Korišćenje biomase u energetske, ekološke, agrohemijske, industrijske, tehnološke, ekološke i druge svrhe je vrlo rašireno u Evropskoj zajednici i propraćeno je mnogobrojnim zakonskim i podzakonskim propisima. Cena toplotne i električne energije dobijene iz biomase je regresirana u zemljama EU. Fond za ovaj regres formiran je iz povišenih cena klasičnih izvora energije i naplate taksi za one firme i lica koja zagađuju životnu sredinu i okolinu.
Naša država još uvek nema pravnih, niti tehničkih propisa, za optimalno korišćenje biomase u energetske svrhe. Imamo donet samo jedan jedinstven Zakon o energetici, koji nema propratnih propisa. Naše propise treba unaprediti i prilagoditi propisima Evropske Unije, u kojoj je korišćenje biomase u energetske svrhe zastupljenije i ima dužu tradiciju. U nedostatku naših propisa treba koristiti propise Evropske Unije.
Potrebno je imati u vidu da korišćenje biomase u toplotne svrhe ne povećava sadržaj CO2 u atmosferi, ne stvara efekat staklene bašte te ona ne utiče na globalnu promenu klime. Biomasu treba ubaciti u Strategiju razvoja energetike Srbije, tj. uključiti je u energetski bilans Srbije.
Energetska efikasnost postojećih peći i kotlova na biomasu je još uvek niska i kreće se od 50 do 70 %. Na termičkim postrojenjima nema odgovarajuće merne, kontrolne i regulacione opreme. Ručno se lože, pošto nema dovoljno sredstava za nabavku opreme za automatsko loženje. Zbog toga, ovakva postrojenja sporo nalaze primenu u praksi.
Izvor: microma.co.rs
Priredio: Albert Mesaros, II-7
Prednosti i nedostaci
Cilj ovog rada je da objasni osnovne činjenice u vezi raličitih obnovljivih i neobnovljivih izvora kao i uočavanje prednosti i nedostataka obnovljivih izvora energije. Sagorevanje fosilnih goriva, koja spadaju u neobnovljive izvore energije, zagađuje našu okolinu, pa tako dolazi do pojave kiselih kiša i globalnog zagrevanja. Zagađenje životne sredine je jedan od ogromnih problema. Svi znamo da je energija nužna za održavanje i razvoj naše civilizacije. U ovom radu ću pokušati da obajsnim prednosti obnovljivih izvora energije. Tačno je da su fosilna goriva relativno jeftina, ali njih imamo samo za još nekih stotinak godina.
Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka visoka cena nafte je podstakla državne i privatne inicijative za razvoj i korišćenje obnovljivih izvora ennergije. U obnovljive izvore energije spadaju:
Ali već krajem osamdesetih godina prošlog veka, interesovanje za obnovljive izvore energije se smanjilo jer je cena nafte opala. Trenutna energetska situacija u svetu če biti presudan faktor da se interesovanje za energiju obnovljivih izvora poveća.
Problemi: Broj stanovnika u svetu raste, a samim tim i potreba za energijom, dve milijardi ljudi još uvek nema pristup električnoj energiji, i kao najvažnije, stvara se efekat "staklene bašte".
Atmosfera Zemlje odbija oko 37-39% energije koju Sunce direktno emituje, dok ostatak pada na tlo i zagreva ga, a tlo potom emituje infracrvene zrake koji, u normalnim okolnostima, uglavnom odlaze u svemir. Međutim ukoliko u atmosferi postoje gasovi koji upijaju ovakvo zračenje, doći će do povećanja temperature atmosfere. U poslednjih 100 godina temperatura atmosfere Zemlje se povećala za 0,3 OC .
Efekat staklene bašte na Zemlji je posledica prisustva i nekih gasova: vodene pare (H2O), ugljen-dioksida (CO2), metana (CH4), sumpor heksa fluorida (SF6) i drugih, što povećava temperaturu Zemljine atmosfere.
Izvor: astronomija.co.rs
Priredila: Jovana Andrijević, II-5
Najnovija vest iz NIS-a. Naftna industrija Srbije – postala je vlasnik 50% udela u projektu izgradnje vetroparka Plandište, koji predviđa 34 vetrogeneratora kapaciteta 102 megavata, na teritoriji istoimene opštine u Srbiji, saopšteno je juče iz NIS-a.
