Jednostavni saveti za manje račune
Naši računi su užasno veliki, ali ako želite da uštedite to nije tako teško. I nemorate da bace novac na štedljive sijalice ili druge aparate. Sa nekoliko jednostavnih trikova i malim izmenama navika, možete uštedeti dosta novca.
Klima
Tokom leta, kada ne može da se izdrži velika toplota, klima troši dosta struje. Ali klima troši struju i za grejanje! Održavajte klimu i čistite filtere; oni mogu biti puni prašine i ostale prljavštine i treba ih redovno čistiti. Proverite da li je unutra sve ispravno, nemojte pretpostavljati. Ne morate zvati servis. Klima je poprilično jednostavna za proveru, možete sami izvaditi filtere i isprati ih! Neko verovatno sve ovo već zna, ali mnogi od nas bi poželeli da se ovako nešto nauči u školama.
Grejanje/hlađenje
Osim ako ne živite u vrlo malom stanu, čak i centralno grejanje ne može da održi podjednaku temperaturu u svim sobama. Kada je toplo, toplota će bežati u više delove vašeg doma. Kada je hladno, ne želite da se to desi, pa ćete poželeti da je spustite. Ovo je poprilično jednostavno. Ventilatori troše mnogo manje struje od klime ili grejanja. Oni ne rashlađuju i ne greju vazduh ali ga raspoređuju. Kada vazduh pravilno cirkuliše, lakše je održavati optimalnu temperaturu, a to znači manja potrošnja za klimu i grejanje. Postavite ventilator(e) tako da pomeraju vazduh gde vi želite. Cirkulisanje vazduha je ključno, ali ako želite da zarobite topao vazduh ventilator treba da duva na dole, i obrnuto, ako hoćete da ga eliminišete, na gore. Ako imate ventilator na plafonu, onda će vam biti još lakše da ga usmerite. Kada je toplo, on treba da se okreće u suprotno od kazaljke na satu, a kada je hladno onda u pravcu kazaljki, da biste ga zarobili unutra. Dugme za usmeravanje imaju skoro svi ventilatori.
Izvor: Domino magazin
Građani Srbije bi za uvođenje obaveznih termostatskih ventila za radijatore mogli da plaćaju oko 250 evra po stanu prosečne kvadrature, a država će razmotriti mogućnost da im pomogne.
Nabavka će biti obavezni pri prelasku toplana na naplatu grejanja po utrošku, a vrednost jednog termostatskog ventila stručnjaci procenjuju na oko 50 evra. Po Zakonu o racionalnoj potrošnji energije, toplane moraju da predju na nov način naplate do grejne sezone 2015. godine.
"Od 1. januara 2014. godine počinje da radi Fond za energetsku efikasnost koji će domaćinstvima, opštinama, institucijama, omogućiti kandidovanje za projekte energetske efikasnosti, a jedan od prioriteta može biti pomoć u nabavci tih ventila" rekao je za agenciju Beta pomoćnik ministra energetike Dejan Trifunović.
Prema njegovim rečima, još je rano pričati o mehanizmima pomoći građanima, jer program finansiranja i prioriteti Fonda tek treba da se definišu, ali će ta institucija imati mogućnost budžetsko finansiranja, subvencionisanja kamatne stope i davanja garancija preko komercijalnih banaka.
Predsednik Upravnog odbora Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS) Goran Papović kazao je za agenciju Beta da bi lokalne samouprave trebalo da utvrde pomoć gradjanima pri nabavci termostatskih ventila, pre nego što toplane u Srbiji predju na naplatu toplotne energije po utrošku.
"NOPS je već dao predlog da gradske uprave beskamatno kreditiraju građane prilikom nabavke tih ventila" naveo je Papović i dodao da istovremeno treba rešiti problem gubitaka toplote pri transportu.
Papović je kazao da dosadašnja iskustva gradjana, čije toplane već naplaćuju isporuku toplotne energije po utrošku, pokazuju da cena grejanja može biti veća i do 30 odsto nego ona koju su plaćali po kvadratnom metru.
