Glavni grad Norveške, Oslo, ima veliki problem sa nedostatkom otpada jer se polovina grada i većina škola greju spaljivanjem otpada. Oslo je grad koji je ekološki vrlo osvešćen i veliki deo otpada u njemu se preradi, pa je počeo da "pati" od nestašice glavnog izvora energije. Otpad su počeli da uvoze iz Engleske, Irske i Švedske. "Voleo bih da uvozim i iz SAD-a. Transport morem je jeftin", rekao je šef jednog takvog pogona za preradu smeća Pal Mikelsen.
Isti problem imaju i neke druge zemlje i gradove Severne Evrope, koji su poslednjih godina toplotnu energiju počeli da proizvode spaljivanjem otpada. "U toj regiji se godišnje proizvede samo 150 miliona tona otpada, što je veoma malo da zadovolji apetite svih postrojenja koja na taj način proizvode toplotnu energiju. Potrebno je više od 700 miliona tona, a Švedska gradi još takvih postrojenja, kao i Austrija, Nemačka...", rekao je Mikelsen. Stokholm je čak uverio neke norveške preduzetnike da otpad prodaju Švedskoj, tako da mnogobrojni kamioni i brodovi s otpadom putuju tamo.
S obzirom na to da je Norveška jedan od deset najvećih izvoznika nafte i plina, ima ogromne rezerve uglja i vrlo razgranatu mrežu hidroelektrana, činjenica da se greje na otpad nekima je potpuno bizarna. Međutim, Mikelsen objašnjava da je spaljivanje otpada "igra obnovljivom energijom, kako bi se smanjila upotreba fosilnih goriva".
Iako su u Evropi neka područja preplavljena otpadom, poput Napulja, Oslo ipak ne prihvata bilo kakav otpad. Radije uzima "čistiji i sigurniji" engleski otpad.
Izvor: ekokuce.com
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Poznato je da ima biljaka koje uklanjaju ugljen-dioksid iz vazduha i oslobađaju kiseonik kroz proces fotosinteze. Novije studije su pokazale da biljke takođe uklanjaju zagađivače vazduha koje stvaraju ljudi i industrija. Praktično svaki list i cvet tropskih biljaka radi na uklanjaju zagađivače iz životne sredine, a posebno određenih toksina.
Studije su utvrdile da će samo saksija biljaka pomoći čišćenje vazduha u prostoriji od 100 metara kvadratnih.
Na osnovu tih studija je napravljen spisak biljaka koje su najefikasniji prečišćivači vazduha. Među njima su orhideja, aloja, fikus bendžamin, biljke sa naših prostora – svekrvin jezik i đavolji bršljan.
Orhideja je odlična za prostor u kome ima isparenja od acetone, amonijkaka, metil alkohola, formaldehida ili ksilena.
Aloja je odlična za pročišćavanje formaldehida.
U prostorijama u kojima su bili svekrvin jezik i đavolji bršljan, kod zaposlenih je smanjena glavobolja, iritacija očiju, a bilo je i manje respiratornih problema.
Izvor: kakopedija.com
Priredila: Milica Trajilovic II-7
Veliki deo komunalnog otpada bi mogao da se koristi za dobijanje energije. Predloženo da se pored deponije u Vinči napravi postrojenje u kome bi se iz otpada dobijala energija.
U SRBIJI se godišnje proizvede oko 2,5 miliona tona komunalnog otpada, koji bi mogao da zameni nekoliko stotina hiljada tona ekvivalentne nafte i da omogući značajnu uštedu energije.
- Jedna od najvećih energana u kojima bi se iz otpada dobijala energija, mogla bi biti izgrađena u Beogradu, s obzirom na to da se u glavnom gradu Srbije proizvede oko 1.080 tona otpada dnevno ili 1,14 kilograma po stanovniku - kaže Srećko Šević, načelnik odeljenja za energetsku efikasnost grada Beograda. - Najbolje bi bilo da to postrojenje bude izgrađeno u blizini velike deponije u Vinči, rekao je Šević i naveo da grad Beograd ima lokalni plan upravljanja otpadom i da su za te projekte u Beogradu potrebna ulaganja od 130 do 160 miliona evra, zavisno do kog nivoa će se obrađivati otpad.
