Dok Srbija čeka da u njoj bude izgrađen najveći solarni park na svetu, TV mehaničar iz Blaca od privatne ušteđevine podigao je elektranu "na sunce" i prodaje struju EPS-u.
On je u martu pustio u rad postrojenje koje sunčevu svetlost pretvara u električnu energiju i isporučuje je Elektroprivredi Srbije. I sve je to zamislio i planove sproveo u delo iz svoje radnje u Blacu, koristeći internet klečeći.
- Izračunao sam - objašnjava - da mi se najviše isplati da ušteđevinu od 30.000 evra uložim u struju.
Računica mu je ovakva: u elektranu na brdu iznad svoje kuće u selu Vrbovac uložio je 33.000 evra. Računa da će je isplatiti za šest-sedam godina, a onda mu ostaje čist prihod od oko 450 evra mesečno. Garancija na opremu je 10 godina, a rok trajanja 25-30.
"Kvaka" je u činjenici da EPS, u skladu sa opredeljenjem EU, ovakvu struju, iz mini hidro i sunčevih elektrana i vetrenjača, plaća 23 centi po KWh, i obavezuje se da to čini narednih 12 godina. Otuda, između ostalog, i velika zainteresovanost Miškovića i Beka za vetrenjače...
Ele, Dragoljub je u junu rešio da pravi struju, preko interneta je našao najpovoljnijeg izvođača radova, naručio opremu iz Slovenije, i do novembra sve instalirao. Još mesec dana bilo mu je potrebno da u opštini dobije sve dozvole, ali ga je veliki sneg omeo da ranije počne.
Struja teče sve dok ima dnevnog svetla, istina - kad je oblačno, ima je manje, ali elektrana radi 365 dana u godini, i nikakav rad osim nadgledanja, može i posredstvom interneta na mobilnom telefonu, nije optreban.
Ovih 15 dana zovu ga ljudi od Subotice do Preševa, nude zajedničko ulaganje ili pitaju za savet.
- Samo od mojih Blačana niko nije došao da vidi šta to radim - kaže.
Nismo hteli da mu kažemo da nam je konobar u kafiću kad smo se raspitivali za put rekao: "Dragoljub? Taj se zamlaćuje!" Drugi jedan Blačanin uvrebao je trenutak kad smo se rastali od Dragoljuba da nas zaverenički pita: "Pa šta kaže, jel' mu se isplati?" "Nego šta!", odgovaramo. Pogledao nas je sumnjičavo: "Jes', pa baš u Blace! Kako se niko u Beograd nije setio do sad?" Sležemo ramenima.
Sa EPS-om su ugovore o otkupu električne energije potpisale još solarne elektrane u Srednjoj tehničkoj školi "Mihajlo Pupin" u Kuli, Srednjoj školi u Varvarinu, Centru za promovisanje, razvoj i primenu obnovljivih izvora energije u Izvorskoj ulici u Beogradu i na Fakultetu tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu.
Luksemburški investicioni fond “Sekurum ekviti partners” odlučio je da u Srbiji izgradi solarni park, najveći na svetu, vredan 1,7 milijardi evra. Ugovor sa državom biće potpisan sledeće nedelje, posle čega će MX grupa, treći najveći proizvođač solarne opreme u Evropi, početi sa izgradnjom fabrike, otkriva za “Blic” menadžer fonda Ivan Matejak.
Odmah nakon potpisivanja ugovora, zbog ovog posla kompanija MX grupa će iz Milana preseliti svoje sedište u Beograd i izgraditi dve fabrike u Srbiji. O tačnom mestu fabrike koja će proizvoditi opremu za solarni park koji će se prostirati na 3.000 hektara još se razmišlja, ali je, kako saznaje “Blic”, reč o lokaciji 50 kilometara od Beograda prema jugu, jer su to prostori sa dovoljnim brojem sunčanih sati tako da se može proizvoditi struja.
- Ugovorom koji će biti potpisan do petka država se obavezuje da investitoru da zemljište “koje neće biti poljoprivredno, niti na ekskluzivnim lokacijama“ - kaže za “Blic” Bojan Đurić, državni sekretar u Ministarstvu životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja koje će u ime Vlade Republike Srbije potpisati ugovor sa investicionim fondom.
Pored toga, “Sekurum ekviti partners” će dobiti i priključenje na visokonaponske električne vodove od parka do prenosne elektromreže. Prema Đurićevim rečima, dobro za Srbiju je što investitor nije tražio da mu država plati podsticajne tarife za proizvodnju jer su one dosta visoke i za solarnu energiju iznose 23 evrocenta po kilovatu, skoro četvorostruko više od cene običnih kilovata.
