Energija sunčevog zračenja je najveći potpuno čist izvor energije koji je čoveku na raspolaganju...
Predsednik Vlade Republike Srbije i ministar finansija Mirko Cvetković i ministar za infrastrukturu i energetiku Milutin Mrkonjić potpisaće danas ugovore o rehabilitaciji toplana u Srbiji sa nemačkim partnerima, čime će 18 opština dobiti neophodnih 51 milion evra.
Izvor: Blic
U Zrenjaninu počinje izgradnja reciklažnog centra u čije opremanje će biti uloženo 56 miliona dinara. Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja obezbedilo je 27 miliona, a grad učestvuje sa 29 miliona dinara.
Zrenjanin će u narednih 50 dana dobiti moderan reciklažni centar u kojem će se godišnje pakovati 2.300 tona otpada, a biće zaposleno dvadesetak radnika. Centar će biti na površini od 1.100 kvadratnih metara.
Izvor: Blic
Međunarodna studentska organizacija Ajsak (AIESEC) najavila je danas da će 7. aprila u Dunavskom parku u Novom Sadu organizovati ekološki sajam. Na sajmu će Novosađani i njihovi gosti moći da se informišu o aktuelnim ekološkim temama, kroz kontakt sa više od 15 nevladinih organizacija, kao i kompanijama koje posvećuju pažnju održivom razvoju, energetskoj efikasnosti, novim izvorima energije, ekologiji i zaštiti životne sredine.Posetioci će tokom trajanja skupa, od 11.00 do 15.00 sati, moći da donesu elektronski otpad (televizore, kompjutere, mp3 plejere, mobilne telefone) i papir koji će biti poslat na reciklažu.
Sajam se održava u okviru Ajsak projekta "Promeni sve(s)t", koji je realizovan tokom marta kroz radionice i predavanja, a koji će tokom aprila biti sproveden i kroz čišćenje i ozelenjavanje odabranog dela grada. Iz Ajseka su najavili i da će se 9. aprila održati akcija "Očistimo grad" koja je zamišljena kao čišćenje onog dela grada kojem je po mišljenju građana Novog Sada to trenutno najpotrebnije. Svi Novosađani će moci da daju svoj glas putem ankete ili na dan održavanja sajma na štandu Ajseka. Ulica koja dobije sa najveći broj glasova postaće bogatija za drvored.
Anketa se nalazi na sajtu http://www.aiesec.org.rs/odrzivi-razvoj/
Ajsek je najveća međunarodna studentska organizacija prisustna na više od 2.100 univerziteta u preko 110 zemalja sa preko 60.000 članova, koja pruža mogućnost mladim ljudima da otkriju i razviju sopstvene potencijale kako bi imali pozitivan uticaj na društvo.
Izvor: Beta
"Miteko" iz Kneževca je u konzorcijumu sa još dve kompanije potpisao ugovor s Ministarstvom životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja o izvozu 92.910 kilograma opasnog otpada s terirorije Srbije.
Izvor: BlicDirektor američke kompanije „Nju dženerejšn pauer” i direktori kompanija sa kojima ona sarađuje: „Iton”, „Džouns Lang Lasal”, „Martifer grupa”, „Tošiba” i „Orenko hidropauer” dolazili su krajem marta u Beograd da sa predstavnicima EPS-a razgovaraju o ulaganju vrednom 3,5 milijardi dolara u zelenu energiju, saznaje „Blic“.
Tada je i formirana zajednička radna grupa koja će u narednih nekoliko meseci razmatrati ekonomske, tehničke i upravljačke aspekte zajedničkog posla. Bilo je reči o gradnji energetskih kapaciteta od ukupno 1.430 megavata, od čega 50 megavata korišćenja solarne energije, 200 megavata na biomasu, 50 megavata za korišćenje otpada, 450 megavata vetroenergije i 680 megavata velikih hidroprojekata.
Nosilac projekta bio bi „Nju dženerejšn pauer“ čiji je vlasnik Čirinijev Katurija, Amerikanca indijskog porekla iz Čikaga, dok bi ostale kompanijeučestvovale svaka u delu posla u kojem je specijalizovana.
Ovakav zajednički projekat najavila je tih dana i ambasadorka SAD Meri Vorlik koja je kazala kako je u proteklih šest meseci dosta američkih kompanija pokazalo interesovanje za ulaganje u Srbiji, naročito u oblasti obnovljivih izvora energije.
- Američki investitori planiraju nove investicije uprkos nedavnom povlačenju „Ju-Es stila“- zaključila je Meri Vorlik.
Izvor: Blic
Dok Srbija čeka da u njoj bude izgrađen najveći solarni park na svetu, TV mehaničar iz Blaca od privatne ušteđevine podigao je elektranu "na sunce" i prodaje struju EPS-u.
