Letnje vrućine i nekoliko udarnih toplotnih talasa, zbog kojih je tokom meseca jula 2017. godine u Srbiji uveden crveni meteo-alarm, samo potvrđuju da su globalno ozbiljno narušene klimatske promene naše planete koje, isto tako, mogu dovesti do iznenađenja u zimskom periodu. Kada pomenemo zimu, odmah se setimo visokih računa za električnu struju i grejanje, bez obzira koje energente koristimo.
O izboru načina grejanja ljudi sve više odlučuju na osnovu čiste računice šta se najviše isplati, da li je to plin, ugalj, drvo, električna struja, ili daljinsko centralno grejanje koje nas stavlja pred svršen čin, pogotovo u objektima u gradu, gde nemamo veliki izbor načina grejanja. Ljudi na selu se greju koristeći uglavnom drvo, ostatke poljoprivrednih proizvoda, a neki i električnu struju koja spada u
jeftinije energente za ovu namenu. Drvo i ugalj su relativno jeftini u toku leta, a najskuplji kada počne i u jeku grejne sezone. Gradska sredina, za razliku od sela, ima donekle diktiran način grejanja pošto korisnici centralnog daljinskog grejanja nemaju drugačiji izbor, a u pojedinim objektima za stanovanje ne postoje ni dimnjaci za peći na čvrsto gorivo.
U gradu Vršcu korisnici centralnog grejanja usluge plaćaju za vreme grejne sezone po kvadraturi grejne površine stana, tako da se za dvosoban stan od 55 kvadrata u centru grada u udarnim mesecima mora izdvojiti od 12 do 14 hiljada dinara, dok korisnici plina izdvajaju znatno više, čak i do 25 hiljada dinara, što zavisi od površine koja se greje, odnosno od potrošenih kubika plina. Korisnici centralnog grejanja u gradu Vršcu van grejne sezone plaćaju njegovo održavanje koje za dvosoban stan iznosi oko 1.500 dinara.
Svako napredno učenje ima određeni smisao u životu, a kada neko svoje znanje i blistavu pamet uspešno pretoči u praksu, onda je u pitanju prepoznatljivi smisao života, školovanja i kasnijeg stručnog usavršavanja. Najbolji primer za navedenu konstataciju zabeležili smo u krugu porodice mašinskog inženjera Radeta Đukića koju smo posetili krajem meseca jula sa namerom da slikom i rečju zabeležimo priloge za drugi ciklus republičkog projekta pod nazivom “Mala škola uštede energije”, odnosno konstrukciju solarnog kolektora koji je stavljen u funkciju. Kolektor čini šest solarnih ploča koje su postavljene pod određenim nagibnim uglom u dvorištu i povezane u sistem zagrevanja sanitarne vode koja se može koristiti u različite svrhe u ovom naprednom gradskom domaćinstvu.
„Na ideju sam došao kroz razgovor sa prijateljima i kolegama, a počelo je iz želje na uštedi enerije u korišćenju sanitarne vode u porodičnom domaćinstvu. Šest panela povezani su u sistem koji zagreva vodu pomoću energije Sunca. Tako se ostvarila ideja da uspešno primenim znanje sa fakulteta gde sam puno naučio o alternativnim izvorima energije. Otac je u početku bio protiv ove gradnje zbog postavljanja kolektora na krov, ali smo kasnije našli kompromisno rešenje da to bude u dvorištu pored kuće, a ne na krovu“, kaže nam konstruktor Rade.
Ovaj vredni mašinski inženjer ( smer termotehnika ), sa nekoliko položenih licenci ( tipovi: 330, 381 i 430 ) nam otkriva da je bio na specijalizaciji u Narodnoj Republici Kini i da je tamo upoznao različite mogućnosti uštede energije.
“Oni su osmislili interesantne načine korišćenja, čuvanja i transformisanja energije za pogone automobila, brodova, motora, napajanje „pametnih telefona“, za grejače u jaknama, dok se kod nas, pored priznatih stručnjaka, znanje iz ove oblasti još uvek nedovoljno koristi u praksi. Njihovi instituti se maksimalno bave uštedom energije, jer to primenjuju gde god je moguće”, ističe naš sagovornik.
