Da li ste već pogledali film "Zavera sijalica" (sa srpskim titlovima) o prvoj industrijskoj zaveri? Tada su se proizvođači sijalica dogovorili da namerno skrate radni vek sijalica kako bi povećali zaradu.
E pa sada dolazi novo doba, makar simbolično. Philips je na Dan Zemlje ove godine počeo prodaju sijalice zasnovane na LED tehnologiji. To znači da će raditi 30.000 sati. U prevodu, ako je koristite četiri sata dnevno veselo će svetleti oko 20 godina.
Koštaće 50 dolara i uz to će pružati toplo svetlo kao kod klasičnih sijalica od 60 vati.
L Bulb iz Philipsa je pored toga veoma štedljiva po pitanju energije, pošto LED diode troše veoma malo struje.
Izvor: Domino magazin
Država je pravilnicima još prošlog septembra uredila oblast energetske efikasnosti, a pre nekoliko dana ministar građevinarstva Velimir Ilić dodelio je 31 kompaniji i instituciji dozvole za izdavanje energetskih pasoša.
Za dobijanje dozvole ova preduzeća morala su da ispune uslove, pre svih, onaj koji kaže da najmanje dva inženjera sa licencom za energetsku efikasnost moraju da budu zaposlena u firmi.
Pasoš postaje obaveza ne samo za nove zgrade, već i stare koje se prodaju, izdaju ili rekonstruišu, a firme koje su sada dobile ovlašćenja da ih izdaju neće biti jedine.
"Konkurs za dozvole je stalno otvoren. Inženjeri se obučavaju u Komori i trenutno ih ima 1.000 sa licencom. Verujem da će ih do kraja godine biti bar 1.300", kaže za "Danas" pomoćnica ministra za građevinu Aleksandra Damnjanović.
Proces dobijanja dozvole od Ministarstva, tvrdi ona, uopšte nije komplikovan. Potrebno je, ističe Damnjanovićeva, predati urednu dokumentaciju i u roku od desetak dana Ministarstvo će odgovoriti na zahtev. Trenutno, u igri za dobijanje dozvole je tridesetak kompanija koje dopunjuju dokumentaciju.
Pomoćnica ministra kaže da ne zna kako će se kretati cena energetskih pasoša, da će verovatno zavisiti od grada do grada, kao i od tržišta. Zakon i pravilnici to ne propisuju.
Na pitanje kako to da su u prvu raspodelu dozvola upale uz neke velike kompanije, i one koje su osnovane pre svega dva meseca Damnjanovićeva napominje da su dozvole dobili svi koji su ispunili uslove, kao i da su se pojedine firme specijalizovale isključivo za tu oblast.
Jedna od njih, najmlađa među onima koje imaju licencu za izdavanje energetskih pasoša, jeste i AMK-Orbis iz Leskovca.
Osnovana pre nešto više od dva meseca, ova kompanija zapošljava dva inženjera sa licencom za energetsku efikasnost.
"Mi smo se specijalizovali za ovo, upotrebnih niti građevinskih dozvola neće biti bez energetskih pasoša“, kaže za "Danas" suvlasnik firme Darko Bogunović, inače mašinski inženjer.
Izdavanjem pasoša, kaže, još nisu počeli da se bave, ali cena pasoša je 100 evra po elaboratu za objekte do 199 kvadratnih metara, za one od 200 do 500 kvadratnih metara elaborat se naplaćuje 200 evra, a svaki naredni kvadratni metar za objekte do 1.000 kvadrata je 30 centi.
Cena se povećava za 50 do 100 evra ukoliko firma radi dva elaborata, jedan za energetsku efikasnost, drugi za energetski pasoš.
U Evropskoj uniji prosečna potrošnja energije je između 50 i 60 kilovat-časova po kvadratnom metru godišnje, a u Srbiji u proseku od 150 do 200 kilovat časova.
Prema nekim procenama, ušteda potrošnje energije u zgradama koje će imati bolje karakteristike energetske efikasnosti biće i do 50 odsto.
Energetski pasoši neće biti potrebni za zgrade manje od 50 kvadratnih metara, pomoćne zgrade, vikendice i proizvodne pogone u kojima je temperatura grejanja ispod 12 stepeni.
Spisak kompanija koju su dobile dozvole za izdavanje energetskog pasoša može se naći na sajtu Ministarstva građevinarstva i urbanizma.