Izvor: novosti.rs
Priredila: Sladjana Knezevic, II-7
Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja planira, da do sredine naredne godine u industriju reciklaže u Srbiji zaposli od 10.000 do 12.000 radnika.
Plan je da se izgradi 30 reciklažnih centara za čiju će gradnju i opremanje Fond za zaštitu životne sredine izdvojiti 650 miliona dinara. Najveći broj novozaposlenih biće iz najugroženijeg sloja stanovništva. Radi se o otvaranju reciklažnih centara, gradskih ili opštinskih, u kojima će se obavljati sekundarna separacija otpada po vrstama, odnosno u kojima će se odvajati koristan otpad od nekorisnog.
Prioritet nam je izgradnja reciklažnih dvorišta, a do kraja godine izgradićemo 28 reciklažnih centara u gotovo svim gradovima Srbije. Nakon toga će se stvoriti uslovi da se vrši primarna selekcija otpada, građani će da dobijaju kese ili će se postavljati kontejneri, u kojima će se separisati otpad koji ide u reciklažu.
To će svakako biti najvažniji korak u izgradnji reciklažnih centara u kojima će se zaposliti desetine hiljada ljudi. Naime u industriji reciklaže, pored već zaposlenih 7.000 radnika, biće stvoren ”ogroman broj radnih mesta”, koja će se ” finansirati iz nečega što se do sada u Srbiji bacalo”. Takođe biće zaposlen i određen broj inženjera – ističe ministar Oliver Dulić.
Ministarstvo životne sredine ove godine prioritet daje završetku posla na formiranju regionalnih deponija, u ovom trenutku je 20 regiona u postupku formiranja svojih deponija, a do sada je 6 regionalnih deponija završeno, koje odgovaraju evropskim standardima. Time će se u Srbiji uspešno pokrenuti industrijska grana koja do sada nije postojala.
Izvor: zelenevesti.org
Pripremila: Natalija Đorđević III-4
Naučnici Centra za organsku fotonika i elektroniku (COPE), Instituta za tehnologiju u Džordžiji, u saradnji sa Univerzitetom Perdju, uspeli su da razviju novu vrstu efikasnih solarnih ćelija. Osnovna razlika, u poređenju sa do sada korišćenim tehnologijama je organsko poreklo ćelija, što u krajnjoj liniji omogućava njihovu reciklažu. Podloga za solarne ćelije se izrađuje od drveta, ali se mogu koristiti i tkiva manjih biljaka. Da bi se postiglo da solarne ćelije budu brzo reciklirane u vodi, na sobnoj temperaturi, izrađuju se na podlozi od celuloznih nanokristala (CNC).
Iako je konačna verzija još uvek daleko, veruje se da će po prvi put biti razvijena tehnologija koja omogućava potpunu reciklažu proizvoda nakon korišćenja. Prema tvrdnjama naučnika zaposlenih na ovom projektu, do sada su uglavnom korišćene podloge od stakla, plastike i naftnih derivata, a sada se po prvi put solarne ćelije izrađuju na organskoj osnovi. Projektom je rukovodio profesor Bernard Kipelen, koji naglašava da je neophodan uslov bio da se izrade solarne ćelije koje se mogu reciklirati. U suprotnom, rešavanjem problema zavisnosti od fosilnih goriva, stvara se problem tehnologije koja na kraju svog "životnog ciklusa" nije razgradiva i pogodna za reciklažu.
CNC podloga (od celuloznih kristala) na kojoj je izrađena ova solarna ćelija, ima osobinu provođenja svetlosti (poput lišća na drveću), čime se omogućava da svetlost prvo prodre u unutrašnjost ćelije, da bi tek nakon toga bila apsorbovana od strane tankog sloja poluprovodnika koji je takođe organskog porekla. Iako trenutna efikasnost ovih solarnih ćelija na drvenoj osnovi nije impresivna (2,7%), naučnici tvrde da je to ipak veliki pomak na polju razvoja ćelija na organskoj podlozi. Uz podnošenje privremenog patenta na proizvod, naredni korak naučnika iz Džordžije je dostizanje nivoa efikasnosti preko 10%, koji inače ostvaruju ćelije izrađene na osnovama od stakla i naftnih derivata.