On je u martu pustio u rad postrojenje koje sunčevu svetlost pretvara u električnu energiju i isporučuje je Elektroprivredi Srbije. I sve je to zamislio i planove sproveo u delo iz svoje radnje u Blacu, koristeći internet klečeći.
- Izračunao sam - objašnjava - da mi se najviše isplati da ušteđevinu od 30.000 evra uložim u struju.
Računica mu je ovakva: u elektranu na brdu iznad svoje kuće u selu Vrbovac uložio je 33.000 evra. Računa da će je isplatiti za šest-sedam godina, a onda mu ostaje čist prihod od oko 450 evra mesečno. Garancija na opremu je 10 godina, a rok trajanja 25-30.
"Kvaka" je u činjenici da EPS, u skladu sa opredeljenjem EU, ovakvu struju, iz mini hidro i sunčevih elektrana i vetrenjača, plaća 23 centi po KWh, i obavezuje se da to čini narednih 12 godina. Otuda, između ostalog, i velika zainteresovanost Miškovića i Beka za vetrenjače...
Ele, Dragoljub je u junu rešio da pravi struju, preko interneta je našao najpovoljnijeg izvođača radova, naručio opremu iz Slovenije, i do novembra sve instalirao. Još mesec dana bilo mu je potrebno da u opštini dobije sve dozvole, ali ga je veliki sneg omeo da ranije počne.
Struja teče sve dok ima dnevnog svetla, istina - kad je oblačno, ima je manje, ali elektrana radi 365 dana u godini, i nikakav rad osim nadgledanja, može i posredstvom interneta na mobilnom telefonu, nije optreban.
Ovih 15 dana zovu ga ljudi od Subotice do Preševa, nude zajedničko ulaganje ili pitaju za savet.
- Samo od mojih Blačana niko nije došao da vidi šta to radim - kaže.
Nismo hteli da mu kažemo da nam je konobar u kafiću kad smo se raspitivali za put rekao: "Dragoljub? Taj se zamlaćuje!" Drugi jedan Blačanin uvrebao je trenutak kad smo se rastali od Dragoljuba da nas zaverenički pita: "Pa šta kaže, jel' mu se isplati?" "Nego šta!", odgovaramo. Pogledao nas je sumnjičavo: "Jes', pa baš u Blace! Kako se niko u Beograd nije setio do sad?" Sležemo ramenima.
Sa EPS-om su ugovore o otkupu električne energije potpisale još solarne elektrane u Srednjoj tehničkoj školi "Mihajlo Pupin" u Kuli, Srednjoj školi u Varvarinu, Centru za promovisanje, razvoj i primenu obnovljivih izvora energije u Izvorskoj ulici u Beogradu i na Fakultetu tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu.
Luksemburški investicioni fond “Sekurum ekviti partners” odlučio je da u Srbiji izgradi solarni park, najveći na svetu, vredan 1,7 milijardi evra. Ugovor sa državom biće potpisan sledeće nedelje, posle čega će MX grupa, treći najveći proizvođač solarne opreme u Evropi, početi sa izgradnjom fabrike, otkriva za “Blic” menadžer fonda Ivan Matejak.
Odmah nakon potpisivanja ugovora, zbog ovog posla kompanija MX grupa će iz Milana preseliti svoje sedište u Beograd i izgraditi dve fabrike u Srbiji. O tačnom mestu fabrike koja će proizvoditi opremu za solarni park koji će se prostirati na 3.000 hektara još se razmišlja, ali je, kako saznaje “Blic”, reč o lokaciji 50 kilometara od Beograda prema jugu, jer su to prostori sa dovoljnim brojem sunčanih sati tako da se može proizvoditi struja.
- Ugovorom koji će biti potpisan do petka država se obavezuje da investitoru da zemljište “koje neće biti poljoprivredno, niti na ekskluzivnim lokacijama“ - kaže za “Blic” Bojan Đurić, državni sekretar u Ministarstvu životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja koje će u ime Vlade Republike Srbije potpisati ugovor sa investicionim fondom.
Pored toga, “Sekurum ekviti partners” će dobiti i priključenje na visokonaponske električne vodove od parka do prenosne elektromreže. Prema Đurićevim rečima, dobro za Srbiju je što investitor nije tražio da mu država plati podsticajne tarife za proizvodnju jer su one dosta visoke i za solarnu energiju iznose 23 evrocenta po kilovatu, skoro četvorostruko više od cene običnih kilovata.
- Sva energija koja se proizvede u ovom parku biće namenjena izvozu, mahom u zemlje Evropske uniju, i zato Srbija nema obavezu da proizvođačima plaća takozvane podsticajne (feed in) tarife - objašnjava Bojan Đurić.