Kako nam Rade objašnjava, njegov solarni sistem zagreva vodu koja se dovodi do panela, odnosno odvodi do rezervoara ( 300 litara ) sa dve cevne “zmije” i magnezijumskom anodom. Jedna cevna “zmija” se koristi za grejanje vode rezervoara navedene zapremine, a druga je namenjena za priključenje nekog gasnog kotla, ili toplotne pumpe u periodu kada nema Sunca. Tu postoje tri grejača snage po 3 kW koji se mogu spojiti na mrežni napon da to bude kao neki treći sistem u zagrevanju sanitarne vode. Efektivne mogućnosti uštede energije u zimskom periodu iznose do 20 %, a u letnjem periodu od 50 % do 100 %, što zavisi od zapremine rezervoara.
“Mi uspevamo ostvariti skoro dve trećine štednje energije dobijanjem tople vode pomoću energije Sunca, a kada bismo povećali zapreminu rezervoara ušteda bi se znatno povećala”, a zatim Rade dodaje da se ova investicija isplati u periodu do sedam godina i da svako domaćinstvo u gradu, ili na selu, uz skromna ulaganja, znanje, volju, veštinu i iskustvo, može napraviti ovakav solarni sistem.
Ono što smo na kraju razgovora primetili je velika podrška od strane porodice, želja da se život učini bogatijim, savremenijim i da se maksimalno koristi energija Sunca, a posebno izdvajamo neskrivenu skromnost vrednog konstruktora koji svoje bogato znanje i potvrđeno iskustvo primenjuje i prenosi i na radnom mestu u JKP “Drugi Oktobar” Vršac, gde radi kao tehnički rukovodilac.
Prema objavljenom Rešenju Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije ( broj: 401-01-219/2017-04. od 31.05.2017. godine ) o rasporedu sredstava za proizvodnju medijskih sadržaja namenjenih televiziji, Audio-video produkciji „Vila“ Vršac odobren je projekat pod nazivom „Mala škola uštede energije“- drugi ciklus. Projekat je odobren u iznosu od 600.000 dinara, a podrazumeva izradu sedam novih emisija edukativnog tipa u prosečnom trajanju po dvadeset minuta.
Prvi ciklus navedenog serijala, koji je uspešno urađen prošle godine, imao je pet obrazovnih emisija koje se još uvek emituju u nekoliko regionalnih TV centara Republike Srbije. Projektni tim je još prošle godine predložio 12 emisija, tako da niko ne krije zadovoljstvo što se u kontinuitetu ostvaruje zamisao o logičnom sledu obrazovnog serijala koji je namenjen gotovo svim uzrastima. Već se razmišlja i o trećem serijalu koji će biti iznenađenje u pravljenju obrazovnih emisija.
Drugi serijal projekta bavi se: štednjom energije u gradu, uštedom energije grejanja, gradnji objekata i uštedom energije, štedljivim sijalicama, korišćenju energije vetra, korišćenju energije Sunca i promenom svesti i ponašanja građana kod uštede energije. Zamišljeno je da sadržaji emisija budu povezani sa pozitivnim primerima iz prakse i neposrednog okruženja, sa jasnom porukom kako štedeti energiju bez narušavanja kvaliteta života. Pored brojnih građana koji su aktivno uključeni na provođenju mera uštede energije i u drugom ciklusu biće zabeležena mišljenja eminentnih stručnjaka kod nas i u svetu, sve sa ciljem da se menjaju svest i ponašanje ljudi na tom planu. Emisije su planirane u prosečnom trajanju od 20 minuta zbog mogućnosti da se koriste i u nastavi, kako u osnovnim, tako i u srednjim školama. Prošlogodišnji ciklus serijala se od prošle godine nalazi u udarnom nedeljnom terminu Srpske naučne televizije Beograd koja je među prvima podržala projekciju projekta zbog prepoznatljivog naučnog pristupa, jasne obrazovne i vaspitne transparentnosti i pristupačnosti za većinu građana.
Na kraju recimo da je na navedenom Konkursu, gde je dodeljeno 70,000.000 dinara, učestvovalo 230 kandidata za sredstva, te da je odobreno 77 , a odbijeno 153 učesnika, što znači da je i ove godine bila veoma jaka konkurencija jer su sredstva u 2017. godini odobrena jednoj trećini učesnika.
