Posle najveće hidroelektrane u ovom delu Evrope, Đerdapa 1 i 2, opština Kladovo dobila je juče i najveći solarni park od 13.600 metara kvadratnih panela snage dva megavata. Solarni paneli su postavljeni na površini od 4,5 hektara, nedaleko od sela Velesnica, i danas je pušten u rad drugi blok elektrane u koji je firma Solaris Enerdži (Solaris Energy) iz Srbije uložila tri miliona evra.
“Drago nam je da smo posle posle tri godina zajedničkog rada na ovom projektu završili drugi blok prve faze. Najveći doprinos ovom objektu u periodu izgradnje dali su upravo meštani Kladova i lokalne firme, jer je u tom periodu bilo angažovano preko 30 ljudi. Doprineli smo da ovoj opštini donesemo nova radna mesta, jer ćemo imati četiri kvalifikovana čoveka za upravljanje ovim modernim objektom”, rekao je na otvaranju Miloš Kostić, direktor firme Solaris Enerdži. On se zahvalio i lokalnoj samoupravi što je na brz i efikasan način, i praktično bez čekanja u rekordnom roku, dodelila sve potrebne dozvole za početak rada na ovom projektu.
Vodeći se ovim primerom, predsednik opštine Kladovo, Radovan Arežina, podvukao je opredeljenost lokalne samouprave da efikasim radom prizove i ostale investitore da ulažu u ovu opštinu. ”I na ovom primeru smo pokazali da umemo i možemo, pokazali smo kako treba da se ponaša odgovorna lokalna samouprava koja razmišlja o budućnosti”, kazao je on.
Ministar rudarstva i energetike Srbije, Aleksandar Antić, koji je prisustvovao ovom velikom događaju, istakao je da je ovo veliki dan za ljude koji su pokazali veliku hrabrost i entuzijazam da uđu u investiciju proizvodnje “zelene energije”. “Jako sam srećan što je u ovom slučaju pre svega reč o našim sunarodnicima, mladim ljudima koji su pokazali korak sa vremenom koji Srbija treba da prati ulazeći u Evropsku uniju i koristeći obnovljive izvore energije”, rekao je Ministar Antić. On je istakao da će proizvodnja iz kladovskih solarnih panela značajno uticati na energetski sistem Srbije. “Srbija danas proizvodi oko 21 procenat električne energije iz obnovljivih izvora, a 2020. ćemo morati da potrošnju iz obnovljivih izvora podignemo na 27 procenata. Zato će u realizaciji tog cilja ovakvi projekti u budućnosti biti najznačajniji. Jer, ne samo da su to naše obaveze koje smo mi kao država preuzeli pred međunarodnim institucijama, već je važno za budućnost naše dece”, dodao je ministar Antić. Zaključio je da vreme prljavih izvora energije prolazi i da obnovljivi izvori, kao što su solarni i vetro-parkovi, energija iz bio mase, termalna energija postaju budućnost i prioritet Vlade Republike Srbije i ministarstva rudarstva i energetike.
Izvor: Ist Media
Odgovarajući na pitanja učesnika jučerašnje konferencije “Prva međunarodna konferencija na temu hidroenergije – Tržište Srbije do 2020. godine”, održane u Sava centru, gospođa Tanja Stojanović, predstavnika Ministarstva rudarstva i energetike, izjavila je da će se u najkraćem roku posle donošenja novog Zakona o energetici doneti i jedinstveni Ugovor o otkupu električne energije (PPA), s namerom da se izbaci postojeći predugovor i integriše Ugovor o otkupu električne energije za projekte do 5MW.
“Trenutno je na snazi Predugovor, zatim Ugovor o otkupu električne energije za projekte do 5MW, Ugovor o otkupu električne energije za projekte preko 5MW i ugovor koji reguliše najveće elektrane preko 50MW. Novim predlogom standardnog modela ugovora, koji će biti donet u skladu sa promenama zakona, biće predviđen jedinstveni integralni ugovor sa odloženim dejstvom.”