Upravo potencijal sunčevog zračenja koji je u Srbiji za trećinu veći nego u srednjoj Evropi bio je jedan od ključnih razloga da se luksemburška firma odluči da baš u našoj zemlji gradi solarnu elektranu dvostruko veću od sadašnjeg svetskog lidera - kalifornijskog solarnog parka snage 500 megavati.
- U Srbiji je intenzitet sunčeve radijacije među najvećima u Evropi. U poređenju sa Nemačkom, zemljom koja je najnaprednija u ovom sektoru na svetskom nivou, potencijal je veći skoro za 40 odsto. Sem toga, geografski položaj zemlje je odličan, što je od velikog značaja budući da nam je cilj izvoz električne energije - objašnjava Matejak.
Ako dobiju sve dozvole za gradnju na vreme, od januara 2013. godine bi trebalo da počne izgradnja solarnog parka koja bi se po fazama odvijala do kraja 2015. godine. Kako se očekuje, prvi zeleni kilovati izaći će na tržište Srbije, ali i Evropske unije u drugom tromesečju sledeće godine, jer je italijanska MX grupa obećala isporuku opreme za proizvodnju 40 megavata mesečno u parku sa panelima ukupne instalisane snage 1.000 megavata. U fabrici za izradu solarne opreme bi trebalo da radi 200 ljudi, mahom projektanata, inženjera građevine i arhitekture, radnika, dok bi solarni park trebalo da zaposli još 1.000 ljudi, zaključuje Matejak.
Isplativ biznis
Obaveza zemalja članica Evropske unije je da do 2020. povećaju udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na 20 odsto, što mnoge ne mogu da postignu proizvodnjom u svojoj zemlji. Pritom je tamo cena kilovata 18 evrocenti, trostruko viša nego kod nas. Zato je proizvodnja solarne energije prilično isplativ biznis i razlog što će investitori po fazama uložiti dve milijarde evra, uključujući poreze, u solarni park u Srbiji, kaže Ivan Matejak.
Izvor: Blic
Savetnik srpskog premijera za energetiku Petar Škundrić najavio da će 2. maja na Vrškoj čuki kod Zaječara početi izgradnja prvog vetroparka u Srbiji.
Na investiciono-poslovnom skupu "Energija sunca - potencijal Srbije danas", koji je održan u Vranju, on je rekao da Srbija ima interesa da podigne korišćenju obnovljivih izvora energije sa sadašnjih 21 odsto na 29 odsto.
Skup je organizovao Centralno evropski forum za razvoj (CEDEF), u saradnji sa Agencijom za energetsku efikasnost Srbije, Agencijom za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) i Gradom Vranjem, pod pokroviteljstvom Elektroprivrede Srbije (EPS).
"Cene energenata, od uglja do uranijuma, iz godine u godinu rastu, dok su cene novih sistema za korišćenje sunčeve energije danas upola manje nego što su bile pre četiri, pet godina, i to ukazuje da usmeravanje na korišćenje solarne energije ima pun smisao", kazao je Škundrić.
On je naveo da će "u kratkom vremenu cene ulaganja u izgradnju solarnih elektrana biti jednake ili niže od ulaganja u klasične hidro ili termo elektrane, a da Srbija ima za 20 do 40 odsto veći broj sunčanih dana nego što je prosek u evropskim zemljama".
Škundrić je naveo da bi u narednih osam godina u elektro-energetski sistem Srbije treba da bude investirano oko devet milijardi evra, napominjući da je u poslednje četiri godine Eletroprivreda Srbije imala godišnje 538 miliona evra investicija.
Izvor: Beta
Kompanija Siemens, koja u Srbiji posluje 125 godina, ulaže 24 miliona eura u proširenje i modernizaciju subotičke fabrike generatora za vetroturbine.
Mesečno će se u Subotici proizvoditi 300 generatora, dvostruko više nego sada, a broj radnika biće povećan sa sadašnjih 500 na 650. Siemens je dosad u fabriku uložio šest miliona eura. Postojećom proizvodnjom električnih uređaja i pretvarača subotički Siemens se svrstao među deset najvećih izvoznika u Srbiji. Siemensu su povereni i infrastrukturni poslovi u Beogradu i u Železnicama Srbije. Dodajmo ovome da je Siemens i jedan od najvećih isporučitelja medicinske opreme za potrebe zdravstvenih ustanova, a kompanija je zaslužna i za povećan plasman srpske robe na nemačko tržište. Robna razmena između Srbije i Nemačke je prošle godine bila veća od dve milijarde eura, pri čemu je srpski izvoz dosegao gotovo milijardu eura. Za povećanje izvoza na nemačko tržište najzaslužnije su nemačke firme koje posluju u Srbiji. Pet od deset najvećih izvoznika u nemačkom su vlasništvu.
Izvor: energetika-net.com