U Osnovnoj školi „Mladost“ u Vršcu u petak (23.12.2016.) je održana završna prezentacija republičkog projekta pod nazivom „Mala škola uštede energije“. U prezentaciji su aktivno učestvovali učenici koji su radili na projektu ( Aleksa Petrović, Gorana Tomić, Filip Radak, Lazar Čanković, Nađa Belić i Nebojša Popov) i, kao posmatrači, učenici osmog razreda ove škole. Prisutni su ukratko kroz projekciju i rečju upoznati o projektu koji podrazumeva izradu pet obrazovnih emisija prvog serijala u prosečnom trajanju po 22 minuta.
O projektu je govorio Hasan Helja, autor serijala koji se od 23.12.2016. godine emituje na devet regionalnih TV centara u Srbiji, zatim na nekoliko Internet portala. O sadržaju emisija govorio je Branislav Vila, direktor Audio-video produkcije „Vila“ koja je nosilac ovog zapaženog projekta. On se zahvalio učenicima koji su učestvovali u projektu, kao i predmetnom nastavniku Draganu Vladislavu, profesoru TiO. Učenici su konkretno radili na izradi jednog solarnog kolektora koji je u završnoj fazi, a biće isproban kada bude sunčanih dana, pošto kolektor za svoj rad koristi Sunčevu energiju. Kolektor će biti postavljen na proleće na prostorije udruženja građana „Cefiks“ u Vršcu koje je pomoglo u realizaciji projekta. Predmetnom nastavniku svečano je uručen primerak DVD sa snimljenim emisijama koje na prigodan i popularan način govore o uštedi energije i zaštiti životne sredine.
Učenicima je sugerisano da u narednoj aktivnosti razmisle o korisnoj upotrebi energije vetra što će poslužiti za aplikaciju na projektima u 2017. godini. Nadležnom republičkom ministarstvu predložen je spisak sa nazivima emisija drugog ciklusa serijala koji će biti aktuelan po raspisivanju Konkursa. Ovakvom saradnjom sa osnovnim školama udruženje građana „Cefix“ na pravi način ostvaruje svoju programsku orjentaciju, a kroz radne aktivnosti povezuje teoriju i praksu i budi znatiželju učenika za kreativnim i stvaralačkim radom.
Prvi ciklus obrazovnog serijala „Male škole uštede energije“ uspešno je završen, a njegovo sufinansiranje u 2016. godini obezbedilo je Ministarstvo za kulturu i informisanje Republike Srbije. Projekat podrazumeva pet urađenih obrazovnih emisija u prosečnom trajanju od 22 minuta, koje se uskoro emituju na nekoliko regionalnih i lokalnih TV stanica. Nosilac projekta je Audio-video produkcija „Vila“, Branislav Vila PR sa ekipom koja na projektima od opštinskog do republičkog nivoa uspešno radi već nekoliko godina, a rezultati su očigledni zbog velikog broja pregleda na Internet portalima.
Emisije prvog serijala nose nazive:
Emisije koje su već urađene, a uskoro će biti dostupne na Internet portalima i TV programima, bave se zanimljivim sadržajima iz života, kao i dobrim primerima iz prakse običnih ljudi. U prvoj emisiji namerno se pošlo od poznate jevrejske izreke “Ko štedi, više vredi” koju komentarišu stručnjaci iz oblasti energije, deca iz osnovne škole, kao i naši sugrađani. U emisiji je dobar deo rezervisan za koeficijent korisnog dejstva, sa primarnom namerom da se potvrdi da se “Iz ničega ne može stvoriti nešto”. Druga emisija dalje razrađuje tematiku uštede energije sa porukom da se na štednju energije moramo navikavati od malih nogu do duboke starosti. Treća emisija poredi različite situacije sa osnovnom porukom da većina bogatih koji su bogatstvo stekli mukotrpnim radom itekako znaju da štede. Četvrta emisija ima svoju težinu zbog velikog broja socijalno ugroženih građana, tako da ćemo upoznati različite situacije iz njihovog života i interesantno mišljenje i poruku jedne učenice osmog razreda ( iz socijalno ugrožene porodice ) “da novac nije sve u životu, da su važniji zdravlje i sloga u porodici”. Zabeleženi su i neki interesantni podaci iz Centra za socijalni rad opštine Vršac. Peta emisija ima zanimljiv sadržaj iz primera naprednog zemljoradnika iz Velikog Središta koji adaptira kuću staru preko stotinu godina, primenom građevinskog materijala i izolacije od nepečene cigle koja se davno koristila. Videćemo i zanimljive predloge i savete kako na selu najbolje štedeti energiju. Posebno je interesantno mišljenje građevinskih stručnjaka o gradnji nefunkcionalnih objekata na selu koji se malo, ili nikako ne koriste.
