Naučnici sa sedištem u EMPA, Švajcarskoj federalnoj laboratoriji za nauku o materijalima i tehnologiju, postavili su novi rekord za efikasnost solarne ćelije na bazi tankofilmnog bakara, indijuma, galijuma i selenida (ili CIGS), koja se nalazi na fleksibilnim polimernim folijama, dostižući efikasnost od 20,4 odsto. To je povećanje u odnosu na prethodni rekord od 18,7 odsto koji je ovaj tim takođe postigao 2011. godine.
Fleksibilne tankoslojne solarne ćelije se mogu pohvaliti prednostima povećanja fleksibilnosti i više isplativom proizvodnom procesu, kada se uporede sa široko rasporostranjenim kristalizovanim solarnim ćelijama na bazi silicijuma. Međutim, one se obično smatraju relativno neefikasnim.
Naučnici, predvođeni Ajodjiem Tivarijem (Ayodhya N. Tiwari) iz EMPA laboratorije za tanke filmove i fotonaponske sisteme, navode proboj kao ključni korak u pravljenju tankofilmskih solarnih ćelija na bazi CIGS-a više isplativim za buduću široku upotrebu.
„Mi smo sada, konačno, uspeli da zatvorimo 'jaz efikasnosti' solarnih ćelija zasnovanih na polikristalnim silicijumskim vaferima ili COGS tankofilmnim ćelijama na staklu“, rekao je Tivari.
Efikasnost EMPA fleksibilnih polimerskih tankih solarnih ćelija na bazi folija nadmašuje rekord od 20,3 odsto efikasnoti za CIGS solarne ćelije na staklenoj podlozi, ali i takođe izjednačava efikasnost polikristalnih silicijumskih solarnih ćelija na bazi vafera.
Sledeći korak je da se tehnologija srazmeri tako da bude pogodna za masovnu proizvodnji, i EMPA sarađuje sa start-ap kompanijom pod nazivom Flisom koja će joj pomoći da ovo uradi.
Istraživanje je podržano od strane Švajcarske nacionalne fondacije za nauku (SNSF), Komisije za tehnologiju i inovacije (CTI), Švajcarskog saveznog zavoda za energetiku (SFOE) i okvirnih programa Evropske unije.
Izvor: gradjevinatsvo.rs
Nova solarna ćelija tankog filma dizajnirana od strane inženjera na Stanford univerzitetu može da zalepi na neku površinu i potom odlepi sa nje, zadržavajući i dalje svoju efikasnost.
Univerzitet Stanford u Sjedinjenim Američkim Državama je imao dosta pomaka u poslednje vreme po pitanju napretka tehnologije solarne energije. Nakon sveugljenične solarne ćelije o kojoj smo već pisali, profesor mašinstva na Univerzitetu Stanford, Ksiaolin Ženg (Xiaolin Zheng) je osmislila solarnu tehnologiju koja može biti lepljena i ljuštena.
Izum profesorke Ženg je dobrodošao dodatak industriji obnovljive energije, koja je već navikla na činjenicu da su solarni paneli teški, kruti uređaji sa ograničenjima u pogledu primenjivosti. „Nekonvencionalne ili 'univerzalne' substrate je teško koristiti u fotonaponskim sistemima jer oni obično imaju nepravilne površine i nemaju dobre termalne i hemijske osobine koje su neophodne za proizvodnju solarnih ćelija današnjice“, rekla je profesor Ženg.
„Mi smo zaobišli ove probleme razvojem ovog procesa lepljenja i ljuštenja, koji daje tankofilmskoj solarnoj ćeliji fleksibilnost i potencijal primene koji nikada nismo videli ranije, a takođe smanjuje njihovu opštu cenu i težinu.“
Ne samo da su nove ćelije fleksibilnije i prilagodljive, već one takođe pokazuju i isti nivo efikasnosti kao njihove rigidne kolege. Štaviše, tehnologija se može premestiti bez gubitka efikasnosti. „Takođe, tu nema otpada. Silicijumski vafer je tipično nepštećen i čist nakon uklanjanja solarne ćelije, i može se ponovo koristiti“, rekla je Ženg.
