Trojica Vrščana prave jedinstvene fiksi dvotočkaše bez kočnica. Potrebno je nekoliko okreta pedala, da bi ovo prevozno sredstvo samo išlo, pišu Večernje novosti.
Na prvi pogled, ovi bicikli se uopše ne razlikuju od običnih. Na drugi pogled, postaju upadljive njihove drečave boje, a tek posle probne vožnje, može se uvideti njihova specifičnost i različitost. Pedale koje se sve vreme okreću, jer su fiksirane za zadnji točak, zbog čega su i nazvani fiksi bicikli, ovim dvotočkašima daju posebnu notu, a vožnju čine lagodnom, jer "rade" koristeći silu inercije, pa je potrebno samo nekoliko zamaha nogama da bi bicikl bukvalno - sam išao.
Fiksi bicikli su u početku pravljeni isključivo za trke u velodromima, atraktivnoj olimpijskoj disciplini, a na ulice su ih još osamdesetih godina prošlog veka preselili kuriri iz Njujorka. Brzi i jednostavni za vožnju, bili su idealni za raznošenje pošte do najudaljenijih delova tog megalopolisa. Trend vožnje ovih dvotočkaša brzo se raširio i po evropskim gradovima, a Vrščani su, zasad, jedni od retkih u Srbiji, koji imaju priliku da ih voze, zahvaljujući trojici entuzijasta Nikoli, Dušanu i Vladanu. Osim što ih voze, oni i prave ove jedinstvene dvotočkaše, koji iz njihove radionice izlaze kao unikati.
- Biciklizmom se amaterski bavim od svoje 10. godine, pa sam, tako, došao i u kontakt sa ovim biciklima, koji su promenili moj pogled na ovaj sport. Imajući u vidu da su fiksi bicikli skupi, jer u inostranstvu koštaju od 700 do 7.000 evra, nas trojica smo rešili da ih sami pravimo, prvo za sebe, a onda su i drugi počeli da se interesuju, priča nam Nikola Miljkov.
Ovi Vrščani su dosad napravili sedam unikatnih primeraka, uvek drečavih i upadljivih boja. Kažu da interesenata ima, uprkos većoj ceni od običnih bicikala.
- Fiksi bicikli su uglavnom jednobrzinci. Specifičnost je i to što nemaju kočnice. To uglavnom plaši kupce, a kada probaju da ih voze, shvate da je kontrola nad ovim biciklom neverovatno jednostavna. Sporijim okretanjem pedala se uspostavlja balans, jer su pedale direktno povezane sa zadnjim točkom. Takvu kontrolu nijedan drugi bicikl ne možda da ponudi. Zato su i idealni za gradsku vožnju, ali, po želji kupca, ugrađujemo i kočnice, objašnjava Dušan Gojkov.
Zanimljivo je to što su bicikli koje njih trojica prave spoj novih i kvalitetnih delova sa starim, odbačenim ramovima.
- Mi, u stvari, pravimo reciklirane bicikle. Starim ramovima, koje nalazimo na otpadu, dajemo potpuno nov i drugačiji život. Kompletno ih obrađujemo, od peskiranja do farbanja, a zatim montiramo nove delove, koje nabavljamo u inostranstvu. To naše bicikle čini pristupačnijim za kupce, pogotovo što sve radimo po njihovoj želji, kaže glavni majstor u ovoj priči Vladan Perović.
Svaki deo bicikla ručno obrađuju sa mnogo strpljenja. Zato je za pravljenje jednog ovakvog dvotočkaša potrebno oko sedam dana. Taj posao trenutno rade iz hobija, ali se nadaju da će se trend vožnje fiksi bicikala ubrzo raširiti po Srbiji, što bi moglo da im donese, veruju, i pristojnu zaradu.
Ručni rad
Želja Nikole, Dušana i Vladana je da širom Srbije promovišu biciklizam kao vrstu rekreacije i zdravog života, a bicikl kao prevozno sredstvo koje nikad neće izaći iz mode. - Ne smemo da zaboravimo da bicikli ne narušavaju okolinu. Samom reciklažom mi već pomažemo očuvanju životne sredine, a zatim i vožnjom. Takođe, smatramo da je bitno sačuvati ovaj zanat radom po principu starih majstora, jer se danas ručni rad i zanat slabo cene, kaže Nikola Miljkov.