Prema rečima gospođe Stojanović, odloženim dejstvom jedinstvenog integralnog ugovora o otkupu električne energije će biti regulisana svaka faza razvoja projekata elektrane: faza pre izgradnje elektrane, faza probnog rada elektrane, i faza rada elektrane.
Izvor: Energetski portal
Od utorka, 13. maja, Srbija je pod uticajem ciklona "Tamara", koji će ostati zapamćen kao najkišovitiji ciklon od kada se vrše meteorološka merenja u Srbiji, piše meteorološki sajt "SerbianMeteo"! U analizi situacije u Srbiji bave se posledicama ovog ciklona, kao i na verovatnoću da se ovako nešto dogodi i razloge zašto se dogodilo.
Klima našeg područja?
Veći deo Srbije karakteriše umereno kontinentalna klima. Glavne karakteristike ove klime su: hladne zime, topla leta i umerene padavine tokom cele godine. Kad kažemo umerene, mislimo na mesečne količine padavina uglavnom između 40 i 70mm. Ipak, postoji određeni višegodišnji maksimum padavina krajem proleća i početkom leta, pa su upravo maj i jun najkišoviti meseci u Srbiji, po klimatološkoj statistici. Treba naglasiti da je većina padavina u ovim mesecima konvektivnog porekla (razvoji oblačnosti i kratkotrajni obilni pljuskovi sa grmljavinom).
Statistički, verovatnoća da ovakav ciklon zahvati Srbiju je veoma mala. Dešava se ponekad da neka manja područja zahvati kiša nalik ovoj, ali da zahvati ovako velike površine, jednostavno nije zabeleženo u istoriji meteoroloških merenja kod nas.
Od ove godine smo na "SerbianMeteo" forumu počeli da dajemo imena ciklonima, pa je ovaj ciklon po dogovoru nazvan „Tamara“. Danima su globalni prognostički modeli davali ove neverovatne padavine, tako da se postavlja pitanje zašto na vreme nismo upozorili širu javnost da se sprema nešto nezapamćeno. Verovatno zato što ni sami nismo verovali da će se ovako nešto ostvariti.
Ukupne količine padavina koje je model GFS davao nekoliko dana unapred su se veoma dobro podudarile sa realnim stanjem sada:
Kolika je zapravo verovatnoća da ovakav ciklon zahvati Srbiju?
Teoretski gledano, u Srbiji su mogući i razorni tornadi, ali ipak nisu zabeleženi, osim u vidu jačih trombi (pijavica). Samim tim, uvek postoji mogućnost i za ovakav ciklon. Neverovatno je da se podudarilo da istovremeno bude tolika dubina ciklona, njegovo trajanje i putanja kojom se kretao. Ako analiziramo tu putanju, ona je gotovo nestvarna. Ciklon se danima „vrteo oko Srbije“, a da pritom nije slabio. Ovako je izgledao ciklon na prognostičkoj karti GFS modela: Jasno se vidi da je veći deo centralne i istočne Evrope pod uticajem ovakvog ciklona, a da je Srbija tu praktično u samom centru.
Zašto baš ovolika kiša?
Dubinu ovog ciklona smo već pomenuli kao jedan od razloga. Ciklon je izražen gotovo na svim visinama u troposferi što je redak slučaj u ovo doba godine, kada su najčešće izraženi samo u višim delovima atmosfere. Ovako je jutros izgledalo polje strujanja na 850mb, što je neverovatno jak vetar za ovaj nivo atmosfere:
Rtavn1812 Ciklon koji je ušao u istoriju – ciklon Tamara (13 – 16. maj 2014.)
Cikloni ove dubine se u našem području dešavaju uglavnom u hladnijem delu godine. Ali tada njihov centar obično biva iznad Jadranskog ili Jonskog mora, pa obilne padavine uglavnom dobiju priobalna područja, a oblasti u unutrašnjosti Balkana znatno manje. Sa prodorom centra ciklona na kopno, on naglo gubi energiju i ubrzo se gasi.