Do sada su profesorka Ženg i njen tim demonstrirali ovu tehnologiju lepljenja i odlepljivanja na prozorskom staklu, plastičnim omotačima mobilnih telefona, kao i na papirnim karticama. Iako je ožičenje i dalje neophodno kako bi se energija isporučila, skoro univerzalna primenljivost solarnih ćelija je značajna. „Sada ih možete staviti na šlemove, mobilne telefone, konveksne prozore, prenosive elektronske uređaje, zakrivljene krovove, odeću... praktično na bilo šta“, dodala je ona.
Izvor: gradjevinatsvo.rs
Sreda, 6. februar 2013. - Danas Conference Center, GTC Avenija 19, Vladimira Popovića 38-40
Program:
10:00-10:05 Uvodni pozdrav: Željko Pantić, direktor Danas Conference Center d.o.o.
10:05-10:10 Video najava
10:10-12:00 Panel diskusija-Obnovljivi izvori energije i energetska nezavisnost Srbije
Dejan Trifunović, pomočnik ministra energetike, razvoja i zaštite životne sredine Vlade Srbije; Gaetano Masara, generalni direktor General Electric za jugoistočnu Evropu(potvrđen); Aca Marković, predsednik Upravnog odbora EPS (potvrđen); Bredli Harker, šef Trgovinskog odeljenja Ambasade SAD (potvrđen); Ejal Naor, zamenik ambasadora države Izrael(potvrđen); Stiven De Vilde, zamenik ambasadora Kraljevine Belgije(potvrđen), Milan Vukasovic, izvrsni direktor Verano motors (potvrđen).
Da li Srbija treba da razvija domaće energetske izvore obnovljive energije i koja je uloga države u tom procesu? Koji udeo obnovljive energije u ukupnoj proizvodnji Srbija mora da dostigne kako bi ispunila svoje obaveze u procesu pridruživanja Evropskoj uniji? Zašto je Srbija jedna od retkih država na svetu koja uopšte ne projektuje energetsku nezavisnost kao cilj i koja je uloga politike u tom procesu? Koje investicije u obnovljive izvore energije su ekonomski najisplativije u Srbiji i treba li država da podrži takve investicije? Koje mere poreske i fiskalne stimulacije primenjuju razvijene države kada je reč o investicijama u obnovljive izvore energije? Da li su obnovljivi izvori energije ekološki ili ekonomski potencijal i koja je uloga globalnih investicionih fondova u razvoju tržišta obnovljive energije? Kako politika fid in tarifa utiče na razvoj sektora obnovljive energije i koje promene na globalnom planu postoje u ovoj oblasti?
12:00-12:15 Media briefing
Akreditacija učesnika: Akreditacije se preuzimaju na akreditacionom desku u Danas konferens centru, GTC Avenija 19, Vladimira Popovića 38-40/III, na dan konferencije, u sredu, 6.februara 2013. godine, počevši od 09.30. Obezbeđenje objekta GTC Avenija 19 zahteva od svih posetilaca da se identifikuju ličnom kartom na ulaznoj recepciji(unutrašnji ulaz pored KBC Banke).
Postovani, ukoliko želite da prisustvujete konferenciji ili delegirate predstavnike, kotizacioni formular za prijavu je u prilogu.
Za sva pitanja slobodno kontaktirati:
Ivana Pantic, Executive producer
062 801 2335
Danas Conference Center d.o.o., Alekse Nenadovica 19-23, Beograd, Srbija
Sreda, 6. februar 2013. - Danas Conference Center, GTC Avenija 19, Vladimira Popovića 38-40
Da li Srbija treba da razvija domaće energetske izvore obnovljive energije i koja je uloga države u tom procesu? Koji udeo obnovljive energije u ukupnoj proizvodnji Srbija mora da dostigne kako bi ispunila svoje obaveze u procesu pridruživanja Evropskoj uniji? Zašto je Srbija jedna od retkih država na svetu koja uopšte ne projektuje energetsku nezavisnost kao cilj i koja je uloga politike u tom procesu? Koje investicije u obnovljive izvore energije su ekonomski najisplativije u Srbiji i treba li država da podrži takve investicije? Koje mere poreske i fiskalne stimulacije primenjuju razvijene države kada je reč o investicijama u obnovljive izvore energije? Da li su obnovljivi izvori energije ekološki ili ekonomski potencijal i koja je uloga globalnih investicionih fondova u razvoju tržišta obnovljive energije? Kako politika fid in tarifa utiče na razvoj sektora obnovljive energije i koje promene na globalnom planu postoje u ovoj oblasti?