Početak izgradnja vetrogeneratora se očekuje u junu ove godine, a početak pripreme za puštanje u rad u prvom kvartalu 2014. Električnu energiju proizvedenu u vetroparku preuzimaće distributivne mreže Elektroprivrede Srbije. Ukupna vrednost projekta iznosi 160 miliona evra.
Pored NIS-a nameru da učestvuje u ovom projektu je izrazila francuska kompanija Akuo Energy SAS.
Izvor: ekokuce.com
Veljko Milković je naš poznati pronalazač i akademik. Njegova samogrejna ekološka kuća sagrađena 1994. godine u naselju Nemanovci kraj Novog Sada bila je predstavnik Republike Srbije na izložbi najuspešnijih primera održive gradnje u Palati nacija u Ženevi od 24. septembra do 15. oktobra 2012. Želja organizatora je bila da "predstavljanjem najuspešnijih rešenja u izgradnji zgrada koja su postigla naprednije energetske standarde, naglase značaj zdravog stanovanja i inovacija u izgradnji objekata za održivu budućnost".
Akademik Milković se izučavanjem ovakvog koncepta gradnje bavi preko tri decenije a inspiraciju je pronašao tokom istraživanja Petrovaradinske tvrđave.
Izvor: rtv.rs
Potencijali biomase u Srbiji
Potencijali biomase u Srbiji su četiri puta veći od hidropotencijala. Obnovljivi izvori energije trenutno su najpropulzivnija privredna grana i od 2004. godine u svetu su petostruko povećane investicije u tu oblast.
Srbija ima velike mogućnosti za korišćenje biomase koja može da zameni energiju od dobijenu od nafte i drugih skupih izvora. U Srbiji su još krajem osamdesetih godina prošlog veka bila izgrađena tri postrojenja na farmama za biogas. Samo sa jednog hektara pšenice od ostatka biomase mogu da se proizvedu značajne količine energije. Dakle, u Srbiji sad raste pokret za korišćenje biomase koja može da zameni značajne količine energije koja se dobija iz uvozne nafte. Na tom polju najdalje se otišlo u Vojvodini. Ovo je, između ostalog, istakao potpredednik Privredne komore Srbije (PKS) dr Stojan Jevtić na forumu „Obnovljivi izvori energije – biogas i biomasa“. Forum su organizovali YU Kapital u saradnji sa PKS, uz podršku Erste banke. Jevtić je na otvaranju skupa još rekao da se dva problema – zaštita životne sredine i energija spajaju u jednu celinu, a to je korišćenje obnovljivih izvora energije, čime se rešavaju oba ta problema.
Državni sekretar u Ministarstvu životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Bojan Đurić je, između ostalog, istakao da u Srbiji od ukupnih potencijala obnovljivih izvora energije, čak 60 odsto odlazi na biomasu. Dakle, po njegovim rečima, potencijali biomase u Srbiji su četiri puta veći od hidropotencijala. Istakavši da je budućnost Srbije u korišćenju obnovljivih izvora energije, što je u skladu i sa evropskim integracijama Srbije, on je podsetio da je cilj da se do 2020. godine u našoj zemlji iz tih izvora dobija 18 odsto energije. Đurić je još ukazao i na značaj kreiranja „zelene ekonomije“, koja podrazumeva racionalnu potrošnju energije uz održivi razvoj i zaštitiu životne sredine, upotrebu čistih tehnologija, kao i obnovljivih izvora energije.
Savetnik u Ministarstvu životne sredine rudarstva i prostornog planiranja Slobodan Cvetković rekao je da su obnovljivi izvori energije trenutno najpropulzivnija privredna grana i da su od 2004. godine u svetu petostruko povećane investicije u tu oblast. On je naveo da je prošle godine u svetu u obnovljive izvore energije investirano 200 milijardi dolara i to najviše u Kini, SAD i Zapadnoj Evropi. Cvetković je još rekao da Srbija trenutno slabo koristi potencijale biomase, naglasivši da 1,6 miliona tona ekvivalentne nafte počiva na biomasi. Po njegovim rečima, novi zakon o energetici daće novi podsticaj za veću upotrebu biomase. Živimo u vremenu velikog energetskog deficita, velikog zagađenja životne sredine i velikog smanjenja radnih mesta, pa je neophodno tražiti alternativna rešenja, a to su obnovljivi izvori energije.