Planirano je da se nakon ovog projekta nadležnom ministarstvu ponudi još sedam obrazovnih emisija drugog ciklusa čiji je cilj promena svesti i ponašanja građana na uštedi energije i zaštite životne sredine.
Namera nam je da pratimo i pažljivo registrujemo sve dobre i korisne primere uštede energije gde se radom, entuzijazmom i upornošću izdvajaju naši skromni sugrađani koji na taj način život sebi i svojoj porodici čine udobnim i savremenijim, a kućni budžet delom rasterećen u periodu grejne sezone.
Naša ugovorena poseta, zbog realizacije republičkog projekta pod nazivom „Mala škola uštede energije“, u porodičnu kuću Đure Forgo, koja se nalazi u Margitskoj ulici u Vršcu, bolje reći na periferiji gradskog naselja, bila je sa namerom da slikom i kamerom zabeležimo nešto što zavređuje posebnu pažnju.
Vredni građevinski tehničar, Đura, nas je istinski iznenadio njegovim inovacijama u primeni solarne energije jer je, prvo eksperimentalno, a potom praktično omogućio uštedu na grejanju porodične kuće od 20-30 % toplotne energije montažom solarnog kolektora od nekoliko panela ukupne površine od 6 m2 koji imaju ukupnu snagu oko 22 kW. Prva njegova zamisao bila je da panele radi od aluminijskih limenki, a onda se odlučio za tanki štamparski lim debljine 0,3 mm koji je profilisao u obliku slova “П”. Pažljivo oblikovane i crnom mat bojom ofarbane limove spakovao je u kućišta od vodootporne iverice sa dva tunela, jedan za ulaz hladnog, a drugi za izlaz toplog vazduha, koji se raspoređuje u prostor između betonske ploče i rigipsa njegove kuće na sprat u pozamašnom vazdušnom prostoru koji se zagreva od dobijene toplote Sunca. Vazduh se pokreće ventilatorom sa dve brzine čiji izbor rada određuje temperaturni regulator. Rad ventilatora i njegova brzina zavise od postignute temperature zagrejanog vazduha na izlazu u prostor koji se zagreva.
Đura je pre ove pozamašne konstrukcije prikupio preko Interneta sva iskustva iz zemlje i naprednog sveta, tako da njegov laptop obiluje slikama, člancima i opisom radnji njemu sličnih konstruktora. Iznenadilo nas je sa koliko preciznosti, poznavanja materije i primene nekih programa pristupa vredni Đura ovom tehničkom rešenju. Iako je građevinski tehničar, njegovom poznavanju termodinamike može pozavideti svaki inženjer, jer je u realizaciju ovog projekta, pored novčanog ulaganja, ugradio svoje znanje, pozitivna naučna iskustva i krajnje racionalnu potrošnju materijala za izradu solarnog kolektora koji je smešten sa sunčane strane njegove kuće. Dobar deo materijala je nabavio sa otpada, a većinu radnih operacija je izveo sam. Ne manjka ni primena elektronike za automatsko upravljanje solarnim sistemom koji mu pravi značajne uštede za grejanje stambenog i dela radnog prostora. Digitalni termometri na diferencijalnom temperaturnom prekidaču pokazuju dosta veliku razliku temperature na ulazu i izlazu vazdušnih komora, a prijatna sobna temperature, koja je blizu 25 %, nas podseća da je toplotna energija koju dobija preko ovog sistema potpuno besplatna. Kolektor daje toplotu dok je napolju sunčano, a akumulira je u betonsku ploču koja se emisijom toplote ponaša kao podno grejanje.
Na kraju nas gospodin Đura podseća da se, zbog racionalne organizacije posla i ličnog rada, ova investicija za njega može potpuno isplatiti za tri godine, a za one koji se manje razumeju u gradnju i složenu konstrukciju sistema za pet godina. U svakom slučaju, kada uzmemo u obzir da je u zimskom periodu, pored hrane, grejanje najveća stavka, njegov poduhvat je vredan pažnje i za svaku pohvalu zbog značajne uštede kućnog budžeta!