Dodatne informacije: 011 7111 767 ili Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Institucionalni partneri
Izvor: Danas
Prva solarna elektrana snage jednog megavata u Hrvatskoj, koja se nalazi u Kanfanaru u Istri, završena je i oko 20. januara se očekuje i njeno zvanično puštanje u rad, prenose hrvatski mediji.
Nakon probnog roka od tri nedelje koji je u toku, solarna elektrana u Kanfanaru, koja se prostire na 21.000 kvadratnih metara, energijom će snabdevati 3.500 domaćinstava, prenosi portal Kroenergo (www.croenergo.eu)
U tu solarnu elektranu, koja je trenutno najveća u Hrvatskoj, proizvodiće 1,2 miliona kilovat sati energije godišnje putem 4.256 instaliranih fotonaponskih modula.
Kompanija "Petrokov" iz Zagreba, koja je u solarnu elektranu uložila dva miliona evra, najavila je da će u martu početi gradnju nove solarne elektrane u Kanfanaru iste veličine i snage u koju će investirati 1,5 miliona evra.
Ta kompanija je najavila i da će treću solarnu elektranu od jednog megavata graditi u Iloku.
Izvor: Beta
Mobilna telefonija Srbije (MTS) i kompanija Strawberry Energy postavile su u Vranju solarni punjač za mobilne uređaje.
Kako se navodi u zajedničkom saopštenju, pored punjenja baterija prenosivih uređaja, solarni punjač "strouberi drvo" omogućava i besplatno surfovanje internetom preko modernizovane MTS mreže, koja je dostupan u neposrednoj blizini punjača.
"Strawberry drvo" je visoko pet metara i okruženo klupama, tako da, kako se navodi, istovremeno može da bude i mesto za odmor 10 korisnika dok im se telefon puni energijom sakupljenom od Sunca.
Telekom Srbija i Strawberry Energy su do sada postavili "strouberi drvo" u Beogradu, Novom Sadu i Kikindi, a planirano je postavljanje solarnih punjača u još dva grada u Srbiji.
Strawberry Energy je, kako se navodi, mlada je kompanija koja se bavi istraživanjem i razvojem u oblastima obnovljivih izvora energije i održivog razvoja, a pobedila je na "Nedelji održive energije 2011" u Briselu.
Izvor: Beta
Biološko gorivo je trenutno toliko vruća tema da naučnici širom svetu pokušavaju da baš od svega mogućeg dobiju energiju. Da li ste ikada pomislili da bi cela zgrada mogla da proizvodi biološko gorivo? Iako je ova ideja još uvek samo teorija, arhitekte UPI 2M iz susedne nam Hrvatske rade na dizajnu ovih ekoloških stanica. “Biooctanic” je tačan naziv njihovog projekta, a ideja je da se zgrade - proizvođači ekološkog goriva u obliku kula kaktusastog oblika - smeste u urbanu sredinu, odnosno što bliže benzinskim stanicama.
Kule su dizajnirane kao vertikalne farme algi i bambusa, sirovina od kojih se dobija biološko gorivo. Ako gradovi uspeju sami da proizvode gorivo doći će do smanjenja troškova njegovog transporta i samim tim dodatnog zagađivanja životne sredine. Ove kule mogle bi da rade i kao vazdušni filteri i tako unaprede kvalitet vazduha u urbanoj sredini.
Izvor: Domino magazin
Već sredinom 2013. godine u okolini Sremske Mitrovice treba da budu izgrađene dve solarne elektrane, u kojima će biti zaposleno 20 ljudi.
Biće to prve elektrane na sunčev pogon, koje će tako proizvedenu enrgiju isporučivati mreži Elektroprivrede Srbije u toku sledećih 15 godina na osnovu ugovora čije sklapanje tek predstoji.