Autorka teksta i fotografije: Jelena Jovanović, Večernje novosti (eVršac)
Džejson Mejsijer je napravio veoma zanimljiv portret Stiva Džobsa od 9 kilograma elektronskog otpada.
Potret je zapravo kolaž starih Apple proizvoda - tastatura, miševa, kablova, kompakt diskova, disketa i drugih komponenti. Da bi sastavio ovaj kolaž bilo mu je potrebno 40 sati a uzor mu je bila fotografija Stiva Džobsa koja je dobro poznata korica sa popularne knjige Valtera Isaksona.
Stive Džobs nije jedina pozanta ličnost koju je Džejson "kolažirao". Na njegovom sajtu možete videti i Baraka Obamu, Snupi Dog-a i mnoge druge. Neke od kolaža su urađeni od đubreta ali ima i onih za koje je koristio hranu kao na primer pasulj ili bombone.
Albert "Teper" Torni godinama je na svim gradskim dešavanjima skupljao prazne flaše i limenke piva i drugih pića. Nikome, međutim, nije bilo jasno zašto dok nije umro 1998.
Torni je iza sebe ostavio neverovatnu kolekciju automobilčića napravljenih od limenki, a o kakvom se daru i umetničkom delu radi, pogledajte sami...
Ispred Tempo Centra u Novom Sadu i Nišu postavljena su „eko ostrva“ - prostor sa reciklažnim kontejnerima u kojima će ubuduće potrošači svakodnevno moći da odlažu ambalažni otpad od plastike, metala, stakla i papira koji će se potom slati na reciklažu.
Tempo Centri i Ekostar Pak žele da skrenu pažnju potrošača i javnosti da se ambalaža velikog broja proizvoda može uspešno reciklirati u Srbiji. Ukoliko se još u kući ambalažni otpad selektivno odvaja prema kategorijama, on služi kao sirovina za dobijanje novih proizvoda. Ujedno, time se umanjuje količina otpada koji završava na deponijama, kao i zagađenje životne sredine.
Iako je sve veći broj građana Srbije svestan značaja reciklaže i upravljanja otpadom, mnogi od njih nemaju informaciju kako sami mogu da se uključe u taj proces. Tempo Centri i Ekostar Pak postavljanjem „eko ostrva“ ispred objekata omogućavaju većem broju građana Srbije da recikliraju. Pored tri Tempo centra u Beogradu, protekle nedelje su i građani Niša i Novog Sada dobili „eko ostrva“ sa specijalnim kontejnerima.
Otpad koji se sakupi na „eko ostrvima“ se redovno odnosi na dalju preradu u neke od reciklažnih centara u Srbiji.
Zanimljiv podatak je da se do septembra 2013.godine na „eko ostrvima“ ispred Tempa prikupilo 13 tona materijala koji je poslat na reciklažu.
Ekostar Pak je privredno društvo koje posluje u skladu sa načelom održivog razvoja, a sa osnovnim ciljem smanjenja količine ambalažnog otpada u životnoj sredini, očuvanja prirodnih resursa i uspostavljanje optimalnog sistema upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom.
Od strane Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja Republike Srbije Ekostar Pak je ovlašćen da kao Operater sistema upravljanja ambalažnim otpadom, u ime privrednih subjekata, organizuje prikupljanje i reciklažu ambalažnog otpada. Kao neprofitna organizacija, u obavezi je da prikupljena sredstva ulaže u razvoj sistema upravljanja ambalažnim otpadom na celoj teritoriji Republike Srbije.
Ekostar Pak deluje po principu efikasnosti, ekonomičnosti i ekološke održivosti, sklapajući ugovore sa svojim klijentima/kompanijama, kojima na taj način obezbeđuje ispunjenje Nacionalnih ciljeva, a zajednici čistiju i zdraviju životnu sredinu.