Menadžer za međunarodne odnose i projekte u Bavarskom Ministarstvu prehrane, poljoprivrede i šumarstva Martin Šubler je govorio o korišćenju biomase u bavarskoj poljoprivredi, dok je projekt menadžer C.A.R.M.EN. iz kancelarije za koordinaciju obnovljivih izvora energije u Bavarskoj govorio o primerni različitih oblika proizvoda bioeneregije, na primerima etanola i drveta.
Autor: Čedomir Keco
Izvor: poljoprivreda.info
Priredio u okviru projekta "ZNANJE PODELI, NAGRADU OSOVJI": Tomislav Milunov, II-7
Građani Srbije će od sledeće godine imati na raspolaganju povoljna sredstva iz Fonda za energetsku efikasnost da bi ostvarili energetske uštede u stambenim objektima, izjavio je pomoćnik ministra energetike Dejan Trifunović.
Sredstva iz tog budžetskog fonda, direktno ili indirektno posredstvom banaka, moći će da koriste, pored građana, i preduzeća, razne institucije i organizacije koje žele da unaprede svoju energetsku efikasnost i na taj način ostvare uštede, rekao je Trifunović.
On je objasnio da će se tokom ove godine napraviti godišnji plan aktivnosti Fonda, a odobravanje sredstava od sledeće godine, kada se fond osnuje, biće javno, na bazi konkursa.
Novac iz tog fonda može da se koristi za radove na fasadi, stolariji, izolaciji objekta, upotrebi obnovljivih izvora energije i slično, naveo je on i dodao da građani mogu i po osnovu podsticajnih mera za korišćenje obnovljivih izvora enegije da ugrade solarne panele na svojim objektima da bi dobili električnu i toplotnu energiju.
On je naglasio da je Srbija dosta energetski neefikasna i da je potrošnja energije u domaćinstvima i privredi dva do tri puta veća nego u zemljama Evropske unije i dodao da smo zato preuzeli cilj da do 2018. godine smanjimo za devet odsto finalnu, bruto potrošnju energije.
“Plan je da primarnu potrošnju energije smanjujemo u etapama, od 1,5 do dva procenata, na tri godine da bismo 2018. imali uštede od devet procenata”, precizirao je Trifunović.
On je istakao da je povećanje energetske efikasnosti proces i da se ništa ne može uraditi preko noći, kao i da su potrebne velike investicije, koje su procenjene samo za zgradarstvo na 1.6 milijardi eura u narednih nekoliko godina.
“Energetska efikasnost je, pored sigurnosti snabdevanja energijom, investicija u energetiku i uređenosti regulativa, jedna od ključnih stavki nove energetske politike Srbije, jer bi to smanjilo naša izdvajanja za uvoz energenata, pošto je Srbija sada 33,7% energetski zavisna”, naglasio je Trifunović.
Zato je u martu usvojen novi Zakon o racionalnoj upotrebi energije, koji predviđa da se uštedama i sistemom energetskog menadžmenta obuhvati 70% primarne potrošnje energije u Srbiji, počev od industrije, sektora usluge, javnih zgrada, opština, bolnica, škola, kazao je pomoćnik ministra energetike.
On je naveo da će oko 130 kompanija, velikih potrošača energije, morati da ima sistem energetskog menadžmenta, koji će donositi planove upravljanja energijom i čiji će izveštaji o energetskim uštedama u tim preduzećima dolaziti u Ministarstvo energetike.
Novim zakonom će, podsetio je on, i opštine sa više od 20.000 stanovnika, odnosno njih 160, biti obavezne da imaju energetske menadžere i da štede energiju.
“Kada je reč o daljinskom grejanju, biće obavezujuće uvođenje naplate grejanja prema potrošnji i već od septembra ove godine, imaćemo oko 20 toplana, koje će biti opremljene kalorimetrima na nivou podstanice”, istakao je Trifunović. U Srbiji sada oko 10% domaćinstava koristi gas za grejanje, 25% je u režimu daljinskog grejanja, dok preostalih 65% koristi ili električnu energiju ili čvrsta goriva, naveo je on i naglasio da je cilj da se destimuliše korišćenje električne energije za grejanje kroz cenovnu politiku, efikasniji tarifni sistem i merama energetske efikasnosti.
