Često se zapitam, kada nešto opravljam, što mi to treba i da li se uopšte isplati nešto opravljati. Pošto mi u životu novac nije primarna potreba, već zdravlje, stabilna i napredna porodica, planski rad i zanimljiva hobi aktivnost ( primenjena elektronika kojom se bavim od malih nogu ), opuštenost i lično zadovoljstvo stvaranja, na kraju svake uspešne opravke nekog uređaja kažem sam sebi da je vredelo makar pokušati. Zbog toga mi svaka složenija opravka uglavnom uspeva, što je korisno za moje domaćinstvo i bližu familiju, a da ne otkrivam koliko su zadovoljni prijatelji i poznanici na pomoći koju im pružim u pravo vreme, bez namere da na tome zarađujem. Polazim od one poznate narodne izreke „Dobro se dobrim vraća“.
Posebno su mi interesantne opravke uređaja koje sam davno pravio i koji su se kvarili ( pogledati galeriju slika ), ili su zreli za pregled i nadogradnju posle nekoliko godina eksploatacije. O nekim interesantnim primerima opravki pisao sam na ovom portalu, a radi se o uređajima kojih više nema na tržištu, ili su nedostupni rezervni delovi za takve uređaje. Posebno mi je u sećanju uspešna reparacija jednog starog radio-prijemnika ( lampaša ) nemačke proizvodnje iz daleke 1956. godine kada je moj dobar drugar, koji obožava staritete, izdvojio veću sumu novca za zamenu elektronskih cevi koje su pregorele, a davno je prestala njihova proizvodnja. Radio aparat je nakon nekoliko meseci ponovo „oživeo“, ali nije imao FM područje, što sam uspešno nadogradio sa nekim prihvatljivim rešenjima moderne elektronike, stvarajući kombinaciju klasičnog i savremenog prijemnika. Kasnije sam video da se mogu nabaviti radio-aparati sa starim izgledom kutije, ali sa savremenom elektronikom. Cene su im s razlogom još uvek visoke.
Kod većine opravki uređaja polazna osnova pristupa je naći kvar i njegov pravi uzrok. Svaki drugi pristup je lutanje i traženje „igle u plastu sena“. Zbog toga sam potpuno siguran u uspeh ako imam šemu uređaja po kojoj se opredelim šta je moglo da se desi pa da dođe do kvara. Pored detaljne šeme, potrebno je i profesionalno iskustvo tipovanja na moguća mesta kvara, a to su dotrajali i kratki spojevi, prekidi u napajanju, neispravne komponente, osušeni elektroliti, pregoreli otpornici i na kraju, otkazivanje nekih vitalnih delova uređaja zbog dugog korišćenja. Interesantno je da se u današnjoj proizvodnji većine uređaja planski određuje ograničeno vreme korišćenja posle koga se ne isplati, ili je opravka skuplja od nabavke novog uređaja istog, ili sličnog tipa. Neki proizvođači tehnike namerno planski i sistematski prave takve uređaje zbog prodaje i neisplativosti bilo kakve opravke.
Profesionalci se bave opravkama radi zarade za porodicu i život, ali i oni vode računa koliko se isplati opravka. Neki zanati polako odumiru, kao što su RTV mehaničar, sajdžija, vikler, kovač, kujundžija i još poneki koji nam često zatrebaju. Pošto ih nema, mnogi se odlučuju na pokušaj samostalne opravke. Da li će uspeti, ili ne zavisi od mnogo faktora, spretnosti, znanja i iskustva, te posedovanja potrebnog pribora i alata. Nekada veliku pomoć može pružiti univerzalni tester, tako da nije potrebno skidati komponente sa štampane ploče, mada ponekad možemo dobiti pogrešnu informaciju o ispravnosti komponente. Elektrolite možemo bez skidanja ispitati pomoću ESR mernog instrumenta, otpornike prepoznati da su neispravni po promeni boje, a poluprovodnike merenjem napona na određenim mestima. Ako pri uključenju pregoreva osigurač uređaja najčešći kvar su ispravljačke diode, ili kratak spoj na elektrolitu za „peglanje“ napona. Kvar se prvo mora otkloniti, a onda krenuti daljim traganjem za drugim uzrocima kvara koji ponekad mogu biti „podmukli“ i teško rešivi i za iskusne majstore.
Na kraju, opravkama se bave uporni i strpljivi, zatim zaljubljenici tehnike koja im u životu nešto znači, kao uspomena na detinjstvo, druženje sa voljenom osobom, uspomena na roditelje, ili im to služi kao kreativna radna aktivnost.