Ekostar Pak je otvoreno društvo, čiji su osnivači Fabrika Kartona Umka, Fabrika Hartije Beograd, Avala Ada, Brzan plast, Jaffa i Beohemija
Nacionalni ciljevi:
Po usvajanju Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu država Srbija je postavila nacionalne ciljeve i donela plan smanjenja ambalažnog otpada za petogodišnji period 2010-2014 god. Nacionalni ciljevi se odnose na ponovno iskorišćenje i reciklažu 5 vrsta ambalažnog otpada: papir/karton, plastika, staklo, metal i drvo.
Naš cilj: Uspešno upravljanje efikasno održivim sistemom za prikupljanje, reciklažu i preradu ambalažnog otpada koji generišu domaćinstva, komercijalni objekti i industrija. Pružanje svim klijentima ekonomski prihvatljivo i dugoročno rešenje za postizanje ponovne upotrebe i reciklaže ambalažnog otpada u skladu sa postavljenim nacionalnim ciljevima. Smanjenje količine plasiranog ukupnog otpada u cilju zaštite životne sredine.
Misija i uloga: Misija privrednog društva je da uspostavi i razvije sistem upravljanja ambalažnim otpadom na teritoriji Republike Srbije.
Procenjuje se da preko 290 miliona automobilskih i kamionskih guma biva bačeno od strane Amerikanaca svake godine. Oko 55 miliona ovih guma završi na deponiji ili se nelegalno baca pored puta ili po privatnim posedima. Ovako odbačene gume postaju savršeno mesto za množenje komaraca i glodara, koji su prenosioci zaraznih bolesti. Ako znamo da deca vole da se igraju sa odbačenim gumama, imamo savršene uslove za katastrofu. Mnogi ljudi takođe pokušavaju da zapale gume, i ovi požari mogu trajati mesecima, oslobađanje toksičnih hemikalija u vazduh takođe može da dovede do izlivanja u vodene tokove. Najbolji način da se izbegnu nepoželjni uticaji koje odbačene gume mogu stvoriti, je da se te gume daju na reciklažu. Reciklaža guma je proces reciklaže starih guma koje ne mogu vise koristiti na vozilima i pretvaranje njih u druge proizvode. Godine 1989, samo oko 10% od guma je reciklirano,ali u 2003 preko 80 odsto guma su poslata na reciklažu. Tržište guma beleži porast, tako da treba uraditi svoj deo i sprečiti da gume zagađuju našu životnu sredinu. Delovi reciklirane gume se koriste za: dno sandala, boju za zidove i mostove, patosnice, krovne pločice, gorivo, tuš pločice, komercijalne podove, itisone, ležeće policajce itd.
Izvor: treehouse-serbia.org
Priredila: Sladjana Knezevic, II-7
Pod reciklažom se podrazumeva izdvajanje materijala iz otpada i njihovo ponovno korišćenje. Uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda od korišćenih delova ili materijala.
Shodno hijerarhiji pravilnog upravljanja otpadom vrši se provera ispravnosti i funkcionalnosti preuzete opreme. Proveru ispravnosti i finkcionalnosti vrši na početku procesa kvalifikovani radnik uz poštovanje propisanih procedura i pravila kojima se ispituje ispravnost. Oprema koja nije u funkciji zbog nedostatka određenog sklopa ili podsklopa, odlazi u servisni deo odakle se trebuje potrebni rezervni deo, zatim se dodatno proverava ispravnost i kao takva bezbedno se može ponovo koristiti.
Oprema koja je kategorisana kao neispravna, rasklapa se prema propisanoj proceduri potrebnim alatima od strane obučenih radnika. Istovremeno sa rasklapanjem vrši se sortiranje komponenti i materijala koji se dobijaju rasklapanjem elektronske opreme na sledeće grupe:
Nakon što radnici izvršene separaciju i sortiranje dobijenih materijala, vrši se tretman i privremeno skladištenje reciklabilnih i nereciklabilnih komponenti. U krugu Reciklažnog centra vrši se tretman plastike, papira i kartona, kao i kablova. Plastika se u krugu Reciklažnog centra razvrstava na nekoliko kategorija, a zatim se melje, odnosno granulira i kao takva skladišti u reciklabilni magacin, dok se papir balira pomoću hidraulične prese. Kablovi se tretiraju mašinom za skidanje izolacionog materijala, dok se određene vrste kablova u zatečenom obliku predaju ovlašćenim firmama za postupanje i tretman.