Izvor: B92
Opština Varvarin među prvima je u Srbiji shvatila značaj energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije. Sopstvenim i sredstvima donatora u Varvarinu su realizovana četiri projekta iz ove oblasti vredna 165.000 evra, kojima su ostvarene značajne energetske i finansijske uštede.
Pionirski poduhvat koji je za cilj imao uštedu energije, stvaranje ekološki čistije sredine i lepši izgled grada započet je pre sedam godina iz centra Varvarina.
Slađana Jevremović, savetnik za energetsku efikasnost i OIE u opštini Varvarin kaže da je prvi projekat bio projekat rekonstrukcije i modernizacije javnog osvetljenja gde su umesto starih živinih sijalica postavili 1.300 novih, natrijumovih, manje instalisane snage.
"Samom tom rekonstrukcijom dobili smo uštedu od oko 30 odsto u potrošnji električne energije, ali i u održavanju sistema javnog osvetljenja, jer nove sijalice imaju i duži vek trajanja", kaže ona.
Otkada je pre pet godina u centru grada postavljen energetski sat, prvi takve vrste u Srbiji, uštede se mogu dnevno meriti kao i smanjenje emisije štetnih gasova. Korak dalje planiraju da načine proizvodnjom energije iz bio masa.
Predsednik opštine Varvarin Zoran Milenković kaže da imaju ideju da se sagradi jedna deponija, spalionica manjeg kapaciteta koja će da proizvodi struju od jednog megavata i toplu vodu za zagrevanje grada.
Održivi razvoj trajno je opredeljenje opštine Varvarin zbog čega se posebna pažnja posvećuje edukaciji dece i projektima koji se realizuju u saradnji sa školama. U sklopu rekonstrukcije Osnovne škole u Izbenici, 2009. godine, instalirana je toplotna pumpa i podno grejanje.
Mini solarna elektrana, instalisane snage 5 kwh, dar Agencije za energetsku efikasnost i Španske vlade, varvarinskoj srednjoj školi obezbdila je da prva u Srbiji dobije status povlašćenog proizvođača energije. Za dve godine proizvela je i Elektrodistribuciji prodala 12.600 kwh. Dodatna ušteda u obrazovnim ustanovama je načinjena ugradnjom štedljivih sijalica.
Direktor OŠ "Jovan Kursula" u Varvarinu Dobrosav Dolić kaže da je ukupna potrošnja smanjena pet puta.
"Na nivou jednog sata smo postigli da umesto 25 kilovata potrošnje u zimskom periodu imamo potrošnju oko pet . Ta uštedu je ostvarena i u osnovnoj i srednjoj školi i istrurenim odeljenjima u Gornjem i Donjem Katunu. Sa ciljem da pospešimo enegretsku efikasnost uradili smo i generalnu rekonstrukciju parnog grejanja, zamenili dotrajalu stolariju čime smo za 25 odsto smanjili potrošnju uglja i ogrevnog drveta. Adaptacija jednog kotla omogućiće nam da od naredne školske godine kao energent koristimo i pelat", kaže Dolić.
Međunarodni dan energetske efikasnost u svetu se obeležava 5. marta, a odlukom Skupštine iz 2007. godine u opštini Varvarin svakog 23. februara.
Najveće ambicije lokalne samouprave vezane su za izgradnju mini hidro centrale na Velikoj Moravi, između Obreža i Varvarina. Ukoliko se, uz pomoć države, realizuju to bi opštini donelo tri odsto prihoda ili milion evra godišnje i znatno veće mogućnosti za održivi razvoj i ulaganje u infrastrukturu.
Izvor: RTS
Poslovni kompleks Blue center proteklih dana predstavljen je u Beogradu. Ta zgrada dobila je BREEM sertifikat, čime je zvanično postala prva zelena zgrada u Srbiji, koja ispunjava najviše standarde energetske efikasnosti i minimalno šteti životnoj sredini, objavila je na svečanosti grčka kompanija, investitor Bluehouse Capital.
Visoke ocene poslovnog kompleksa, koji se nalazi u ulici Španskih boraca na Novom Beogradu, svrstale su ga među 3% zgrada u Evropi koje poseduju taj svetski priznat serifikat.
“Izgradili smo ne samo tehnički kvalitetnu i energetski efikasnu zgradu, već i kreirali moderno poslovno okruženje za zaposlene koji tu provode dosta vremena, što ovu zgradu čini privlačnom za kompanije zakupce i već je izdato oko 70% kompleksa domaćim i međunarodnim kompanijama”, rekao je direktor Bluehouse Capitala za Srbiju Stevan Lojović.
"Ova zgrada ima minimalan negativan uticaj na životnu sredinu, zakupci koji rade u njoj imaju niže troškove zbog smanjene potrošnje energije, što ne ide na uštrb udobnosti i komfora tokom rada. Prilikom njene izgradnje, primenjeni su principi energetske efikasnosti, ugrađeni su različiti ekološki materijali za izolaciju objekta, korišćeni obnovljivi izvori energije, kontrola upravljanja otpadom i otpadnim vodama, racionalno korišćenje vode, kvalitetna ventilacija i osvetljenje", naveo je Lojović.
On je istakao da bi zakup prostora u ovakvim objektima trebalo da bude skuplji od klasičnih poslovnih zgrada, ali u Srbiji to nije slučaj, jer tržište diktira cene zakupa. Ta kompanija, kako je rekao, traži i druge mogućnosti da investira u slične projekte u Srbiji, u skladu sa tražnjom.
Ambasador Grčke u Srbiji Dimostenis Stoidis, ukazao je da će ova zelena zgrada, koja ne šteti životnoj sredini i ima moderan izgled, doprineti i arhitektonskom imidžu Beograda. On je kazao da je ovaj objakat primer kako tehnološki napredak može pozitivno da utiče na zaštitu životne sredine i na povećanje kvaliteta radnog ambijenta.
Zgradu je izgradila građevinska kompanija Energoprojekt.
Izvor: ekapija.com, beobuild.rs, ekokuce.com
Građani Srbije bi za uvođenje obaveznih termostatskih ventila za radijatore mogli da plaćaju oko 250 evra po stanu prosečne kvadrature, a država će razmotriti mogućnost da im pomogne.
Nabavka će biti obavezni pri prelasku toplana na naplatu grejanja po utrošku, a vrednost jednog termostatskog ventila stručnjaci procenjuju na oko 50 evra. Po Zakonu o racionalnoj potrošnji energije, toplane moraju da predju na nov način naplate do grejne sezone 2015. godine.
"Od 1. januara 2014. godine počinje da radi Fond za energetsku efikasnost koji će domaćinstvima, opštinama, institucijama, omogućiti kandidovanje za projekte energetske efikasnosti, a jedan od prioriteta može biti pomoć u nabavci tih ventila" rekao je za agenciju Beta pomoćnik ministra energetike Dejan Trifunović.
Prema njegovim rečima, još je rano pričati o mehanizmima pomoći građanima, jer program finansiranja i prioriteti Fonda tek treba da se definišu, ali će ta institucija imati mogućnost budžetsko finansiranja, subvencionisanja kamatne stope i davanja garancija preko komercijalnih banaka.
Predsednik Upravnog odbora Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS) Goran Papović kazao je za agenciju Beta da bi lokalne samouprave trebalo da utvrde pomoć gradjanima pri nabavci termostatskih ventila, pre nego što toplane u Srbiji predju na naplatu toplotne energije po utrošku.
"NOPS je već dao predlog da gradske uprave beskamatno kreditiraju građane prilikom nabavke tih ventila" naveo je Papović i dodao da istovremeno treba rešiti problem gubitaka toplote pri transportu.
Papović je kazao da dosadašnja iskustva gradjana, čije toplane već naplaćuju isporuku toplotne energije po utrošku, pokazuju da cena grejanja može biti veća i do 30 odsto nego ona koju su plaćali po kvadratnom metru.
On zamera i zbog komplikovanog načina izračunavanja utroška toplote iz koga se ne vidi jasno koliki su gubici pri transportu, čime se ti troškovi stavljaju na teret građana.
Predsednik Upravnog odbora Poslovnog udruženja toplana Srbije Dejan Stojanović rekao je za agenciju Beta da većina toplana koje grejanje obračunava po utrošku daje i mogućnost otplate potrebnih ventila na rate, u kom slučaju je rata oko 1.000 dinara mesečno.
Stojanović je potvrdio da distributivne mreže srpskih toplana imaju i do 25 odsto gubitka energije.
"Gubici naših toplana su od 20 do 25 procenata u distributivnoj mreži dok većina evropskih država ima gubitke ispod 15 procenata, zbog čega je prioritet njihova rekonstrukcija radi povećanja energetske efikasnosti" rekao je on i dodao da će kreditom KFW banke od 50 miliona evra 18 srpskih toplana rešiti problem distribucije energije.
Direktor šabačke toplane Milan Stošić kazao je za agenciju Beta da iskustva pokazuju da ušteda u energentima, ali i u novcu, kod novog sistema naplate može biti i do 30 odsto.
"U proseku je novčana ušteda 26 procenata, ali samo ako se potrošači ponašaju racionalno i ako su motivisani da štede. Sami uređaji za pojedinačno očitavanje isplate se nakon tri do četiri grejne sezone. Imamo i ekstremne situacije da su potrošači u prvoj godini uštedeli za celu investiciju, ali i one kojima su računi bili viši nego u sezonama kada je potrošnja bila zajednička" rekao je Stošić.
Stošić je naveo da se u stambenim zgradama građani masovno opredeljuju za pojedinačno merenje utroška toplotne energije, ali da je ta investicija problem socijalno ugroženim porodicama.
U Srbiji se preko toplana greje oko 25 odsto domaćinstava.
Izvor: Akter
Pilot-projekat zamene živinih sijalica natrijumovim započet je postavljanjem probnih LED svetiljki duž centralne gradske saobraćajnice, Bulevara oslobođenja. Na potezu dugom 200 metara, postavljeno je deset sijalica, kako bi građani bili u prilici da uoče razliku.
“Očigledno je da ova vrsta svetiljki daje i do 50% bolju osvetljenost u odnosu na one koje smo do sada koristili, pa smo planirali da Leskovac bude prvi grad u Srbiji koji će sve živine sijalice na ulicama, putevima i trgovima zameniti LED svetiljkama. Jer, na 2.500 svetiljki sada imamo 2.100 živinih, a godišnji troškovi električne energije za takvu rasvetu iznose oko 200.000 evra, uz još oko 40.000 evra za njihovo održavanje. Ukoliko bi se sve sijalice zamenili LED rasvetom, smanjio bi se utrošak električne energije i za 90%, i rasteretila bi se niskonaponska mreža i transformatori. Prednost je, naravno, i to što troškova za održavanje nove rasvete ne bi bilo bar sedam godina, kako tvrde kompanije koje se bave ugradnjom LED sijalica, a garancija proizvođača opreme je 15 godina”, kaže zamenik gradonačelnika, Dragan Jovanović.
Podsećajući na činjenicu da je Evropska unija pre više od tri godine zabranila prodaju živinih sijalica ocenivši da su one pre grejači nego rasvetna tela, s obzirom na to da samo 5% utrošene energije pretvore u svetlost, Jovanović navodi da bi celokupan projekat u Leskovcu koštao 1.2 miliona evra.
Novac bi se obezbedio preusmeravanjem već planiranih sredstava za plaćanje električne energije koju troši postojeća javna rasveta, a zamenik gradonačelnika očekuje da bi kompletan projekat mogao da bude okončan za najviše dva meseca od početka realizacije.
Izvor: Novosti.rs
U petak 8. marta, u zgradi Opštine Vršac postpisam je ugovor o realizaciji projekta ZNANJE PODELI, NAGRADU OSVOJI kojim se Centar za energetsku efikasnost CEFIX, obavezuje za realizaciju istog a po projektu koji je predan prilikom raspisivanja konkursa Opštine Vršac.
Kratak opis projekta:
Omladina početkom 21. veka uveliko komunicira putem sve prisutnijih mobilnih uređaja, ali i veoma rasprostranjenih socijalnih mreža, odnosno putem interneta. Na internetu se stiču nova saznanja, načini i obrasci ponašanja i razmenjuju ogromne količine podataka. Internet, kao neiscrpan medij je “prirodno okruženje” u kojem se mladi odlično snalaze i treba ga iskoristiti za promociju novih saznanja i trendova u obastima energetske efikasnosti i zaštite životne sredine. Centar za energetsku efikasnost CEFIKS, nakon godinu dana rada ostvario je značaj uspeh u razvoju internet portala www.cefix.rs koji postaje iz dana u dan sve posećeniji i značajan izvor informacija iz oblasti ekologije, energetske efikasnosti i alternativnih izvora energije uopšte.