Izvor teksta: reciklirajte.me
Tekst pripremio: Tomislav Milunov, II-7
Pokupim oko 100 kilograma boca, a u proseku 20 dinara je kilogram. Zaradim između 1.500 do 2.000 dinara, kaže Boro Sekulić, penzioner iz sela Šumarice kod Kraljeva.
KRALJEVO - Boro Sekulić, penzioner iz sela Šumarice kod Kraljeva, od otpada i smeća koje mu donosi Morava već godinama porodicu vodi na more. Kad sezona nije dobra ima, kako kaže, bar za džeparac.
Najbolji "ulov" donose mu, kako kaže, vodene bujice, koje samo u par dana na obale Morave znaju da izbace tone otpada. "Sve ću ja to da pokupim i odnesem tamo gde treba", kaže Boro Sekulić. U odnosu uloženo-zarađeno, lagana šetnja pored reke sedamdesettrogodišnjem Bori donosi pozitivan rezultat. Vreme vađenja jedne boce je, kaže, samo desetak sekundi.
"Pokupim oko 100 kilograma boca, a u proseku 20 dinara je kilogram. Zaradim između 1.500 do 2.000 dinara", kaže on. Svaka prazna flaša iz reke Bori je jedan korak bliže morskoj plaži. Od smeća sa obala Morave svoju porodicu Sekulić vodi na letovanje svake godine.
"Sad ovu turu kad nakupim i prodam odmah pare nosim u agenciju da platim more", kaže Bora. On dodaje da flaša ima dovoljno za sve, jer su, kako kaže, obale Ibra i Morave duge, a otpada ima dovoljno i za mladu radnu snagu.
Izvor: Kurir
Pripremila: Olivera Olujić III-4
Kako napraviti kompost
Odvajate li kuhinjski otpad? Jeste li znali da čak 30% ukupnog kućnog otpada čini organski otpad? Kompostiranjem biorazgradivi kućni otpad možete pretvoriti u nešto korisno. Iskoristite otpad koji obično bacate u smeće za izradu komposta koji vrijedi poput zlata za vaše biljke.
Što je kompost
Kompostiranje je stara prirodna metoda kojom ćete pretvoriti organske ostatke u plodni humus. Kompost nastaje od ostataka voća, povrća, čaja, kave itd. Kada otpadne lišće, odumre biljka ili se sruši neka grana hranjive tvari se vraćaju zemlji. Stavljanjem ostataka voća i povrća na hrpu načinjenu od otpalog lišća i granja ubrzat ćete proces kompostiranja, a hranjivi kompost koristit će Vašem vrtu. Time ćete ne samo na najprihvatljiviji način zbrinuti organski otpad već ćete reciklirati hranjive tvari. Ostacima hrane poboljšat ćete kvalitetu zemlje u Vašem vrtu. Zemlja će postati otpornija na nametnike i bolesti. Kompostiranjem hranite vaše biljke, već i sudjelujete u rješavanju problema otpada.
Kako odabrati mjesto za kompostiranje
Prije nego započnete kompostiranje važno je odabrati mjesto na kojem ćete držati kompost. Kompost nužno ne zahtijeva veliki prostor. Možda nećete povjerovati, ali kompostirati možete i na balkonu! Kompost možete slagati u hrpu koju po želji možete ograditi drvom, ciglom, žicom. Možete kupiti specijalni komposter koji nude specijalizirane trgovine. Za kompost može poslužiti plastična kanta, a i metalna kutija. Međutim, uzmite u obzir da dno kutije mora imati rupice. Ako želite slagati kompost na hrpu, dovoljno je da u svom vrtu osigurate mjesto gdje želite držati kompost. Hrpu komposta preporučuje se pokriti. Hrpa bi trebala biti velika oko 1 metra i isto toliko široka. Dužina ovisi o količini opada kojim raspolažete. Ukoliko ne želite da Vaš kompost „neuredno“ stoji kao hrpa otpada, možete ga ograditi drvom, ciglom ili žicom. Kompostiranje u hrpi omogućava lakši pristup kompostnom materijalu, lakše okretanje komposta, kontrolu vlažnosti i prozračnosti.