Komponente koje se recikliraju u Republici Srbiji (gvožđe, plastika, bakar, aluminijum, prohrom, staklo, guma, kablovi i dr.) predaju se na dalji tretman u za to ovlašćena preduzeća.
Komponente koje se ne recikliraju u Republici Srbiji, odlažu se u posebno označenim posudama i ambalaži u specijalizovanim prostorijama (privremenim skladištima za nereciklabilne komponente) po važećoj zakonskoj regulativi. Posle sakupljenih dovoljnih količina pojedinih komponenti vrši se njihovo pakovanje i transport za izvoz pošto u Srbiji trenutno ne postoje prerađivački kapaciteti za ove komponente.
Izvor: it-recycling.biz
Priredila: Milica Trailovic, II-7
Dosta je više mrcvarenja prirode i okoliša onim malim i tankim vrećicama što nam ih guraju pod nos u supermarketima. Samim time što su besplatne nemaju nikakvu vrijednost. Vjerojatnost da ćete kupljeno u njima donijeti do svojih vrata je ispod 50%.
Vrećica za kupnju, odnosno za više kupnji, dobar je saveznik očuvanja okoliša. Neki će možda prigovoriti da to nije kul, ali i tome su doskočili Nicholas Lovegrove i Demian Repucci dizajniravši Greenaid. Zgodna igra riječi daje naslutiti da se ovdje radi o pravoj bombi. Na sreću, ovdje je prasak pozitivnog odjeka, s obzirom da je punjenje sačinjeno od poliesterske vrećice za kupnju(e).
Izvor: gricni.com
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Interesantne činjenice o reciklaži i njenom značaju za prirodu
Papir:
Metalni otpad:
Plastični otpad:
Izvor: nebacajrecikliraj.blogspot.com
Priredila: Kristina radić, III-2
Smanji - Ponovo koristi - Recikliraj
SadržajReciklaža je izdvajanje materijala iz otpada i njegova ponovna upotreba. Sakupljanje otpada, izdvajanje, prerada i izrada novog proizvoda su karike u lancu reciklaže. Otpad nije dovoljno samo smanjivati i izbegavati. Potrebno ga je razdvajati na mestu nastanka prema vrstama otpada jer samo odvojeno sakupljeni otpad može se iskoristiti.
Reciklaža se primenjuje sa tri osnovna principa tri slova R (RRR)
Reciklaža je skup aktivnosti kojima se obezbeduje ponovno korišćenje otpadnih materijala.
Reciklažom se postižu sledeći strateški ciljevi:
Štednja sirovinskih resursa (svi materijali potiču iz prirode i ima ih u ograničenim količinama),
Štednja energije (nema trošenja energije u primarnim procesima, kao ni u transportu koji te procese prati, a dobija se dodatna energija sagorevanjem materijala koji se ne recikliraju),
Zaštita životne sredine (otpadni materijali degradiraju životni ambijent, pa se reciklažom štiti životna sredina),
Otvaranje novih radnih mesta (procesi u reciklaži materijala podrazumevaju ulaganje znanja i rada, što stvara potrebu za radnim mestima).
Materijali za reciklažu
U pogledu mogućnosti ponovnog iskoršćenja, materijali mogu biti:
U našoj neposrednoj okolini svakodnevno se stvaraju velike količine otpada koji bi mogao biti recikliriran, organizovanim sakupljanjem te vrste otpada mogli bi ste da date svoj lični doprinos očuvanju životne sredine, kao i da ostvarite određene finansijske dobitke.
Mi smo spremni da Vam izađemo u susret i pružimo punu podršku vašim naporima u kampanjama i projektima koji promovišu reciklažu.
Na ovoj strani ćemo vas bolje upoznati sa vrstama otpada koji se svakodnevno stvaraju svuda oko nas, kao i sa najboljim načinima za njihovo odlaganje:
Izvor: www.heliks.org.rs
Priredila: Kristina Radić, III-2