- Sva energija koja se proizvede u ovom parku biće namenjena izvozu, mahom u zemlje Evropske uniju, i zato Srbija nema obavezu da proizvođačima plaća takozvane podsticajne (feed in) tarife - objašnjava Bojan Đurić.
Upravo potencijal sunčevog zračenja koji je u Srbiji za trećinu veći nego u srednjoj Evropi bio je jedan od ključnih razloga da se luksemburška firma odluči da baš u našoj zemlji gradi solarnu elektranu dvostruko veću od sadašnjeg svetskog lidera - kalifornijskog solarnog parka snage 500 megavati.
- U Srbiji je intenzitet sunčeve radijacije među najvećima u Evropi. U poređenju sa Nemačkom, zemljom koja je najnaprednija u ovom sektoru na svetskom nivou, potencijal je veći skoro za 40 odsto. Sem toga, geografski položaj zemlje je odličan, što je od velikog značaja budući da nam je cilj izvoz električne energije - objašnjava Matejak.
Ako dobiju sve dozvole za gradnju na vreme, od januara 2013. godine bi trebalo da počne izgradnja solarnog parka koja bi se po fazama odvijala do kraja 2015. godine. Kako se očekuje, prvi zeleni kilovati izaći će na tržište Srbije, ali i Evropske unije u drugom tromesečju sledeće godine, jer je italijanska MX grupa obećala isporuku opreme za proizvodnju 40 megavata mesečno u parku sa panelima ukupne instalisane snage 1.000 megavata. U fabrici za izradu solarne opreme bi trebalo da radi 200 ljudi, mahom projektanata, inženjera građevine i arhitekture, radnika, dok bi solarni park trebalo da zaposli još 1.000 ljudi, zaključuje Matejak.
Isplativ biznis
Obaveza zemalja članica Evropske unije je da do 2020. povećaju udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na 20 odsto, što mnoge ne mogu da postignu proizvodnjom u svojoj zemlji. Pritom je tamo cena kilovata 18 evrocenti, trostruko viša nego kod nas. Zato je proizvodnja solarne energije prilično isplativ biznis i razlog što će investitori po fazama uložiti dve milijarde evra, uključujući poreze, u solarni park u Srbiji, kaže Ivan Matejak.
Izvor: Blic
Savetnik srpskog premijera za energetiku Petar Škundrić najavio da će 2. maja na Vrškoj čuki kod Zaječara početi izgradnja prvog vetroparka u Srbiji.
Na investiciono-poslovnom skupu "Energija sunca - potencijal Srbije danas", koji je održan u Vranju, on je rekao da Srbija ima interesa da podigne korišćenju obnovljivih izvora energije sa sadašnjih 21 odsto na 29 odsto.
Skup je organizovao Centralno evropski forum za razvoj (CEDEF), u saradnji sa Agencijom za energetsku efikasnost Srbije, Agencijom za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) i Gradom Vranjem, pod pokroviteljstvom Elektroprivrede Srbije (EPS).
"Cene energenata, od uglja do uranijuma, iz godine u godinu rastu, dok su cene novih sistema za korišćenje sunčeve energije danas upola manje nego što su bile pre četiri, pet godina, i to ukazuje da usmeravanje na korišćenje solarne energije ima pun smisao", kazao je Škundrić.
On je naveo da će "u kratkom vremenu cene ulaganja u izgradnju solarnih elektrana biti jednake ili niže od ulaganja u klasične hidro ili termo elektrane, a da Srbija ima za 20 do 40 odsto veći broj sunčanih dana nego što je prosek u evropskim zemljama".
Škundrić je naveo da bi u narednih osam godina u elektro-energetski sistem Srbije treba da bude investirano oko devet milijardi evra, napominjući da je u poslednje četiri godine Eletroprivreda Srbije imala godišnje 538 miliona evra investicija.
Izvor: Beta
Početak geotehničkih istraživanja u selu Dolovo, na teritoriji opštine Kovin, daje nadu da će vetropolje u Srbiji biti izgrađeno. Ukoliko sve bude teklo po planu, izgradnja vetroturbina u okviru projekta vetroelektrane Čibuk 1, počeće 2013. godine. Za izgradnju prvog vetropolja u Srbiji zadužene su Vetroelektrane Balkana i strateški partner Continental Wind Partners.