Slabljenje večeras
Jedan od glavnih razloga što se ovaj ciklon nije ugasio nad kopnom je relativno visoka temperatura i vlažnost vazduha. Temperaturna stratifikacija sa visinom je nad unutrašnjosti Balkana bila idealna za ciklogenezu i produbljivanje ciklona. Gotovo kroz celu troposferu je postojao sloj potencijalno nestabilnog vazduha sa relativnom vlažnošću blizu 100%, što je stvorilo idealne uslove za formiranje nimbostratusne oblačnosti sa ugnježđenom konvekcijom. Zbog svoje dubine, ciklon se neprekidno „punio“ toplijim vazduhom sa juga i istoka, što je produžavalo život i jačinu ovog ciklona.
Slabljenje ciklona se konačno očekuje večeras, i to prvo u prizemnim slojevima atmosfere, a tek tokom sutrašnjeg dana i na visini. Dakle, to će u petak biti samo visinski ciklon nad Srbijom:
Ciklon koji je ušao u istoriju – ciklon Tamara (13 – 16. maj 2014.)Zašto je je ovaj ciklon ušao u istoriju?
Svedoci smo nezapamćenih poplava koje već dva dana haraju širom Srbije, ali ovaj ciklon je i po meteorološkim podacima ušao u istoriju. U Beogradu, Loznici i Valjevu je uveliko premašen maksimum dnevne količine padavina. Za Beograd je taj masimum do sada iznosio 94mm (litara po metru kvadratnom) iz juna 1994. Jutros je izmerena količina od neverovatnih 108mm za 24h u Beogradu. U Valjevu je 24h palo takođe 108mm, a u Loznici 110mm (najviše u Srbiji).
Kada pogledamo tabelu ukupnih padavina koje je doneo ovaj ciklon u Srbiji do danas u 14h, jasno je da se ponegde radi o količinama koje u proseku padnu za tri meseca:
Izvor: SerbianMeteo
U 48. izdanju emisije Energija na pametan način pogledajte kakvo je iskustvo grada Šapca koji već 4 sezone primenjuje sistem naplate grejanja prema potrošnji, a ne prema kvadraturi stana kao što je to slučaj u većini gradova Srbije. Zatim pogledajte kakav solarni potencijal ima Srbija i koči li birokratija izgradnju solarnih elektrana. A vodimo vas i u švedski grad Vekše koji se smatra najodrživijim gradom na svetu.
Takođe Vas obaveštavamo da emisiju "Energija na pametan način" možete pogledati i na B92 Info kanalu, i to u 6 termina: ponedeljak 18:30h, sreda 07:30h, četvrtak 10:00h, subota 11:15h i 17:10h, i nedelja 04:45h, kao i na još 75 lokalnih i regionalnih TV stanica u Srbiji i regionu.
Ekološki centar "Stanište" iz Vršca, objavio je drugu TV emisiju projekta "Moja zelena zajednica". Projekat se radi po metodologiji Zelene Agende, kroz načelo „vrednosti, a ne problemi“, stanje životne sredine sagledava se iz ugla lokalnih vrednosti. U drugoj emisiji u 36 minuta predstavljena je Ljubovija.
Do aprila 2014. biće objavljene još dve TV emisije, koje će pored samog toka projekta, predstaviti vrednosti opštine Žitište i Nova Crnja.
Sistem HAARP, u koji je Ministarstvo odbrane SAD-a uložila milijarde dolara, izbio je u kritičnom trenutku, a umesto Srbije, talas polarnih temperatura poslat je na Sjedinjene Američke Države, piše dopisnik Čikago Tribjun iz Aljaske, gde je kontrolni centar ovog sistema za kontrolu klime.