"Zeleni" i "smeđi" kompost
Materijali za kompostiranje razvrstavaju se u „zelene“ i „smeđe“. Zeleni su materijali bogati dušikom ili proteinima. Oni pomažu bržem rastu korisnih mikroorganizama.
U zeleni kompost ubrajamo:
Smeđi materijali bogati su ugljenom ili ugljikohidratima. Smeđi kompost služi kao izvor hrane za mikroorganizme.
U smeđi kompost ubrajamo:
Uzmite u obzir da se neki organski otpaci teško razgrađuju. Zbog toga se ne preporučuje staviti u kompost velike količine takvih otpadaka. Primjer takvih otpadaka su čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri. Kompostirati se nikako ne smiju osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke, ostaci kuhanih jela i proizvodi životinjskog porijekla. Ostaci hrane i mliječni proizvodi vrlo lako će privući glodavce. Osim toga, Vaš kompost bi se zbog štetnih bakterija mogao početi kvariti te uzrokovati razne bolesti. Zbog sadržaja teških metala i toksina na kompostište nikako ne smijete staviti otpatke koji sadrže kemikalije - stare lijekove, PVC ambalažu, stiropor, časopise u boji, mačji ili pseći izmet, ostatke duhana, sadržaj vrećica iz usisavača itd. Jedini izmet koji se preporučuje kao gnojivo u kompostištu je izmet životinja koje se hrane isključivo biljnom hranom kao što su krave, konji ili ovce. Točan omjer „zelenog“ i „smeđeg“ ne postoji, ali se preporučuje da koristite dvije trećine „smeđeg“ na jednu trećinu „zelenog“ materijala. Stvaranje komposta će se dogoditi i bez točno određenog omjera jer se radi o prirodnom procesu.
Kako napraviti kompost
Kompostiranje započinjete već u kuhinji odvajanjem biorazgradivog otpada i njegovim usitnjavanjem. Svaki put kada idete kuhati obrok ili kavu, stvarate određenu količinu bio otpada. Taj otpad koji nastaje od ostataka povrća, voća, taloga od kave i vrećica od čaja nemojte bacati u smeće sa svim ostalim otpacima, već ga usitnite i bacite u posebnu kantu. Najprije je potrebno odabrati mjesto za slaganje komposta. Na mjestu koje ste odabrali za kompostište ne smije se skupljati voda. Bilo bi dobro da mjesto ima blagi nagib. Mjesto za kompostnu hrpu treba biti zaštićeno od vjetra i jakog direktnog sunca. Osnova svakog komposta je podloga, koja je poput temelja za kuću. Temelj kompostne hrpe trebao bi se sastojati od drvenastog krupnijeg materijala poput komadića drveta, grančica, pruća… itd.
Ukoliko za kompostiranje koristite plastičnu bačvu, sanduk ili kutiju, morate na dnu izbušiti rupe koje će biti otvori za zrak jer kompostna hrpa mora disati. Za dobar kompost kod slaganja treba voditi računa o odnosu dušika i ugljika. Lišće i suhe biljke bogate su ugljikom, dok su biorazgradivi ostaci iz kuhinje bogati dušikom. Ugljik je bakterijama gorivo, a dušik - građevni materijal. Kako ćete dobro složiti kompost? "Zelene" materijale za kompost (kuhinjski otpad) usitnite i pomiješajte sa „smeđim“ materijalom (lišće, grančice slama). Zatim sve to namočite, ali ne previše. Slažite kompost na hrpu, prekrijte ga zemljom ili slojem slame, sijena ili lišća.