Pre neki dan jedna čitateljka našeg sajta iznela je problem visokog računa za struju u njenom domaćinstvu, tražeći da joj pomognemo nabavkom nekog regulatora napona, ne navodeći koje snage i za koje uređaje. Pošto se radi o interesantnoj temi, nije na odmet da prokomentarišemo navedeni problem.
Vinko Lozić u svom satiričnom serijalu "Lozićeve Bahusalije" objasniće Vam kako i na koji način da uštedite energiju u svom domaćinstvu u zimskom periodu.
Završna prezentacija pokrajinskog projekta o uštedi energije u domaćinstvu održana je u sredu, 20.05.2015. u svečanoj sali Skupštine opštine Vršac. Pre toga održane su prezentacije u pet osnovnih škola sa učenicima osmog razreda, koji su svojim predlozima i konstruktivnim mišljenjem dali značajan doprinos sagledavanju navedene problematike.
Prezentacija za građanstvo počela je filmom na temu „Ušteda energije u domaćinstvu“, a nastavljena obraćanjem autora Hasan Helja i asistenta u projektu Branislav Vila. Dat je presek svih dosadašnjih prezentacija i grafička obrada obrađenih odgovora na pitanja iz evaluacionog lista koji je anonomnog tipa. Iz svake škole su potekla interesantna mišljenja i predlozi. Tako iz Sterijine škole konstatuju da imaju problema sa grejanjem, jer se delovi prostora greju do nepodnošljivih temperatura. Suprotno mišljenje imaju učenici iz škole „Vuk Karadžić“, a iz škole „Mladost“ predlažu mogućnost punjenja androida na javnim mestima u gradu. Izbištanski osnovci potenciraju na boljem korišćenju prirodnih resursa, kao što su otpad drveta i poljoprovredni proizvodi koji trunu, ili propadaju. Odgovori na pitanja iz upitnika prikazani su zbirno i grafički, što se može na odgovarajući način komentarisati. Interesantno je da je daleko veća potrošnja struje i plina u gradu nego na selu. Podaci su relevantni, jer su učenici davali odgovore samostalno i bez ikakvog međusobnog uticaja i dogovaranja. Na osnovu prikupljenog materijala može se konstatovati da je projekat ostvario svoj cilj, a to je edukacija stanovništva svih uzrasta. To potvrđuje i aktivno učešće zainteresovanih građana na završnoj prezentaciji.
Izradu filma pomogla je Skupština opštine Vršac, a njegovu prezentaciju i implementaciju Pokrajinski sekretarija ze energetiku i mineralne sirovine u iznosu od 130.000 dinara. Nosilac projekta je Centar za energetsku efikasnost "Cefiks".
Uspešno je nastavljena promocija filma „Cefiks-a“ iz Vršca pod nazivom „Ušteda energije u domaćinstvu“, koja je realizovana sa najvećom planiranom grupom, učenicima tri odeljenja osmog razreda u Osnovnoj školi „Paja Jovanović“ u Vršcu. Mladi veoma zrelo razmišljaju o svakodnevnoj navici štednje energije, kako u domaćinstvu, tako i u fabrikama, vrtićima, školama i na svim drugim mestima gde je to moguće.
Učenici su, nakon projekcije filma, aktivno učestvovali u razgovoru, a posebno ih je zanimala primena znanja u praksi, kako u modernim tehnologijama, tako i u razvoju privatnog biznisa kojem se okreću mladi i školovani ljudi. Mnogi razmišljaju, ako ikako mogu, da idu za inostranstvo, ali su uvereni da će i u našoj zemlji uskoro da dođe do promena koje će omogućiti zapošljavanje i aktivno učešće mladih u njenom bržem razvoju. Nakon popunjenog upitnika učenici su odgovarali na nekoliko nagradnih pitanja, pri čemu su za najbolja tri odgovora dati pokloni, DVD filmovi o navedenoj temi. Na samom kraju učenici su se poslužili sokovima i slatkišima koji su u sastavu troškova u realizaciji pokrajinskog projekta.
Pomoć u realizaciji ovog projekta pružili su direktor škole, Elemir Barta, i predmetni nastavnik, Olgica Stefanov, a projekat su realizovali Hasan Helja, autor projekta i Branislav Vila, predsednik „Cefiks-a“, koji je zadužen za tehničku realizaciju.