Izvor: Energy news
U okolini Bosanskog Petrovca uskoro bi trebalo da počne izgradnja nove vetroelektrane. Planirano je da se na području Medenog polja izgradi vetropark ukupne snage od 180 MW. Prema rečima glavnih investitora, nemačke kompanije Kraft Energy, ova vetroelektrana imaće 60 vetrenjača od kojih će svaka proizvoditi 3 MW električne energije. Investicija izgradnje vetropolja vredna je preko 250 miliona evra, a očekivanja su da će ovo značajno pomoći i ubrzati razvoj Bosanskog Petrovca, koji važi za jednu od najnerazvijenih opština u BiH.
Memorandum o realizaciji projekta između kompanije Kraft Energy i opštine Bosanski Petrovac je potpisan krajem prošlog meseca, a investitori kreću u proces dobijanja neophodnih dozvola.
Kraft Energy , pored matične Nemačke, posluje i u drugim evropskim zemljama, kao i Aziji i zemljama Bliskog Istoka. Iako se prvenstveno bave proizvodnjom građevinskog materijala, poslednjih godina aktivno ulažu u obnovljive izvore energije. Projekte slične budućem vetropolju u BiH su do sada realizovali u Nemačkoj, Norveškoj, Maroku, Egiptu i Kini.
Izvor: Energy news
Dugo očekivana realizacija izgradnje vetropolja kod Nikšića uskoro počinje. Japanski Mitsubishi je pre više od godinu dana potpisao ugovor o zakupu zemljišta i izgradnji vetropolja, koja će, po poslednjim najavama, početi u proleće 2012.
Vetroelektrana na visoravni Krnovo imaće 30 vetroturbina snage 2,4 MW, a ukupna instalisana snaga biće 72 MW. Prema rečima predstavnika crnogorskog ministarstva ekonomije, Crna Gora će novim megavatima povećati kapacitete električne energije, ali će ovo biti i dobar test za elekrtoprenosni sistem te zemlje, jer je priključivanje energije iz alternativnih izvora postojećem elektroenergetskom sistemu novina. Struja koju budu proizvodile vetrenjače kod Nikšića povećaće domaću proizvodnju električne energije za oko 5 odsto.
Prva vetrenjača je u Crnu Goru stigla 2004. godine, kao poklon Vlade Holandije. Vetroturbina vredna oko 850 hiljada evra bila je postavjena u blizini Nikšića, ali ju je nedugo posle postavljanja pogodio grom, tako da je uklonjena. Ova vetrenjača trebalo je da proizvodi oko 150 miliona kilovat sati godišnje, što bi zadovoljilo potrebe obližnjeg sela Vilusi.
Ukupan potencijal energije vetra u Crnoj Gori procenjuje se na oko 400 MW.
Izvor: Energy news
Početak geotehničkih istraživanja u selu Dolovo, na teritoriji opštine Kovin, daje nadu da će vetropolje u Srbiji biti izgrađeno. Ukoliko sve bude teklo po planu, izgradnja vetroturbina u okviru projekta vetroelektrane Čibuk 1, počeće 2013 godine.
Za izgradnju prvog vetropolja u Srbiji zadužene su Vetroelektrane Balkana i strateški partner Kontinental Vind Partners. Direktor Vetroelektrana, Dragan Rebić se nada da će iduće godine dobiti sve potrebne dozvole i već krajem 2012. godine početi izgradnju pristupnih puteva, a nakon toga i montažu vetrogeneratora.
Pocetak geoloskih radova na terenu vetropolja Cibuk 1. Koliko ćemo još čekati na prvi zeleni kilovat dobijen od vetra zavisi i od inicijative nadležnih organa. Naime, Novi zakon o energetici je dobar podstrek za ulaganje u obnovljive izvore energije, ali će prednosti doći do izražaja tek kad budu doneti i podzakonski akti. Od nadležnih organa zavisi kada će na snagu stupiti ovi podzakonski akti, a samim tim i kako će teći dalji tok radova, napominje Mark Krandl direktor Kontinental Vind Partners.
- Nadležni organi imaju zakonsku obavezu da do novembra predlože podzakonske akte. Do sada nismo videli da je nešto urađeno, a činjenica da je već oktobar mesec, svakako nas zabrinjava, objašnjava Krandl.
Ukoliko dođe do odlaganja donošenja podzakonskih akta to bi značajno usporilo radove na vetropolju. Naime, evropske i svetske banke obezbeđuju kredite za projekte poput vetroelektrane Čibuk 1 koji pokrivaju skoro tri četvrtine troškova. Bez finansijske pomoći, ceo projekat bi stao.
- Nadamo se da neće biti odlaganja i da će tokom novembra biti usvojeni podzakonski akti, da bi radovi na izgradnji vetropolja počeli krajem iduće godine, ističe Mark Krandl, direktor Kontinental Vind-a.