"Želeli smo da uradimo mali eksperiment i da usmerimo na mali deo teritorije bez da se zahvate susedne države. U pitanju je fokusiranje energije, samo u ovom slučaju radi se o hladnoći. Hteli sam da vidimo da li bi život bio moguć ako se temperature smanji na -62 stepena Celzijusa, i kako će ljudi reagovati u takvim situacijama. Kada smo razmatrali nad kojom teritorijom da izvršimo eksperimentpao kao logičan izbor nametnula se teritorija Srbije. Međutim, kada smo definisali koordinate i pokrenuli uređaje nešto je pošlo naopako. Umesto da se zamrzne Beograd i okolina, polarna jeza je usmerana ka Sjedinjenim Američkim Državama ", kaže izvor iz tehničke službe HAARP-a.
Prema njegovim rečima, inženjeri još uvek nisu u stanju da pronađu grešku, a još manje da je poprave. U međuvremenu, polarni vrtlog besni nad severnom Amerikom i širi se ka jugu, dok je u nekim oblastima temperatura spala na manje od -50 stepeni. Amerikanci strahuju da će završiti kao dinosaurusi, a mnoge institucije su zatvorene.
"Sve je išlo prema Marfijevom zakonu. Znate ne radi se o tome. Proračuni su tačni, nema sumnje. Sistem je radio naš najbolji fizičar Stiven Popović. Među zaposlenima u HAARP-u zavladala je strašna panika, jer nema još puno vremena kako bi zaustavili ovaj proces. Neki veruju da to je greška jer je izbor pao na Srbiju i koja je zaštićena štitom koji je još Nikola Tesla napravio", rekao je sagovornik.
Vašington je bio uznemiren, zahteva hitnu istragu, ali pre toga mora da se zaustavi oluja. Postoji naredba da se minira celo područje HAARP-a ukoliko se oluja uskoro ne zaustavi.
"Međutim, mi naučnici ne verujemo da će uništenje HAARP sistema da ukloniti posledice i da je velika verovatnoća da će celokupna teritorija SAD-a da se pretvori u ogromnu santu te da će uskoro Floridu početi da naseljavaju pingvini i beli medvedi", rekao je sagovornik iz Čikago Tribjuna.
Članak preuzet sa: tocka.com.mk gde možete pogledati i kratak video prilog.
26. decembra u Beloj Crkvi na inicijativu udruženja gradjana “Aurora“ iz Bele Crkve, mreže EKO organizacija „Zeleni krug“ iz Vršca i konzorcijuma udruženja projekta „ConSENSus” održan je konsultativni sastanak sa predstavnicima opštine Bela Crkva na temu: izrada Strategije razvoja Bele Crkve i formiranje Saveta za zaštitu životne sredine opštine Bela Crkva. Domaćin skupa bio je predsednik opštine Bela Crkva gospodin Stanko Petrović sa svojim saradnicima.
Opština Bela Crkva spada u red nerazvijenih opština i izradom Strategije razvoja opštine Bele Crkva utemeljiće se ciljevi koji će omogućiti da opština Bela Crkva završi period stagnacije i propadanja. Stoga je izuzetno važno da se u Strategiji pravilno definišu ciljevi i prioriteti. Jedan od najvažnijih resursa koji opština Bela Crkva poseduje su brojne prirodne vrednosti kojima opština Bela Crkva obiluje. Dunav, Nera, Karaš, kanla DTD, Mali pesak, Deliblatska peščara, Belocrkvanska jezera predstavlajju pravo bogatsvo i sa stanovišta biodiverziteta i sa stanovišta održivog razvoja. To je potpuno neiskorišćen resurs koji opštini Bela Crkva daje šansu da uz zaštitu , promociju i održivo koršćene prirodnih vrednosti izađe iz statusa nerazvijenih opština. Na žalost u proteklim desetlećima potpuna nezainteresovanost na tom polju dovela je do toga da je taj potencijal samo mrtvo slovo na papiru a takođe da dođe i do drastičnog urušavanja prirodnih vrednosti opštine Bela Crkva. Masovne seče stabala kraj Nere, Karaša, jezera, divlje deponije u Malom pesku, kraj Nere i jezera, zamuljivanje jezera, samo su posledice nedostatka plana za zašitu životne sredine.