On je podsetio da Zakon o racionalnoj potrošnji energije uvodi i organizovano upravljanje energijom, koncept energetskih pregleda i energetskog označavanja proizvoda koji bitno utiču na potrošnju, kao i koncept usluga ugovaranja energetskog učinka-esko model, odnosno investiranja na bazi uštede u energetskoj efikasnosti.
Uvodi se i energetsko označavanje zgrada - energetski pasoši, za nove i rekonstruisane zgrade, a one veće od 1.000 metara kvadratnih će jednom u deset godina biti energetski pregledane, napomenuo je Trifunović.
Značajniji efekti energetskih ušteda se očekuju od sledeće godine, najavio je on i ukazao na značaj podizanja svesti građana o uštedi energije, zbog čega se planiraju različite javne akcije, ali i nekoliko projekata u osnovnim školama i obdaništima, u okviru kojih će se najmlađima ukazati na značaj energetske efikasnosti.
Pored toga, biće uvedeno i označavanje proizvoda koji značajno utiču na potrošnju energije, pa će na svakom proizvodu, od bele tehnike do sijalica, biti istaknuta energetska klasa proizvoda, što će uticati na izbor proizvoda, ali i na jačanje svesti o energetskim uštedama, rekao je Trifunović.
Izvor: Tanjug
Pripremila: Anja Momirov I-4
Forum o energetskoj efikasnosti ENEF FORUM održaće se 10. maja 2013. godine u Ekološkom centru „Radulovački“ u Sremskim Karlovcima u organizaciji Pokreta Gorana Vojvodine i Centra Pasivna kuća.
Građevinska realnost u Srbiji je donošenjem, dugo očekivanog Zakona o efikasnom korišćenju energije, kao i „Pravilnika o uslovima, sadržini i načinu izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima zgrada“ i „Pravilnika o energetskoj efikasnosti zgrada“ doživela kvalitativnu promenu na bolje. Na koji način će struka odgovoriti na nove zahteve i standarde, u velikoj meri zavisi od spremnosti da se pravilnici implemeniraju u praksi.
ENEF FORUM ima za cilj da informiše stručnu i širu javnost o trenutnom stanju na polju energetske efikasnosti, o budućim pravcima razvoja, mogućnostima ulaganja i korišćenja obnovljivih izvora energije u Srbiji.
Program ENEF FORUM-a:
7.00 - Otvaranje za učesnike i izlagače
10.00 - Zvanično otvaranje ENEF foruma- dvorište Ekološkog centra „Radulovački“
10:30 – 12:30 Panel diskusija sa temom: Energetska efikasnost u zgradarstvu sa osvrtom na ulogu države u implementaciji odredaba o energetskoj efikasnosti- svečana sala Karlovačke gimnazije
13.00 – 19.00 Prezentacije firmi- izlagača foruma- sala Ekološkog centra „Radulovački“
Ukoliko želite da se informišete o energetskoj efikasnosti kroz diskusije, predavanja, sajam energetske efikasnosti, ali i razmenite svoja znanja i iskustva i povežete se sa firmama i pojedincima u cilju ostvarivanja svojih interesa
Pridružite nam se! Čekamo Vas!
Izvor: pasivnakuca.rs
Pripremila: Anja Momirov I-4
Sijalice budućnosti
Troje umetnika u Londonu iskoristilo je 1024 organske svetleće diode - skraćeno OLED - za gradnju svetleće umetničke instalacije nazvane Pretvarate se u svetlo. Dok posetioci izložbe prolaze pored ovog svetlećeg zida, kamera i kompjuter pale i gase diode, oponašajući njihovo kretanje.
Ove svetleće pločice, jer bi jednoga dana mogle da se nađu na našim tavanicama. Kompanija Filips naziva ih Lumiblejds i proizvodi ih u beloj, crvenoj, zelenoj i plavoj boji. Cena im je za sada visoka, i kompanija ih prodaje uglavnom dizajnerima i arhitektama kako bi ih podstakla da razmišljaju gde i kako bi sve mogle da se upotrebe.