On zamera i zbog komplikovanog načina izračunavanja utroška toplote iz koga se ne vidi jasno koliki su gubici pri transportu, čime se ti troškovi stavljaju na teret građana.
Predsednik Upravnog odbora Poslovnog udruženja toplana Srbije Dejan Stojanović rekao je za agenciju Beta da većina toplana koje grejanje obračunava po utrošku daje i mogućnost otplate potrebnih ventila na rate, u kom slučaju je rata oko 1.000 dinara mesečno.
Stojanović je potvrdio da distributivne mreže srpskih toplana imaju i do 25 odsto gubitka energije.
"Gubici naših toplana su od 20 do 25 procenata u distributivnoj mreži dok većina evropskih država ima gubitke ispod 15 procenata, zbog čega je prioritet njihova rekonstrukcija radi povećanja energetske efikasnosti" rekao je on i dodao da će kreditom KFW banke od 50 miliona evra 18 srpskih toplana rešiti problem distribucije energije.
Direktor šabačke toplane Milan Stošić kazao je za agenciju Beta da iskustva pokazuju da ušteda u energentima, ali i u novcu, kod novog sistema naplate može biti i do 30 odsto.
"U proseku je novčana ušteda 26 procenata, ali samo ako se potrošači ponašaju racionalno i ako su motivisani da štede. Sami uređaji za pojedinačno očitavanje isplate se nakon tri do četiri grejne sezone. Imamo i ekstremne situacije da su potrošači u prvoj godini uštedeli za celu investiciju, ali i one kojima su računi bili viši nego u sezonama kada je potrošnja bila zajednička" rekao je Stošić.
Stošić je naveo da se u stambenim zgradama građani masovno opredeljuju za pojedinačno merenje utroška toplotne energije, ali da je ta investicija problem socijalno ugroženim porodicama.
U Srbiji se preko toplana greje oko 25 odsto domaćinstava.
Izvor: Akter
Zamenom stolarije do uštede energije
Zamena nedovoljno kvalitetnih prozora na stambenim objektima mogla bi dovesti do uštede približno 40% toplotne energije.
Gruba procena efekata za uštede energije na nacionalnom nivou, pri tome, je vrlo jasna i izgleda ovako:
Osim ušteda energije koja je višestruko korisna i za pojedinačnog korisnika (cena grejanja i hlađenja), i za celokupnu zajednicu (uštede energije na nacionalnom nivou), a i za globalni nivo zaštite sredine u svakom pogledu, postoje i objektivni kriterijumi svakog pojedinačnog korisnika za donošenje odluke o vremenu i načinu zamene prozora na stanu ili zgradi, a to su:
Primer u praksi
„Zamenom prozora se toplotni gubici mogu umanjiti i za polovinu, a investicija se isplaćuje u periodu od tri do pet godina. Ugradnja savremene aluminijumske ili kvalitetne PVC stolarije u trosobnom stanu koštaće vas između 1.200 i 2.000 €, u zavisnosti od kvaliteta i veličine staklenih površina u stanu. Ušteda se ostvaruje kroz mesečne račune, ukoliko se grejete na struju, gas ili čvrsto gorivo, ali ne i ako u stanu imate centralno grejanje, jer se ono plaća po kvadraturi, a ne po potrošnji. U tom slučaju će vam zamena prozora omogućiti toplije stanove, a na manje račune ćete sačekati sve do ugradnje kalorimetara."
Zaključak je jasan
Ako odmah i bez razmišljanja zamenite vaše stare i propale prozore – novim od aluminijumskih ili kvalitetnih PVC profila – uštedećete i do 50% na grejanju, a investicija će vam se isplatiti za 3 do 5 godina.
Sve toplane u Srbiji trebalo bi da do početka grejne sezone 2015. godine pređu na naplatu toplotne energije po utrošku, najavila je ministarka energetike Zorana Mihajlović.
Ministarka je rekla da će prelazak na taj način naplate biti obaveza po budućem zakonu o energetskoj efikasnosti, o kojem skupštinska rasprava treba da počne 7. marta.
- Toplane su najnestabilnija karika energetskog sistema Srbije i ozbiljno moraju da sprovode sve akte i pravila koje je država donela i da se tehnički pripreme za merenje po utrošku - rekla je Mihajlovićeva.