Kompost ne smije biti prevlažan. Ukoliko je kompost previše vlažan trebate omogućiti drenažu suvišne vode ili dodati suhog komposta kao što su novine ili piljevina. Ukoliko je kompost presuh potrebno ga je zaliti vodom ili dodati biljne ostatke koje će mu nadoknaditi nedostatak vode. Kompost trebate s vremena na vrijeme promiješati kako se ne bi usmrdio i kako bi dobio dovoljno kisika te se na taj način čim prije pretvorio u nama potreban humus. Redovno miješanje komposta donosi zrak bakterijama. Hrpu okrećete otprilike svaka 3 mjeseca ili kada vidite da se hrpa očigledno slegnula. Pri okretanju pazite da kompost koji je bio na dnu dođe na vrh i obrnuto. Tako će se kompost prozračiti, a po potrebi ga možemo i navlažiti. Ukoliko otpad odlažete kako nastaje, okretanje morate raditi češće - najmanje jednom mjesečno. Međutim, kompost se ne smije prečesto okretati jer ga moramo pustiti da se zagrije.
Zagrijavanje komposta je jako važno jer se na taj način uništava sjeme korova, uzročnici bolesti i nametnici. Idealna temperatura u sredini hrpe komposta je 50 – 70 stupnjeva. Kompostnu hrpu trebate pokriti. Pokrivanjem, kompost štitimo od svjetla, ali i od pretjerane vlage u zimskim te prevelike suše u ljetnim mjesecima. Idealan materijal za pokrivanje je onaj koji propušta zrak, a zadržava vlagu, naprimjer tanki sloj zemlje, suha trava, lišće, sijeno ili karton.
Nakon 6 mjeseci do godine dana iz organskog otpada nastat će prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima – kompost. Dobar kompost nema neugodan miris truljenja već više podsjeća na miris vlažne zemlje u šumi. Zreo kompost je ujednačenog izgleda, grumenast, tamnosmeđe do crne boje. U njemu ne prepoznajemo početni biomaterijal. Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost najbolje je preokrenuti i pustiti da dozri.
Drugi načini upotrebe komposta
Ukoliko uskoro planirate zasaditi novo drvo, iskopajte rupu adekvatne veličine. Prije sadnje drveta neko vrijeme stavljajte biološki razgradiv kuhinjski otpad na dno rupe. Na taj način ćete zemlju u koju planirate zasaditi drvo obogatiti hranjivim tvarima.
Ako imate dio vrta koji za sada ne želite obrađivati, ali želite zadržati plodno tlo koje ćete u budućnosti iskoristiti za sadnju, organski kuhinjski otpad stavite na površinu zemlje. Na taj ćete način spriječiti isušivanje zemlje i rast korova.
Ukoliko trebate hranjive tvari za zalijevanje vrta, organski otpad možete odlagati u veliku kantu ili bačvu i jednostavno čekati da istrune, a potom iskoristiti za zalijevanje vrta.
Izvor: alternativa-za-vas.com
Priredila: Tamara Horti, III-2
Da i od predmeta i materijala kojima je mesto na deponiji može da se napravi umetničko delo pokazali su mnogi maštoviti umetnici, a mi smo izabrali 10 najkreativnijih.
Osim što se može preraditi u velikim postrojenjima za reciklažu, otpad se može "oživeti" na još jedan način - umetnički. Svakoga dana veliki broj ljudi sa originalnim idejama širom sveta bavi se ovom "granom" reciklaže... ili umetnosti?
Svejedno, sajt "Odi" nam je omogućio da na jednom mestu vidimo 10 najkreativnijih skulptura nastalih isključivo od iskorišćenih i odbačenih predmeta.
Londonski umetnik Robert Bredford kreirao je ove skulpture pasa u prirodnoj veličini koristeći isključivo odbačene plastične predmete, uglavnom delove dečijih igračaka.
Na ideju je došao 2002. posmatrajući davno zaboravljene igračke svoje dece kao deo nečega mnogo većeg. Neke od skulptura sadrže delove od 3.000 različitih igračaka i prodate su za 19.000 dolara.
Krajem 2008. godine, umetnik Stjuart Mardok napravio je repliku Klifton visećeg mosta u engleskom gradu Bristolu od limenki "Koka-kole".
Nije poznato da li je neko pokušao da ga pređe.
Na tronedeljnoj godišnjoj izložbi na otvorenom "Skulpture uz more" u Sidneju, Entoni Hejvud je učestvovao sa dva veoma intrigantna dela, od kojih je jedno slon sastavljen od kućnog otpada i nazvan "Broken Family".