- Predstavnici slovačke kompanije "Grin enerdži" (Green Energy) kontaktirali su našu lokalnu samoupravu i izrazili nameru da grade solarnu elektranu. Ona bi bila izgrađena na južnim padinama Fruške gore, na mestu gde je najveći broj sunčanih dana u godini, između sela Divoš i Stara Bingula, koje meštani nazivaju Rastik - objašnjava Branislav Nedimović, gradonačelnik Sremske Mitrovice.
Naglašavajući da grad podržava dolazak investitora i otvaranje novih radnih mesta, Nedimović je istakao veliku šansu za mala sela u tom delu Fruškogorja. Buduća elektrana zaposlila bi desetak radnika, dok bi instalisana snaga bila dva puta po 0,9 MW sa mogućnošću dogradnje.
- Vrednost investicije je 2,5 miliona evra. Ugovori još nisu potpisani, ali je lokalna samouprava spremna da izađe u susret investitoru i maksimalno skrati proces dobijanja svih neophodnih dozvola, tako da izgradnja može da počne već na jesen, da bi elektrana bila gotova do sredine 2013. godine - najavljuje Nedimović.
Kako saznajemo, u planu je izgradnja još jedne solarne elektrane u okolini Velikih Radinaca nadomak Sremske Mitrovice. Slovenačka firma „Panonija agrar“ spremna je da u postrojenje kapaciteta jednog megavata uloži 1,5 miliona evra.
- Vratio sam se pre par godina iz Slovenije u rodne Radince i želja mi je da ovde investiram i zaposlim meštane. Planiram da, čim prikupim kompletnu dokumentaciju, krenem sa izgradnjom elektrane na solarni pogon u kojoj bi bilo zaposleno deset radnika. Ako sve bude išlo po planu, elektrana bi bila završena do sredine naredne godine, a energija bi se po ceni od 0,24 evrocenti po kilovatu isporučivala EPS-u - kaže Milorad Milošević, direktor „Panonija agrara“.
Izvor: Blic
Uzimajući u obzir da je prosečna potrošnja električne energije po domaćinstvu u Srbiji 350 kW/h mesečno, dobro postavljeni solarni paneli nam mogu uštedeti i do polovine godišnjih troškova za struju.
Evo nekoliko faktora koje treba da uzmete u obzir ukoliko razmišljate o tome da postavite solarne panele na vašu kuću.
Najpre proverite koliko je položaj vaše kuće ili zgrade pogodan za ugradnju solarnog panela. Na osnovu toga možete da približno izračunate koliko solarnog elekticiteta možete da dobijete.
Kvalitet položaja se određuje prema položaju krova u odnosu na kretanje Sunca i zavisno od senke koja zaklanja krov. Idealni su krovovi okrenuti prema jugu.
Prema slikama izaberite najprbližniji položaj koji odgovara položaju vašeg krova:
a. Kuća sasvim levo. Pristojan položaj.
Ravan krov koji je sa jedne strane zaklonjen drvetom, a sa druge strane ga nadvišava neka druga zgrada
b. Kuća u sredini. Sjajan položaj.
Prednji deo kuće je okrenut ka istoku, a zadnji ka zapadu. Na severu je visoko drvo ali ono ne utiče na osunčanost krova.
c. Kuća desno. Idealan položaj.
Krov je okrenut prema jugu, nema drvaća u dvorištu koje bi moglo da baca senku
Koliko velike solarne panele da ugradite
Veličina sistema najviše zavisi od veličine neosenčenog dela krova.
Približno pravilo je sledeće: na svakih 100 kvadratnih metara optimalnog dela krova može da se postavi panel približnog kapaciteta od 1.000 vati (1 kW) solarne energije. Koliku površinu panela ćete moći da postavite, zavisi od toga koliku površinu krova možete da oslobodite za solarne panele. Evo tri primera:
a. Kuća levo. Krov je na dve vode, okrenute ka istoku i zapadu. Površina na koju se može postaviti solarni panel je po 65 kvm sa obe strane, što odgovara ukupnoj snazi solarnog panela od 1,4 kW
b. Kuća u sredini. Krov je ravan i prilično prostran, ali sa jedne strane je u senci drveta, a sa druge srane je dimnjak koji onemogućava postavljanje panela, tako da je ukupna površina koja se može upotrebiti oko 74 kvm, što odgovara ukupnoj snazi solarnih panela od 0,8 kW.