Mirko Popović, koordinator projekta „ConSENSus“ ponudio je podršku u cilju osnivanja Saveta za zaštitu životne sredine, kao savetodavnog radnog tela opštine Bela Crkva. Savet čine predstavnici lokalne samouprave, javnih institucija, nevladinog sektora, privrednog sektora i dr.
Na osnovu iskustva došlo se do zaključka da je najveći problem nedostatak plana, sistema, vizije i načina za zaštitu i poboljšanje životne sredine u opštini Bela Crkva, što je dovelo do toga da su se pojavili ozbiljni problemi na terenu za koje praktično niko nije odgovaran, nadležan, niti ima plan. Osnivanjem Saveta za zaštitu životne sredine prvi put bi se sistematski evidentirali problemi, prikupile vizije, izradili planovi, odredile nadležnosti i što je najvažnije zaštita životne sredine implementirala bi se u sistem, a ne kao sada bivala samo akt zaludjenih volontera i ljubitelja prirode.
Pripremio: Milan Belobabić
Banka Intesa i Intesa Leasing potpisale su ugovore o kreditnim linijama sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u ukupnoj vrednosti od 25 miliona evra.
Banka Intesa je obezbedila kreditnu liniju od 10 miliona evra za finansiranje projekata unapređenja energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije privatnih preduzeća i lokalnih samouprava, dok je Intesa Leasing ugovorila zajam od 15 miliona evra za finansiranje kupovine opreme, poslovnih objekata i komercijalnih i industrijskih vozila malih i srednjih preduzeća.
Linija ugovorena sa bankom Intesa realizuje se u okviru kreditne linije za održivu energiju Zapadnog Balkana (WeBSEFF), dok će sredstva namenjena kompaniji Intesa Leasing doprineti Zajedničkom akcionom planu IFI za stimulisanje privrednog rasta u zemljama centralne, južne i istočne Evrope u vrednosti od 30 milijardi evra koji uključuje podršku MSP sektoru kao prioritetnoj oblasti.
EBRD je do sada uložila 3.3 milijardi evra u oko 170 projekata u Srbiji u svim sektorima privrede. U narednom periodu, banka će biti fokusirana na korporativni i finansijski sektor, kao i na infrastrukturu, a nastaviće i da igra ključnu ulogu u razvoju transportne, energetske i opštinske infrastrukture u zemlji.
Izvor: E2 vesti (Ekapija)
Baza podataka ekoloških udruženja, pokreta, društava, naučnih, stručnih i drugih organizacija u republici Srbiji (po opštinama - azbučno). V izdanje koje nam je pripremio Ekološki pokret Odžaka.
Italijansko-srpska kompanija za obnovljive izvore energije MK Fintel Wind, dobila je juče od srpskih vlasti lokacijsku dozvolu za izgradnju vetroparka nominalne snage 30MW u opštini Veliko Gradište, saopštila je italijanska kompanija Fintel Energy Group.
Kako se navodi u saopštenju, dozvole su izdate za vetro-parkove na lokacijama RAM, Dunav 1 i Dunav 2 i one, po srpskim zakonima, nosiocu daju pravo da u roku od 90 dana dobije građevinsku dozvolu.
U cilju finansiranja projekta koji uključuje kapitalne rashode od oko 45 miliona evra, Fintel Energy je sklopila niz preliminarnih ugovora sa vodećim međunarodnim bankama.
Projekat se sastoji od devet vetroturbina, svaka snage 3.3 MW, koje će, po sistemu "ključ u ruke", izgraditi snabdevač turbina. On će biti obavezan i da garantuje proizvodnju energije u prvih osam godina.
U kompaniji MK Fintel Wind, 54% udela ima italijanska Fintel Group čije je sedište u Polenci, a 46% srpska MK Grupa.
Izvor: Zelena Srbija