovo neograničenim količinama. Mogućnosti primjene izolacionih ploča od drvenih vlakana su šarolike, te se mogu koristiti za izolaciju podova, termoizolaciju čitavog objekta ili izolaciju konstrukcije od letava. Zahvaljujući dobrom akumuliranju toplote izolacione ploče od drvenih vlakana pružaju i odličnu zaštitu od pretjeranog zagrijavanja tokom ljeta.
Celuloza
Celuloza je stara hartija pomiješana sa sredstvom za zaštitu od paljenja, a koristi se tako što se nasipa u rinfuznom stanju ili se, pak, uduvava u međuprostore. Celuloza se uglavnom koristi za izolovanje krovnih kosina i zidnih ploča. Prilikom uduvavanja obavezno treba voditi računa o tome da se materijal unese i u najudaljenije uglove. Posebno se kod krovnih površina sa mnoštvom uglova preporučuje da se putem kontrolnih otvora provjeri da li je punjenje izvršeno u potpunosti. Celuloza se isporučuje i u obliku ploča, a kod vertikalnih oplata se može čak i brizgati. Postavljanje bi obavezno trebalo prepustiti licenciranom preduzeću pošto je propisan postupak uduvavanja presudan za postizanje valjanog izolacionog dejstva.
Izvor: Energetski efikasna gradnja i sanacija građevinskih objekata - Holzcluster Steiermark GmbH
Izvor: expeditio.dreamhosters.com
Priredila: Željana Jokić, III-2
Šta je Pametna kuća?
Pametna kuća™ je koncept modernog domaćinstva i življenja u njemu. Kuća je pametna jer se prilagođava trenutnoj aktivnosti, raspoloženju, navikama i životnom stilu svakog ukućana, a pritom ostvaruje energetske uštede.
Pametna kuća™ je sistem kućne automatike maksimalno jednostavan za korišćenje, održavanje i ugradnju. Napravite od svog doma mesto zadovoljstva, zabave i druženja.
Upravljanje je intuitivno i lako:
1. Upravljanje touch screen-om - Magiesta
Putem touch screen-a moguće je upravljati uređajima i jednostavno, dodirom, realizovati komande uključi, isključi ili podesi na neku vrednost.
Jednostavnost upravljanja dolazi kroz vizuelizaciju. Savremeni touch uređaji i namenski software Magiesta omogućavaju integraciju svih podsistema i pojednostavljenje upravljanja, pre svega za osobe koje nisu tehnički orijentisane ili nemaju vremena. Korisnik prolazi kroz vizuelne menije, vrši izbor prostorija i upravlja određenim uređajima ili sistemima.
Magiesta software ima sledeće mogućnosti:
2. Upravljanje računarom
Magiesta software omogućava jednostavno, a sigurno upravljanje putem interneta. Konektujte se iz Vaše kancelarije, sa aerodroma ili sa drugog mesta na Vašu kuću ili stan, proverite stanje opreme i uređaja i podesite sve podsisteme tako da rade shodno Vašim željama.
3. Upravljanje daljinskim upravljačem
Upravljanje daljinskim upravljačem vrši se pomoću univerzalnog daljinskog upravljača. Ovaj upravljač omogućava upravljanje svakim uređajem pojedinačno (rasvetom, roletnama, kućnim aparatima...) i u skladu sa njihovim tehničkim mogućnostima. Programski scenariji podrazumevaju da se jednim pritiskom na daljinski upravljač, simultano izvrši više komandi odjednom, redosledom koji smo programirali. Tako se jednostavno i brzo stvara željeni ambijent za trenutnu aktivnost ili raspoloženje. Sem ovog upravljanja, univerzalni daljinski upravljač zamenjuje i sve postojeće daljinske upravljače TV-a, DVD-a, audio uređaja, satelitske televizije, kablovske televizije, VCR-a i ostalih uređaja sa IC prijemnikom.
4. Upravljanje mobilnim i fiksnim telefonom
Sistemom kućne automatike Pametna kuća™ može se daljinski upravljati i preko mobilnog ili fiksnog telefona, sa bilo koje lokacije koja je pokrivena telefonskom mrežom (GSM ili fiksna telefonija).
Funkcija upravljanja i kontrolisanja kućne automatike telefonom najčešće se koristi za kontrolu klime, grejanja, bojlera, saune, bazena i ostalih većih potrošača kojima je potrebno određeno vreme da dostignu odgovarajuće temperature i da "pripreme" kuću za dolazak stanara. Ova funkcija nam takođe omogućava da ostvarimo značajne uštede u potrošnji energenata.
Ova četiri načina upravljanja ne idu nužno zajedno, već se kombinuju shodno potrebama korisnika. Upotreba sistema Pametna kuća™ ne zahteva tehničko predznanje, a sve funkcije su intuitivne i vizuelne.