Osnovna prednost organskih svetlećih dioda je u tome što ne emituju koncentrisano, već difuzno svetlo, vrlo prijatno za oči. Kristin Knapstajn je menadžerka razvojnog odeljenja u Filipsu.
"OLED je jedini izvor direktno difuznog svetla. To nije tačkasti izvor, kome je potreban difuzor, već izvor koji celom svojom površinom emituje blago svetlo pa je lako zamisliti velike površine - zid ili tavanicu - koje emituju uniformno, blago svetlo," kaže Kristin. Šef operacija u Filipsu, Ditrih Bertram, objašnjava kako se one proizvode.
"Postoje funkcionalni molekuli, u vidu praha, koje stavljamo u vakuumsku peć, zajedno sa komadom stakla. Kada zagrejemo prah na staklu se nataloži tanak sloj molekula. Posle nanošenja nekoliko slojeva dobijamo OLED - organsku svetleću diodu," kaže Bertram.
Kada su isključene, ove diode liče na ogledalo sa alumunijumskom pozadinom između dva stakla. Po uključenju, organski materijal počne da svetli emitujući jedva primetnu toplotu. Za sada, njihov vek trajanja pod optimalnom strujom je 10 hiljada sati, do kada njihova svetlost opadne za probližno polovinu. Sijalice sa užarenim vlaknom traju oko hiljadu sati, a isto važi i za fluo-cevi. Kompanija Filips planira proizvodnju OLED prozora, koji bi danju propuštali svetlo, a noću svetleli. Kompanija kaže da ove diode imaju potencijal da postanu energetski najefikasniji izvor svetlosti, au za proizvodnju se ne koristi nikakav ekološki opasan materijal.
Izvor: opusteno.rs
Priredio: Matej Hana
Gejziri su posebna vrsta termalnih vrela, a odlikuju se time da izbacuju vruću vodu i paru u obliku vodoskoka. Naziv gejzir dolazi od islandske riječi «geysir« koja znači «brizgavac«.
KAKO NASTAJU GEJZIRI
Da bi nastali gejziri, moraju postojati posebni uvjeti koji su na Zemlji vrlo rijetki. Kao prvo, potrebno je podzemno spremište vode, zatim izvor topline koji vodu pretvara u paru i prikladan sužen otvor kroz koji se povremeno izbacuje vruća voda i vodena para.
Voda kišnica prodire kroz pukotine u podzemna spremišta i tu se sakuplja.
Vruće vulkanske stijene griju tu vodu koja se zagrijava na temperaturu iznad vrelišta tako da se volumen povećava i do 1000 puta, što čini pritisak na vodu ispod nje. Kapljice jako pregrijane vode jednostavno eksplodiraju u paru, te izazovu lančanu reakciju, što rezultira erupcijom pare ili vrele vode kroz otvor gejzira. Vrela voda i para mogu biti izbačene i preko 100 metara visoko. Nakon erupcije gejzir se smiri, da bi se u odredenom vremenskom razmaku sve opet ponovilo.
SAMO 700 GEJZIRA NA CIJELOJ ZEMLJI
U svijetu ima svega 700 gejzira. Najpoznatiji su u području mladog vulkanizma kao što su Yellowstone Park u Sjevernoj Americi, Island, Sjeverni otok Novog Zelanda, Kamčatka i Japan. Izdvojeno dolaze u čileu, Meksiku, Africi, Indoneziji, Kini, Aljasci, na Azorima i nekim pacifičkim otocima.
GEJZIRI – SAMOOBNAVLJAJUćA EKOENERGIJA?!
Gejziri su privlačna turistička atrakcija, ali i korisni izvori tople vode. Od osobite su ekonomske važnosti gejziri s toplom, čistom i slatkom vodom. Na Islandu se ta prirodna vruća voda koristi za grijanje stanova, dvorana i staklenika. S tom vodom kuhaju hranu, peru rublje, a u njoj se i kupaju. Čovjek bi mogao iskorištavati gejzire kao ekološki čist oblik energije. U nekim se zemljama ti izvori ozbiljno koriste, osobito na Islandu, u Japanu, Novom Zelandu i SAD- u. Ta geotermalna energija mogla bi zadovoljiti 10% svjetskih potreba za energijom.