Mark Krendal na terenu buduceg vetropoljaPočetku geoloških istraživanja prisustvovao je i šef ekonomskog odeljenja američke ambasade Daglas Apostol, koji smatra da će izgradnja vetropolja pomoći Srbiji da se približi direktivi 20-20-20.
- Kada drugi investitori budu videli da se u Srbiji ulaže u obnovljive izvore energije, svakako će se povećati njihovo interesovanje i spremnost da ulažu u Srbiju i to ne samo u energiju vetra, već i u hidro, elektrane na biomasu i druge obnovljive sirovine.
Ispitivanje kvaliteta terena poslednja je faza Idejnog i Glavnog projekta vetroelektrane Čibuk 1, koja obuhvata pripremu geoloških podloga potrebnih za izgradnju temelja. U prvoj fazi projekta trebalo bi da bude postavljeno 57 vetroturbina, a u drugoj 43. Stubovi na kojima će se nalaziti turbine i generator biće visoki 120 metara i teški oko 50 tona.
- Stubovi su povezani u energetske krugove, koji se zatvaraju i privode do trafostanice, odakle se dalekvodom uključuju u distributivni princip EPS, objašnjava direktor Vetroelektrana Balkan, Dragan Rebić.
Geotehnička istraživanja daće uputstva i za izgradnju temelja zgrade trafostanice i upravne zgrade vetroelektrane. Vetropolje Čibuk trebalo bi snagom od 300 MW proizvodilo struju za oko 300 000 domaćinstava.
Inicijator vetropolja u Južnom Banatu bile su Vetroelektrane Banata, a 2009. godine priključuje im se strateški partner i investitor Kontinental Vind Partners. Ova međunarodna korporacija izgradila je vetropolja na nekoliko kontinenata, a u Evropi je najpoznatija po vetropolju Fantanele. Naš vetropark Čibuk zauzeće 4000 hektara i biće dug više od 12km.
Izvor: Energy news
Korišćenje biomase u Vojvodini je još uvek sporadično, a najbolje su se snašli na selu. Živica Terzić, magistar poljoprivrede iz Mokrina kraj Kikinde, kuću svoje porodice od 150 kvadrata greje šest puta jeftinije nego da koristi struju.
- Koristim otpatke kao gorivo za kotao. Za samo jedan dan sam prikupio više od 1.000 bala slame i sve to me koštalo manje od 100 evra. Materijal za kotao sam kupio na otpadu - kaže Živica Terzić.
Izvor: Blic
Ostaci žetve sa vojvođanskih njiva mogli bi da služe za grejanje i proizvodnju struje, ali umesto da završe u energanama i termolektranama izgore na oranicama. Ima izuzetaka u Bačkoj Topoli, Šidu, Somboru, Novom Sadu, gde su u pojedinim firmama počeli ili nameravaju da počnu da koriste biomasu kao energiju. Stručnjaci su izračunali da bi se upotrebom samo trećine biomase koja ostane na vojvođanskim njivama smanjio uvoz milion tona mazuta. Ali za to nisu krivi samo ratari, već i država, objašnjava energetičar dr Božidar Mihajlović, profesor Univerziteta “Megatrend”.
- Tržište biomase u Srbiji ne postoji, a to je 64 odsto našeg energetskog potencijala. Procenjeno je da je naš godišnji energetski potencijal iz obnovljivih izvora energije kao 4,3 miliona tona nafte, što je skoro četvrtina godišnje energetske potrošnje u Srbiji - kaže Mihajlović.
Čak 64 odsto obnovljivih izvora energije je biomasa, odnosno slama, kukuruzovina i ljuspice suncokreta. Kolika je to vrednost, pokazuje podatak stručnjaka da bi se iz tih izvora moglo da proizvede 5.000 megavata električne energije.
- Za to bi trebalo uložiti milijardu evra, ali bi zemlja posle podizanja postrojenja smanjila uvoz električne energije za 30 odsto i fosilnih goriva za 25 odsto. To znači da bi biomasa i biogoriva godišnje zamenili 1,8 miliona tona nafte - dodaje dr Mihajlović.
Osim biomase, Vojvodina raspolaže ogromnim količinama biogasa na farmama, koji se može koristiti za proizvodnju toplotne i električne energije. Ali iako smo po mišljenju dr Jožefa Njerža, profesora subotičke Visoke tehničke škole, tim energentom najbogatiji u Evropi, biogas se koristi u malim količinama.
Na kolikoj smo šteti, pokazuju podaci Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i rudarstvo, po kojima se trenutno koristi samo dva odsto bio energije. A na njivama, nakon skidanja useva, ostane 20 miliona tona slame, kukuruzovine, ljuske suncokreta i drugih dragocenih sirovina.