Zašto Pametna kuća?
Kako funkcioniše?
Izvor: pametnakuca.rs
Priredila: Dagana Žarkov II-4
Japanski arhitektonski biro Kengo Kuma & Associates je nedavno pokazao svoj etos dizajna inspirisanog svetlosti i prirodom sa eksperimentalnom kućom u Hokaidu nazvanom „Même“. Objekat je namenjen hladnim klimatskim uslovima i iako je zasnovan na kući „Chise“ (Kuća zemlje) lokalnog Ainu naroda, on koristi savremene materijala za izolovanu dvoslojnu membranu koja promoviše konvekciju i održava udobnu unutrašnju sredinu zbog cirkulacije toplote koja se stvara od stalno upaljene vatre.
Tradicionalna „Chise“ kuća izoluje i vraća toplotu iz centralne vatre, i koristi bambus travu ili šaš za fasadnu izolaciju, umotanu oko drvenog rama. Eksperimentalna kuća „Même“ je adaptirala taj princip.
Projektantski tim u birou Kengo Kuma & Associates je izgradio ram kuće od 79,5 kvadratnih metara od japanskog ariš drveta, zatim je inkorporirao njihovu prilagođenu membranu sastavljenu od poliester fluorougljenika spolja, sa tkaninastom membranom od staklenih vlakana sa unutrašnje strane. Na kraju je poliester izolacija od recikliranih plastičnih boca ugrađena između dva sloja.
Fasada „Même“ eksperimentalne kuće ne samo da obezbeđuje prirodnu ventilaciju kroz upotrebljene materijale, već je i poluprovidna kako bi dozvolila prirodnu unutrašnju rasvetu tokom cele godine. Dizajn takođe podstiče radne sati za stanare pri prirodnoj svetlosti, pored pružanja svetlosnog sjaja kada se kuća posmatra od spolja noću.
Eksperimentalna kuća se nalazi u okviru istraživačkog centra „Même Meadows“ od 185.000 metara kvadratnih. Centar je osnovan kako bi se proučavali načini na koji materijali reaguju na sirovu klimu regiona. Kuća će ostati netaknuta i korstiće se za testiranje granica unutrašnje i spoljašnje arhitekture u ekstremnim uslovima.
Izvor: gradjevinatsvo.rs
Most „Econtainer“ arhitektonskog biroa Yoav Messer Architects će postati prvi most na svetu napravljen od rashodovanih transportnih kontejnera. Most će premostiti reku Ajalon, i biće svojevrstan portal u planirani park Ariel Sharon koji će transformisati 2.000 hektara deponije Hirija u prirodni rezervat na jugoistoku Tel Aviva.
Projektanti mosta od 160 metara dužine nameravaju da kroz ponovno korišćenje kontejnera oponašaju ponovno korišćenje samog zemljišta. Deponija Hirija je nakon razvoja u planinu od 25 miliona tona đubreta zatvorena 1998. godine. Godine 2004, donešen je plan da se zemljište rehabilituje i spreči kolaps te „planine“ u Ajalon reku.
Portparol arhitektonskog biroa Yoav Messer Architects je rekao da će kada bude završen, most spajati Lod put iz pravca istoćnog Tel Aviva direktno sa Hirija planinom u centru parka. Most će biti za bicikliste i pešake, a iako je zatvoren za automobile na njemu će postojati neki oblik javnog prevoza koji će prevoziti posetioce od parkinga do centra parka.
Jasno najuočivljivija karakteristika mosta je upotreba transportnih kontejnera, koji se prema projektu spajaju sa malo ili nimalo horizontalne armature. Idejno rešenje prikazuje tri vertikalne noge, od kojih se svaka sastoji od četiri nosača raspoređena u oblik obrnute piramide. Projekat mosta je trenutno u fazi izrade glavnog projekta, i biće zanimljivo videti kako se on prilagođava stvarnim problemima.
Projektanti su razmišljali i o ventilaciji, pa većina kontejnera ima uklonjene strane kako bi otkrile unutrašnjost mosta. Arhitektonski biro Yoav Messer Architects namerava postavku fotonaponskih panela koji će obezbeđivati struju potrebnu za osvetljenje mosta. Idejno rešenje sugeriše da će most imati niz osmatračnica koje štrče van glavnog volumena mosta. Izgleda da će pešaci moći da hodaju kroz i na vrhu kontejnera.
Arhitektonski biro Yoav Messer Architects takođe tvrdi da se, zahvaljujući upotrebi kontejnera, 70 odsto građevinskih radova može obaviti u fabrici.
Izvor: gradjevinatsvo.rs