Ono što verovatno nikom od nas ne bi palo na pamet, palo je američkom umetniku Majklu Robertsu - da od starih ručnih i stonih časovnika kreira skulpturu krave, koja je nazvana "Pasture Bedtime" i sadrži 2.000 komada satova. Na aukciji na kojoj su prikupljana sredstva za jednu američki dečiju bolnicu, prodata je za 11.500 dolara.
Izvor: rts.rs
Priredio: Matej Nana, i-4
Grupa holandskih arhitekata došla je na ideju o stvaranju veštačkih ostrva za čiju bi se "izgradnju" koristile ogromne količine plastičnog otpada koje plutaju i zagađuju okeane. Ostrva bi imala površinu od 10.000 kvadratnih kilometra i na njima bi moglo da se živi.
Polazeći od principa da po okeanima već plutaju džinovski plastični "kontinenti", od kojih se najveći nalazi u Tihom okeanu, Ramon Knester i njegov tim su izradili projekat koji su nazvali "Reciklirano ostrvo“.
Autori projetka smatraju da bi takvi projekti omogućili čišćenje okeana od plastičnog otpada i stvaranje novih teritorija koje zadovoljavaju ekološke norme. Na veštačkim ostrvima mogla bi da se proizvodi čista energija, a njihovi stanovnici bi se bavili poljoprivredom kojom bi zadovoljavali svoje potrebe, prenose strani mediji.
Plastični "kontinenti" koji plutaju okeanima sežu do dubine od 10 do 30 metara i prostiru se na hiljade kilometara. Stručnjaci priznaju da njihovo uklanjanje za sada nije moguće.
Plastični otpad u morima i okeanima predstavlja veoma ozbiljan ekološki problem pošto se razlaže na sitne delove koje ptice i ribe gutaju što dovodi do njihovog masovnog uginuća.
Izvor: vesti-online.com
Izvor: Matej Hana, I-4
Zbog izuzetnog interesovanja građana, nastavlja se akcija “Do plaže – preko reciklaže!” započeta povodom Svetskog dana zaštite životne sredine. Naime, “BiS Reciklažni centar” je pružio mogućnost đacima, studentima, penzionerima… građanima Pančeva i okoline da, čuvajući životnu sredinu – zarade džeparac za letovanje, dopune “rupe” u penziji, pomognu kućni budžet. Akcija koju su osmislili zove se: DO PLAŽE, PREKO RECIKLAŽE!
BiS RECIKLAŽNI CENTAR
Sa željom da Pančevo sačuvaju čistim, da se sačuvaju prirodni resursi i afirmiše reciklaža, ali i da se mladi Pančeva edukuju o nužnosti pravilnog odlaganja električnog i elektronskog otpada, za svaki doneti rashodovani električni ili elektronski uređaj, donosiocima ove vrste otpada će biti plaćeno prema cenovniku koji će biti istaknut na namenskim kontejnerima za prikupljanje ove vrste otpada.
Sve što je potrebno je da Pančevci pretraže svoje podrume, tavane, ostave, terase, dvorišta… da pronađu dotrajale i odbačene frižidere, štednjake, televizore, računare, usisivače, miksere, telefone, radio aparate, televizore… i da raskrče kuću od električnog i elektronskog otpada. Pančevo će se “ratosiljati” starudije, a iznosom dobijenom za otpad koji donosioci predaju na reciklažu – dopuniće se kućni budžet.
Vredne i ekološki osvešćene žitelje Pančeva njihov “ekološki džeparac” čeka od 10 do 18 sati, u petak, subotu i nedelju, 6, 7. i 8. jula kod obeleženih namenskih kontejnera koji će biti postavljeni na platou ispred Mesne zajednice “Kotež 1”, u Ul. Braće Jovanovića bb i na parkingu ispred zgrade u Ul. M. Gorkog 2, u Pančevu. Svi prikupljeni uređaji biće recilirani u pogonima “BiS Reciklanog centra”.
Dodatne informacije svi zainteresovani mogu dobiti putem pozivanja besplatne eko-linije: 0800 333 033.
Izvor: personalmag.rs
Priredila: Tamara Horti, III-2