Deo te materije se zaorava kako bi se zemljištu vratile neophodne organske materije, a preostalu masu poljoprivrednici spaljuju, iako dr Miladin Brkić, profesor Poljoprivednog fakulteta u Novom Sadu.
Stručnjaci kažu da što pre treba oformiti tržište upakovane biomase u obliku bala, briketa i peleta, kao što se to čini u Evropskoj uniji. Energetičar Branislav Vukmir, profesor Mašinskog fakulteta u Novom Sadu, smatra da iako Evropska unija nalaže da do 2020. godine Srbija 25 odsto energije dobija iz takozvanih zelenih izvora energije, na tome se malo radi.
- Nemamo nijednu elektrana na biomasu, mada imamo sirovine koje bi u potpunosti mogle da zamene mazut i gas za grejanje. Zbog tog propusta godišnje gubimo oko milijardu evra. Osim biomase, imamo i druge obnovljive izvore energije, čijom bismo ugradnom smanjili odlivanje iz budžeta, povećali zaposlenost i smanjili zavisnost za uvoz energenata - kaže Vukmir.
Da sve u vezi sa korišćenjem obnovljivih izvora energije nije na nuli, pokazuju primeri iz Šida, Novog Sada, Sombora, Bačke Topole.
U Kompaniji “Viktorija grupa” prave planove da u Šidu izgrade prvu termoelektranu na biomasu. Osim toga, Novosadska toplana planira pionirski projekat, uvođenje grejanja na biomasu.
Radosav Striković, pokrajinski sekratar za energetiku, kaže da je studija izvodljivosti napravljena, a sada se vode pregovori sa investitorima. Ako se pronađe novac, popularna “Osmica” u Petrovaradinu će biti prvo gradsko naselje u Srbiji koje će se grejati na obnovljivi izvor energije.
Osim toga, češki „Brigde power investments“, uz pomoć fondova Evropske unije, pravi program pronalaženja pogodnih baza za proizvodnju goriva iz obnovljivih izvora energije u Vojvodini. U toku je realizacija pilot projekta u Doroslovu kod Sombora.
Strateški partner češkoj firmi je Robert Holo, poljoprivrednik iz Doroslova. Investitori su najavili da su spremni da ulože 6,2 miliona evra u izgradnju centra za proizvodnju 100.000 tona agropeleta godišnje. Celokupna proizvodnja namenjena je izvozu u zemlje Evropske unije, a vrednost otkupa biomase od lokalnih partnera bio bi oko 2,5 miliona evra godišnje.
U međuvremenu je Nemačka odobrila Srbiji kredit od 100 miliona evra za projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, pre svega biomase i besprovratnu pomoć od 10 miliona evra za smanjenje emisije štetnih gasova.
Prvenac u korišćenju ovih energenata je preduzeće “Doža Đerđ” u Bačkoj Topoli, koje se bavi ratarskom i stočarskom proizvodnjom. Ono je izgradilo je prvu energanu u Vojvodini koja klimatizuje 18.000 kvadratnih metara objekata koristeći kao energent biomasu, čime su za trećinu smanjeni troškovi grejanja u odnosu na raniji period. U tom poljoprivrednom preduzeću smanjili su troškove za 30 odsto.
- Investicija je koštala 160 miliona dinara, od kojih je 100 miliona obezbedilo samo preduzeće, a 60 miliona pokrajinski Sekretarijat za nauku i tehnološki razvoj - rekao je Dragoslav Petrović, resorni sekretar, dodajući da u narednoj godini na biopostrojenje u “Doži”, planiraju da priključeno još 8.000 kvadratnih metara novih objekata.
Izvor: Blic
Pokrajinski Sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine je tokom dužeg niza godina aktivno radio na promociji upotrebe biogoriva u APV i na stimulisanju investicija u ovom segmentu. Jedan od vidova aktivnog delovanja jeste i finansiranje studija o potencijalima koje možete preuzeti i koristiti za potrebe informisanja i razvoja novih projekata.
Studiju "Mogućnost proizvodnje i korišćenja biodizela u AP Vojvodini" možete pregledati i preuzeti ovde.
Studiju "Mogućnosti razvoja proizvodnje i primene bioetanola u AP Vojvodini" možete pregledati i preuzeti ovde.
Prezentaciju "Mogućnost proizvodnje i korišćenja biodizela u AP Vojvodini" možete preuzeti ovde.
Prezentaciju "Mogućnosti razvoja proizvodnje i primene bioetanola u AP Vojvodini" možete pregledati i preuzeti ovde.
Izvor: Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine