Da li si razmišljao/la o mogućnosti da svakoga narednog dana bez mnogo truda i uloženog vremena ili novaca učiniš nešto što će nekom stvoru uveliko olakšati, a možda i spasiti život?!
Potrebno je samo da svakodnevno pokupiš ostatke hrane, u jednu flašu sipaš sveže vode i odeš na mesto gde se okuplja najviše uličnih pasa u tvom kraju. Posude za vodu i hranu možeš za 5 minuta napraviti (opet bez ulaganja i troškova) tako što ćeš na visinu 15- 20 cm odseći dve plastične flaše od 5 ili 6 litara. U jednu od njih izručiš ostatke hrane, u drugu sipaš svežu vodu i daš svoj doprinos šansama da im produžiš i olakšaš život... Možda će te u početku komšiliuk gledati kao budalu i kretena, ali veruj mi da se brzo navikavaju, a uz malo sreće, možda i nekoga od njih "inficiraš" - mnogi ljudi bi hteli da urade nešto slično, ali ih je strah da budu prvi zbog onog famoznog "šta će ljudi reći". Nisu bitni ljudi i njihovo mišljenje, bitni su psi i njihov život...
Nema opravdanja da ne pokušaš - ništa ne košta, ne uzima mnogo vremena...
A da bi tvoja akcija bila zabeležena pobrinula se firma "ZeusSoftware" koja je napravila poptuno besplatnu Android aplikaciju za mobilne telefone koju možete preuzeti ovde. Uz pomoć aplikacije lako ćete uslikati vaše aktivnosti i podeliti in na Facebook stranici koju možete pogledati na ovoj adresi: https://www.facebook.com/NahraniPsa
Uključi se... budi aktivan a ako već jesi, uslikaj i pošalji, nek se vidi nek se zna! :)
"Zima, koja je „na pragu“ najgora će biti za „ulične pse“... Njihov život je dovoljno komplikovan i bez niskih temperatura i hladnoće, ljudi koji ih progone, maltretiraju, tuku i truju i najveći problem predstavlja nedostatak hrane i vode. Srećom, u našem gradu, kao i širom Srbije i „regiona“ je veoma izražen trend hranjenja i brige za „ulične pse“. Ali ni na taj način potrebne količine hrane i vode za sve veći broj napuštenih i izbačenih pasa nije moguće obezbediti, delom i zbog zakonske regulative- ostavljanje hrane i vode na javnim površinama vrlo lako može biti protumačeno kao „prljanje javnih površina“ i tretirano kao komunalni prekršaj (prijava i kazna, naravno, novčana). Možda vam ovo zvuči nerealno ili glupo, ali je u praksi više puta potvrđeno. U „uređenim društvima“, kakvo želimo postati postoji niz načina da se napuštenim životinjama „olakša život“:
Sve navedene mere se preduzimaju jer su SITE I ZDRAVE ŽIVOTINJE MIRNIJE I NE PREDSTAVLAJU OPASNOST ZA LJUDE.
„Cefix“ želi da doprinese rešavanju problema napuštenih životinja u našem gradu, a način na koji to hoće da postigne je u direktnoj vezi s očuvanjem životne sredine.
Svesni, s jedne strane, problema hranjena uličnih pasa, a s druge velikih količina bačene PET ambalaže neki pametni ljudi su napravili „mašinu“ koja, verovali ili ne, rešava OBA PROBLEMA ISTOVREMENO. Reč je o hranilici i pojilici za životinje koja „radi“ na sledeći način: u otvor predviđen za to ubaciš praznu PET ambalažu, i zauzvrat „dobiješ“ hranu i vodu za napuštene životinje. Dobra stvar, zar ne?!
Detaljnije o mašini saznajte klikom ovde.
Evropski omladinski centar zajedno sa Unijom studenata opštine Vršac, Vas sa zadovoljstvom pozivaju na okrugli sto “Zeleni aktivista – mladi za životnu sredinu”. Skup će se početi u petak, 5. decembra od 11.00 u VIP Sali hotela Srbija.
Skupu će prisustvovati predstavnici uduženja mladih i za mlade iz opštine, kao i predstavnici drugih organizacija i institucija koje u svom fokusu imaju zaštitu životne sredine.
Cilj skupa je upoznavanje sa omladinskim aktivizmom u oblasti zaštite životne sredine na lokalnom nivou. Okrugli sto omogućava da se zajedničkim snagama mapiraju problemi životne sredine na lokalnom nivou i predlože načini uključivanja mladih u njihovo rešavanje. Takođe, ovaj skup doprinosi jačanju organizacija civilnog društva u procesima donošenja odluka po pitanjima životne sredine, kako na lokalnom, tako i na regionalnom nivou, stavljajući poseban naglasak na mlade.
Predstaviće se i nagrade „Zeleni aktivista“ , „Zeleni pečat“ i '' Zelena inicijativa'' koje se dodeljuju najistaknutijem pojedincu, odnosno kancelariji za mlade, odnosno formalnoj ili neformalnoj grupi mladih ljudi u 2014. godini, angažovanim na zaštiti životne sredine na lokalnom i/ili nacionalnom nivou.
Projekat realizuje Evropski omladinski centar (EOC) u saradnji sa Srpskim centrom za ekološka pitanja (SERC) i Centrom za etiku, pravo i primenjenu filozofiju (CELAP), a uz podršku programa SENSE koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC), uz finansiranje Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju SIDA.
Coca-Cola sistem dobitnik je Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka (World Beverage Innovation Award) za projekat obnove vlažnih staništa duž Dunava koji obuhvata i Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje.
Beograd - Coca-Cola sistem dobitnik je Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka (World Beverage Innovation Award) za projekat obnove vlažnih staništa duž Dunava koji obuhvata i Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje. Ovu nagradu dodeljuje FoodBev Media Ltd., a ovogodišnja ceremonija dodele nagrada održana je tokom međunarodnog sajma Brau Beviale, u Nemačkoj. Ovo priznanje došlo je kao kruna trogodišnjih zajedničkih napora Coca-Cola sistema i WWF-Svetskog fonda za prirodu na očuvanju vodenih resursa Srbije.
“Očuvanje vode, kao ograničenog resursa, iz godine u godinu postaje sve važnija globalna tema. Kako je voda ujedno i glavni sastojak naših proizvoda, zalažemo se za njeno efikasnije korišćenje kroz održivo poslovanje i partnerstvo sa WWF-om. Konkurencija na ovom prestižnom takmičenju je bila zaista velika, a samo u kategoriji Najbolja incijativa u oblasti održive zaštite životne sredine bilo je preko 15 sjajnih projekta. Ponosi smo što su naši napori prepoznati, ali naš posao je tek započet. Kroz ovaj projekat Coca-Cola sistem nastoji da ispuni svoj globalni cilj – da do 2020. godine prirodi vratimo svu vodu koju koristimo za proizvodnju širom sveta“, izjavila je Milica Stefanović, predstavnica Coca-Cola sistema u Srbiji.
Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavljedeo je budućeg UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav”, poznatijeg i kao Evropski Amazon.
Rad na očuvanju vodenih resursa nastaviće se kroz novo sedmogodišnje partnerstvo sa WWF- Svetskim fondom za prirodu za obnovu vlažnih i plavnih područja duž Dunava, u šest zemalja Evrope, među kojima je i Srbija.
Izvor: novosti.rs
Auto - troši pare i doprinosi da se kalorije gomilaju u obliku sala
Bicikl - topi salo i štedi pare
Mislite o tome pre nego da iskoristite auto za kratke relacije :)
Vršačke planine nalaze se u severoistočnom delu Srbije, na području AP Vojvodine. Pružaju se 19 km u pravcu istok-zapad. Najviši je Gudurički vrh (641 m). Veoma su bogate prirodnim vrednostima, sa više od 1000 vrsta biljaka, više od 35 vrsta vodozemaca i gmizavaca, a takođe i preko 150 vrsta ptica.
Ekološko-dokumentarni film „Vršačke planine – neponovljivo blago Vojvodine” je priča o prirodi ovog predela izuzetnih odlika. Kroz prirodu vode vas stručnjaci koji brinu o njenoj zaštiti, uz poziv da se ovo blago sačuva i za buduće naraštaje.
Tim naučnika iz Mičigena razvila je fotonaponske ćelije koje su potpuno providne.
Naučnici s Univerziteta Mičigen razvili su potpuno novi oblik solarnih ćelija koje sunčevu energiju pretvaraju u električnu. Ove solarne ćelije su, za razliku od svih dosadašnjih, potpuno providne. To znači da bi u bliskoj budućnosti ovakvo rešenje moglo biti ugrađivano u prozore na kućama i zgradama, koji bi onda služili za proizvodnju električne energije iz obnovljivog izvora, piše Bug.
Trenutno su ovakve ćelije još u fazi razvoja i beleže efikasnost od oko 1%. Naučnici smatraju da će potpuno usavršeno rešenje dati više od 5% iskoristivosti, što bi trebalo biti dovoljno za komercijalizaciju ovakvog proizvoda.
Pokušaj stvaranja providnih solarnih nije nov, ali ovo je prvi put da se uspelo u izradi potpuno prozirnih ćelija, bez zatamnjenja ili bojenja svetlosti koja prolazi kroz njega. Ključ ovog izuma leži u organskim molekulama koje apsorbuju ljudskom oku nevidljive talasne dužine sunčeve svetlosti, a sve ostale propuštaju. Ovakvo staklo prikuplja ultraljubičastu svetlost i onu čija je talasna dužina vrlo blizu infracrvenoj i onda ih pretvara u infracrvenu svetlost koju prolazi kroz rubove stakla. Na ivicama se nalaze solarne ćelije koje tako dobijenu svetlost pretvaraju u električnu energiju.
Izvor: gradnja.rs | Preuzeto sa: zemlja.rs
Teški metali s muljem i vodom iz oštećenog jalovišta rudnika "Stolice" u Kostajniku kod Krupnja, stigli su u Drinu kod Badovinaca na području opštine Bogatić.
Voda reke Drine koja je nekada bila po kvalitetu bliska pijaćoj vodi, po količini gvožđa i arsena sada pripada trećoj, a po količini rastvorenog olova četvrtoj klasi, pokazuju najnovije analize.
Samo 50 cm ispod površine donedavno najčistije reke na Balkanu plivaju gvožđe, arsen i olovo. Teški metali do Drine su stigli iz jalovišta "Stolice" u Kostajniku koje je oštećeno za vreme majskih poplava, pa sivi mulj sa opasnim materijama zagađuje vodu i zemlju. Voda sada pripada trećoj i četvrtoj klasi, a i predstavlja potencijalnu opasnost.
"Svi ti metali koji su pobrojani ulazeći u naš organizam talože se u ogromnim količinama u unutrašnjim organima kao što su jetra, slezina, bubrezi, koštani i centralni nervni sistem. Tu izazivaju posledice koje su brojne i različite u svojim ispoljavanjima," kaže dr Dejan Pavlović, Zeleni Srbije, Pokret za Šabac.
Promene u vodi primetili su i ljubitelji reke, odmah posle poplava.
"Mi smo primetili da je voda promenila boju, ali pretpostavljamo da se ti teški metali valjaju po dnu i da ih riba konzumira i ribolovci su mi se već žalili da su primetili neke čudne pojave u ribama", kaže Svetomir Tošić, predsednik Udruženja "Sačuvajmo Drinu".
Nekada bistre i zelene, sve reke u ovom slivu od Kostajničke pa do Drine sada su sive. Ovde se od maja suši sve što je bujalo, a opasan mulj brine meštane.
Da briga bude veća, Beograd i Šabac koriste pijaću vodu duž ovih tokova.
Izvor: B92.net
Konkurs za originalni ekološko angažovani umetnički rad mladih umetnika na temu klimatskih promena otvoren je od 1. do 31. avgusta.
Konkurs Planeta ART raspisan za bazične umetničke formate: kratku priču / pesmu, crtež i akustičnu pesmu autora ili dua, a na temu klimatskih promena koje sve više osećamo na svojoj koži, biće otvoren do 31. avgusta. Mladi umetnici, uzrasta od 16 do 30 godina, pozvani su da svoje originalne radove pošalju na email adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..
Stručni žiri u sastavu: Darka Radosavljević, istoričarka umetnosti, direktor NUA „Remont“; Pavle Ćosić, lingvista, književnik, urednik, RO „Kornet“; Marko Ristić, fotograf, glavni i odgovorni urednik „Nocturne magazina“ i Udruženje „Šta hoćeš“ kao kolektivni član žirija, odabraće po tri najbolja rada u svakoj kategoriji, po umetničkim formatima, koji će biti nagrađeni novčanim i drugim nagradama.
Konkurs organizuje Udruženje Udruženje „Šta hoćeš”, nacionalni partner 350.org, pokreta ekoloških pokreta za ujedinjenje sveta u rešavanju klimatske krize. Administrativno sedište „Šta hoćeš” nalazi se u Obrenovcu, gradu u kome se proizvodi 60% struje potrebne Srbiji, predgrađu Beograda koje je istovremeno i jedna od ekološki najosetljivijih tačaka u našoj zemlji, što se, na žalost i materijalizovalo katastrofalnim poplavama pre par meseci. Na svojoj koži sada svi osećamo kako klima postaje ekstremna – kod nas vode plave, drugde haraju suše, ali se sistem bespoštedne eksploatacije resursa zbog profita na to ne obazire. Bez osvešćenja pojedinca neće se promeniti korisnički odnos prema prirodi, kojoj pripadamo. Umetnost, snaga izraza darovitog pojedinca ili grupe, može da menja.
Po rečima istoričarke umetnosti Darke Radosavljević, članice žirija: „Za večeras se najavljuje još jedna u seriji velikih oluja, vremenskih nepogoda, kao posledica, verovatno, klimatskih promena. A ko je kriv? HAARP, sunčeve oluje, sunčeve pege, ko zna šta nam sve stiže iz svemira? Ili pak dobar deo krivice snosimo i mi sami. Javite se na ovogodišnji konkurs „Planet ART“ i pokušajte da vizuelizujete ono što nas tišti, a pre svega da se inspirišete upravo klimatskim promenama.“
Fotograf Marko Ristić poziva mlade talentovane muzičke autore: „Ja dolazim iz Obrenovca, mesta koje je pretrpelo veliku štetu usled klimatskih promena koje su zadesile našu planetu. Dosta vode je bilo u mom gradu, koji je potpuno uništen, a ja verujem da vi kao umetnici možete dosta toga da kažete na tu temu.“
Lingvista i književnik Pavle Ćosić, član žirija, takođe poziva mlade umetnike da svoje radove pošalju na konkurs „Planeta ART“: „Globalno zagrevanje i klimatske promene proizvodi čovek, a isto tako čovek može i da ih spreči na razne načine, između ostalog i pisanjem. Ljudi, pišite!“
Rastko Šejić, predsednik UO Udruženja „Šta hoćeš“ smatra da je stvaralaštvo najvažnije: „Stvarajte da bi menjali. Umetnike čije radove odabere stručni žiri konkursa „Planeta ART“ ćemo ugostiti na koncertnoj dodeli nagrada u Obrenovcu, da tu, na licu mesta, gde se sagoreva takva količina fosilnog goriva, u gradu koji je u velikoj meri uništen poplavom, pokušamo da poašljemo jasnu poruku da je razmišljanje o promeni klime, o globalnom zagrevanju, neophodnost.“
Ukupna potrošnja električne energije na svetskom nivou u 2009. godini iznosila je 20.279.640GWh. Sunce ovu količinu energije proizvede za manje od jednog sata. Naravno trik je u tome kako uspešno prikupiti energiju koje sunce proizvede i konvertovati je u upotrebljivu električnu energiju. Kao jedno od rešenja nameću se solarni paneli. Ali koja bi površina zemlje trebala da bude pokrivena solarnim panelima da bi se proizvela ovolika količina električne energije?
Zapravo, ova površina je daleko, daleko manja nego što bi svako od nas uopšte pomislio. Na gornjoj slici crvenim kvadratićima obeležen je prostor potreban da se izgrade solarni paneli koji bi zadovoljili potrebe u električnoj energiji, pa tako najmanji kvadratić - se odnosi na Nemačku, srednji - na 25 zemalja EU, i najveći - na ceo svet.
Pravo je pitanje šta zapravo čekamo?! Zašto i dalje zagađujemo planetu sagorevanjem fosilnih goriva?!