Pokretanjem školskog takmičenja ZNANjE PODELI, NAGRADU OSVOJI, CEFIKS želi da mlade srednjoškolce podstakne da uzmu aktivno učešće u deljenju znanja stečenih tokom nastave iz oblasti ekologije, kao i novih saznanja i trendova o kojima se mogu informisati putem interneta u oblasti energetske efikasnosti i značaju očuvanja životne sredine. Kroz igru i takmičarski duh učenici će putem interneta i u saradnji sa nastavnicima i članovima Centra za energetsku efikasnost CEFIKS raditi na objavljivanju zanimljivih, informativnih i edukativnih članaka na internet portalu www.cefix.rs. Pred kraj školske godine učenici škole koji budu imali najviše objavljenih priloga osvojiće, za svoju školu, belu tablu za pisanje flomasterima ili drugu prigodnu nagradu ukoliko školi nije potrebna navedena tabla ili istu već ima.
Zamenom stolarije do uštede energije
Zamena nedovoljno kvalitetnih prozora na stambenim objektima mogla bi dovesti do uštede približno 40% toplotne energije.
Gruba procena efekata za uštede energije na nacionalnom nivou, pri tome, je vrlo jasna i izgleda ovako:
Osim ušteda energije koja je višestruko korisna i za pojedinačnog korisnika (cena grejanja i hlađenja), i za celokupnu zajednicu (uštede energije na nacionalnom nivou), a i za globalni nivo zaštite sredine u svakom pogledu, postoje i objektivni kriterijumi svakog pojedinačnog korisnika za donošenje odluke o vremenu i načinu zamene prozora na stanu ili zgradi, a to su:
Primer u praksi
„Zamenom prozora se toplotni gubici mogu umanjiti i za polovinu, a investicija se isplaćuje u periodu od tri do pet godina. Ugradnja savremene aluminijumske ili kvalitetne PVC stolarije u trosobnom stanu koštaće vas između 1.200 i 2.000 €, u zavisnosti od kvaliteta i veličine staklenih površina u stanu. Ušteda se ostvaruje kroz mesečne račune, ukoliko se grejete na struju, gas ili čvrsto gorivo, ali ne i ako u stanu imate centralno grejanje, jer se ono plaća po kvadraturi, a ne po potrošnji. U tom slučaju će vam zamena prozora omogućiti toplije stanove, a na manje račune ćete sačekati sve do ugradnje kalorimetara."
Zaključak je jasan
Ako odmah i bez razmišljanja zamenite vaše stare i propale prozore – novim od aluminijumskih ili kvalitetnih PVC profila – uštedećete i do 50% na grejanju, a investicija će vam se isplatiti za 3 do 5 godina.
Firma GrantCommerce d.o.o nastala je 2005. godine u Vršcu kao ogranak firme Larvin SRL iz Temišvara koja je osnovana 90-tih godina na teritoriji Rumunije.
Firma se bavi sklapanjem i montažom aluminijumske i PVC stolarije i na teritoriji Srbije uspešno posluje do dana današnjeg.
Posedujemo liniju za proizvodnju stolarije od aluminijuma i PVC-a, halu za proizvodnju od 400 m2, pomoćni magacinski prostor i izložbeni salon u Vršcu.
Naši klijenti su većinom porodični ljudi koji žele da urede svoj dom, da ga učine energecki efikasnim a da ga ujedno i ulepšaju.
Naša garancija za kvalitet je iskustvo u inostranstvu od preko 10 godina bavljenja proizvodnjom i montažom aluminijumske i PVC stolarije, iskustvo i poslovanje na našim prostorima od 2005. godine kao i veliki broj zadovoljnih klijenata i kompanija sa kojima smo sarađivali tokom godina.
Zaista je pravo zadovoljstvo kada se učestvuje u realizaciji projekta koji nastavi da živi i da se razvija i nakon formalnog završetka. Učenici srednje škole NIKOLA TESLA iz Vršca, u saradnji sa profesorom OŠ ŽARKO ZRENJANJIN iz Izbišta radili su i nakon završetka projekta na daljem usavršavanju i testiranju kolektora. Kakve su rezultate postigli pogledajte i sami u foto faleriji ili preuzmite POWER POINT prezentaciju!
Rezultati su i više nego sjajni. Planiraju da svojim radom učestvuju i na takmičenju a mi im želimo puno sreće i uspeha i radujemo se nekog budućoj saradnji.