Prema rečima ministarke, korist za građane će biti ta što će plaćati onoliko koliko su potrošili, a očekuje se i da će nov sistem naplate povećati energetsku efikasnost za 20 do 30 odsto što će smanjiti zagađenje vazduha.
Zorana Mihajlović je naglasila da samo tri od 58 toplana grejanje naplaćuje po utrošku, a još 20 bi na to trebalo pređe do početka sledeće grejne sezone, 2013/14. godine.
Izvor: Kamatica
Kompanija Strauss Adriatic po prvi put u Srbiji i regionu 1. novembra 2011. godine počela je da koristi kafenu plevicu kao biomasu za grejanje kompletnog pogona i administrativnog dela fabrike u Šimanovcima.
Jedinstvenost projekta ogleda se u upotrebi kafene plevice kao energenta koji sagoreva u kotlarnici na biomasu. Sama tehnologija nije ništa novo, ali je kafena plevica sve do skoro bila neiskorišćena na ovaj način i predstavljala je otpad, pa otkriće toplotne moći kafene plevice i njena primena predstavljaju kuriozitet. Godišnje se u fabrici u Šimanovcima proizvede 140 tona briketa plevice što je dovoljno za oko 3 meseca grejanja. Kotlarnica je projektovana tako da sagoreva i druge vrste biomase, pa ostatak količine neophodne za grejanje uvek može da se odabere u skladu sa tržišnim kretanjima.
“Činjenica da je ukupna investicija od 120.000 evra, zahvaljujući uštedama, isplaćena do kraja 2012. godine tj. za manje od godinu i po dana, odličan je način da ilustrujemo koliko je sistem grejanja na kafenu plevicu, uticao na poslovanje kompanije Strauss Adriatic. S druge strane, s obzirom na snažno opredeljenje naše kompanije ka društveno odgovornom poslovanju u širem smislu, smatramo da je najvažniji rezultat ovakvog vida grejanja smanjena emisija ugljen-dioksida tj. gasova koji izazivaju efekat staklene bašte u atmosferu. Konkretno, ukupna godišnja emisija ovih gasova u atmosferu iz fabrike u Šimanovcima smanjena je za oko 11%, u poređenju sa prošlogodišnjim rezultatima, jer su produkti sagorevanja biomase potpuno ekološki prihvatljivi i bez štetnog uticaja po okolinu”, kažu iz Strauss-a za portal eKapija.
Kada je reč o uštedi, najveća je svakako ona koju je kompanija Strauss ostvarili prestankom upotrebe TNG (propan-butana) kao energenta za grejanje.
“Uštedu računamo na bazi odnosa plevice i TNG, odnosno poređenja potrošnje TNG u prethodnoj godini sa zimom 2011/2012. Na kraju prethodne grejne sezone, utvrđeno je da je od novembra 2011. do aprila 2012. ostvarena zaista znatna ušteda od oko 83.000 evra. Prema dosadašnjim pokazateljima, i ove zime ćemo imati uštedu na sličnom nivou u odnosu na prethodnu grejnu sezonu”, kažu iz kompanije.
Na nivou Strauss grupe je postavljen petogodišnji plan (2012. – 2016.) sa ekološkim ciljevima, a fokus je na najvažnijim uticajima na životnu sredinu, kao što su smanjenje potrošnje energije za 10%, smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 15%, kao i povećanje količine recikliranog i ponovo upotrebljenog otpada za 15%. U skladu sa ciljevima grupe, Strauss Adriatic radi na unapređenju proizvodnih procesa, sa stanovišta uticaja na životnu sredinu.
Kako kažu, planirana modernizacija sistema za prečišćavanje dimnih gasova na jednom od dva pržionika doneće smanjenu potrošnju energije po toni gotovog proizvoda za 4%. U planu je i smanjenje potrošnje vode kao kontinualan proces, što je najteže uraditi, jer veći deo potrošnje čini sanitarna voda, a proizvodni proces je već optimizovan. Takođe, radi se i na povećanju količine recikliranog i ponovo upotrebljenog otpada.