c. Kuća desno. Krov je veoma veliki, ali ga prozori potkrovlja dele na male površine nepravilnog oblika, tako da je ukupna površina koja se može upotrebiti oko 65 kvm, što odgovara snazi solarnog panela od 0,7 kW.
a. Snaga solarnih panela: 0,7 kW, na površini 65 kvm
b. Snaga solarnih panela: 0,8 kW, na površini 74 kvm
c. Snaga solarnih panela: 0,7 kW, na površini 65 kvm
Koliko energije dobijate
Da biste mogli da steknete predstavu koliko možete da uštedite pomoću solarnih panela, trebalo bi da izračunate vašu prosečnu mesečnu potrošnju električne energije, u kilovat časovima kW/h , pa da onda sračunate koliko je to u dinarima.
A evo koliko proizvode energije solarni paneli. Pravilo je sledeće: ispravno instalirani solarni panel proizvodi po jednom kilovatu (1 kW) snage oko 1200 kW/h električne energije godišnje.
Dakle, evo koliko bi proizveli neki standardni paneli:
Slika c: Snaga panela 0,7 kW
Proizvodnja: 840 kW/h godišnje, 79 kW/h mesečno
Slika b: Snaga panela: 0,8 kW
Proizvodnja 840 kW/h godišnje, 80 kW/h mesečno
Slika a: Snaga panela 1,4 kW
Proizvodnja: 1680 kWh godišnje, 140 kW/h mesečno
Ako niste znali: u Srbiji je prosečna potrošnja struje po domaćinstvu 350 kW/h mesečno!
Naravno, morate da izračunate koliko tačno trošite.
Ne treba računati da ćete uštedeti odmah po instaliranju solarnih panela. Neko vreme, do konačne otplate, delu vaše uštede treba dodati i troškove nabavke i instalacije solarnih panela. Tek posle toga ulazite u period stvarne uštede na troškovima za električnu energiju. Treba imati na umu da se ugradnjom panela automatski povećava i tržišna vrednost vaše nekretnine. Ako uzmemo kao merilo prosečnu potrošnju u Srbiji, instaliranjem oko 130 m2 solarnih panela gotovo biste prepolovili godišnje troškove za struju.
NAPOMENA:
Ukoliko solarni paneli proizvedu višak energije, on se obično pomoću pratećih uređaja vraća u električnu mrežu.
Izvor: zdravahrana.com
Učenici osnovne škole u Izbištu, članovi sekcije "Mladi fizičar", završili su u planiranom roku projekat izrade konstrukcije solarnog kolektora. Rukovodilac projekta bio je predmetni nastavnik Hasan Helja. Najveći deo posla odradili su učenici van nastave, odnosno na časovima sekcije. Među najaktivnijim bili su: Marija Nastić, Slobodan i Staniša Pavlov, Dragica Milunov, Tamara Omorac i Norbert Etveš. Pre njih maksimalno su pomogli učenici osmog razreda. U timu je radilo 12 učenika. Posle mukotrpnog spajanja 210 limenki i njihovog farbanja, na poslednjem sastanku sekcije izvršena je njihova ugradnja u namensko kućište dimenzija 2m x 1m, koje je skrojeno od vodootporne špere (blažujka), a potom zaštićeno sa providnim pleksiglasom i aluminijskim "L" profilima. Za članove sekcije ovo je velika radna pobeda i prilika da se bave različitim proračunima i eksperimentima u toj zanimljivoj grani fizike. Učenici su u dosadašnjem radu pokazali maksimalnu ozbiljnost, znanje i kreativnost.
Vredan konstruktorski rad ostaje školi, i biće ugrađen na pogodno mesto za korišćenje solarne energije. Finansiran je zajedničkim sredstvima Pokrajinskog sekratarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine i Opštine Vršac. Drugi kolektor dovršavaju, pored škole iz Izbišta, i učenici školskog centra "Nikola Tesla" iz Vršca. Radovi će biti prezentovani na završnoj konferenciji projekta u organizaciji udruženja građana "CEFIX", a pružiće se posebna prilika za ispitivanje solarne energije i realnih mogućnosti njenog korišćenja.