Bilo bi idealno kad bi takva energija bila i nepotrošiva, odnosno kad bi se sama obnavljala. Ipak, ako se jedan izvor neprekidno crpi 30 do 40 godina, istroši se! Zatim treba čekati deset godina da se vrelo obnovi! Medutim, kako taj tip energije ne zagaduje okoliš, veliki su izgledi da upravo geotermalnim vrelima pripadne budućnost.
Old Faithful - najslavniji gejzir na svijetu
Gejzir Old Faithful ("Stari vjerni") je najpoznatiji, najslavniji i najposjećeniji gejzir u svijetu. Prava je zvijezda NP Yellowstone. Da bi se vidjela sva njegova ljepota, žurba nije potrebna, jer Old Faithful nije nikad zakazao. Naime, njegova erupcija javlja se prosječno, najčešće točno, svakih 65 minuta. Ona ne traje dulje od 4 minute, ali za to kratko vrijeme izbaci oko pola milijuna litara vode ili 2000 l u sekundi, a mlaz vode dosegne visinu od gotovo 60 metara!
Gejziri najavljuju potres?!
Prema najnovijim istraživanjima, čini se da gejziri igraju važnu ulogu u predvidjanju potresa. Pojačana aktivnost gejzira često je jedan od njihovih ranih pokazatelja. Samo 60 sati prije velikog potresa (7,1 prema Richterovoj ljestvici) koji je pogodio San Francisco 1989. godine, Old Faithful izbacivao je puno više vode nego obično. Medjutim, još se sustavno ne prati aktivnost gejzira radi predvidjanja potresa, što ne znači da se to u skoroj budućnosti neće raditi.
Izvor: www.hrskole.com
Priredio: Milunov Tomislav, II-7
Reč geotermalna potiče od kombinacije grčkih reči geo (zemlja) i therme (toplota). Geotermalna energija odnosi se na toplotu Zemljine unutrašnosti koja u samom središtu dostiže temperaturu između 4.000 i 7.000 °C što je otprilike jednako temperaturi površine Sunca. Čak i nekoliko kilometara ispod površine, temperatura može biti preko 250 °C. U principu, temperatura poraste za jedan stepen Celzijusa svakih 30 - 50 metara dubine nezavisno od lokacije. Ova toplota se može koristiti u vidu pare ili tople vode i upotrebiti se za zagrevanje objekata ili proizvode električne energije. Najpraktičnija za eksploataciju geotermalne energije su područja gde se vrela masa nalazi blizu površine naše planete.
Geotermalna energija je obnovljivi izvor energije jer se toplota neprekidno proizvodi unutar Zemlje različitim procesima. Na prvom mestu je prirodno raspadanje radioaktivnih elemenata (prvenstveno urana, torijuma i kalijuma), koji se nalaze u svim stenama i proizvodi ogromnu toplotnu energiju. Osim radioaktivnim raspadom, toplota u Zemljinoj kori se stvara i na druge načine: egzotermnim hemijskim reakcijama, kristalizacijom rastopljenih materijala i trenjem pri kretanju tektonskih masa.
Kada je u pitanju geotermalna energija stena, današnja tehnologija je ograničena na dubina bušenja do 10 km, i samim tim je moguća eksploatacija do tih dubina. Ako se računa sa većim dubinama ta je energija višestruko veća. U neposrednoj budućnosti i do časa kada bude ostvarena tehnologija koja će omogućiti iskorišćavanje ove energije, ostaje kao energetski izvor samo hidrogeotermalna energija. Nje ima mnogo manje, ali je njena tehnička upotrebljivost velika, kao i ekonomska opravdanost eksploatacije.
Ukoliko se računa sa iskorišćavanjem do dubine od 3 km, rezerve hidrogeotermalne energije su oko 2.000 puta više nego rezerve uglja. Najveći deo nosilaca energije ima temperature niže od 100 °C (oko 88%), a tek mali deo ima temperature iznad 150 °C (oko 3%). Procenjeno je da zalihe geotermalne energije daleko prevazilaze energetske zalihe uglja, nafte, prirodnog gasa i uranijuma zajedno.
Prednosti korišćenja geotermalne energije su:
Izvor: www.obnovljiviizvorienergije.rs
Pripremila: Andrijana Dragodan, I-4