Pored smanjenja štetnih uticaja na okolinu, Strauss Adriatic konstantno radi na pronalaženju načina za unapređenje celokupnog poslovanja. Jedan od rezultat je i projekat grejanja na kafenu plevicu, koji je bio ideja njihovog inžinjera Nemanje Mašića.
“U tome nam umnogome pomaže sistem poslovanja po Kaizen filozofiji, koja motiviše i inicira naše zaposlene da predlažu konkretne korake za podizanje efikasnosti proizvodnje i čitavog poslovnog sistema”, kažu u Strauss-u.
Iako je evidentna ušteda, koja se meri i u ekološkom i u novčanom pogledu, do sada ipak nije postojalo interesovanje drugih kompanija za projekat grejanja na kafenu plevicu, izuzev u Strauss grupi.
U Strauss-u objašnjavaju da je ipak gorivo specifično i vezano isključivo za velike kompanije u preradi kafe.
Međutim, kako dodaju, zbog izuzetnih rezultata koji su ostvareni u Srbiji, ovaj projekat ima mogućnost primene i u drugim zemljama u kojima Strauss grupa posluje, pa izuzetnu satisfakciju predstavlja činjenica da ovaj vid grejanja svoje poreklo ima upravo u našoj zemlji.
Izvor: Eko kuće
Realizacija četvrte faze modernizacije sistema daljinskog grejanja u Srbiji, ukupne vrednosti 66,3 mil EUR, počeće u ponedeljak, a u okviru te faze biće revitalizovano 18 toplana, saopštilo je resorno ministarstvo.
Program rehabilitacije sistema daljinskog grejanja u Srbiji odvija se kroz sufinansiranje Vlade Savezne Republike Nemačke i Republike Srbije, a realizuju ga KfW razvojna banka i Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku.
U prethodne tri faze programa, ukupne vrednosti 45,2 miliona evra, revitalizovano je osam toplana u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Somboru, Zrenjaninu, Kragujevcu, Kraljevu i Pirotu.
Toplane u Srbiji čiji će proizvodni i distributivni sistemi biti modernizovani u okviru tog programa obezbediće bolje, efikasnije i ekonomičnije grejanje koje će se naplaćivati prema potrošenoj količini toplotne energije.
Potrošači će imati mogućnost da sami regulišu svoju potrošnju, a time i svoj račun za grejanje.
Zahvaljujući modernizaciji sistema daljinskog grejanja koristi će imati skoro milion potrošača u Srbiji.
Program je deo ukupne finansijske pomoći, vredne 1,18 milijardi evra, koji je do sada Nemačka Savezna Vlada obećala Srbiji za unapređenje ekonomskog razvoja naše zemlje na putu ka Evropskoj uniji.
Izvor: Efikasnost
Sreda, 22. februar 2012. - Danas Conference Center, GTC Avenija 19, Vladimira Popovića 38-40
Da li su postojeće cene centralnog grejanja ekonomski održive i na koji način ugrožavaju ekonomski razvoj privrede u celini?Da li privreda i građani mogu da plate postojeće cene centralnog grejanja na gas i mazut? Da li je po Ustavu Srbije moguće obavezati bilo koga da mora da plaća uslugu centralnog grejanja, čak i ako ne želi da je koristi? Može li se desiti da zbog postojećih cena i nemogućnosti građana i privrede da se odjave sa sistema centralnog grejanja, dođe do bankrotstva velikog broja domaćinstava i preduzeća u Srbiji? Da li elektroenergetski sistem može da podnese masovni prelazak građana na grejanje na struju? Da li su investicije u elektroenergetski sistem suštinski preduslov za energetsku održivost Srbije kao države? Da li je gasifikacija Srbije ekonomski održiva ili predstavlja model po kome se veliki deo privrede i građana uvodi u dug prema isporučiocima mazuta i gasa koji nikada neće moći da plate? Zašto Srbija investira ogroman novac u gasifikaciju, a ne investira praktično ništa u domaće energetske izvore poput biomase ili spaljivanja nereciklabilnog otpada?
preuzeto sa: Danas.rs