WWF je objavio svoj novi izveštaj - Usmeravanja Evropske unije na korišćenje 100% obnovljive energije1 koji pokazuje šta bi Evropska unija trebalo da čini do 2030. godine, kako bi u periodu do 2050. godine u potpunosti koristila obnovljive izvore energije. Izveštaj je nastao u periodu kada je Evropska komisija u početku razmatranja klimatskih i energetskih planova za period posle 2020. godine.
Evropska unija bi do 2030. godine mogla da smanji svoju potrošnju energije za više od trećine i da generiše gotovo polovinu preostale energije iz obnovljivih izvora. Vizija klimatskih i energetskih politika za period posle 2020. godine, pomoći će Evropskoj uniji da smanji eksterni račun od 573 milijardi Evra za fosilna goriva i prepolovi emisiju štetnih gasova staklene bašte.
Dolazeći usred sve aktivnijih razmatranja o tome šta treba da dopuni trenutnu Evropsku regulativu o Klimi i Energiji (paket mera 20-20-20 2), WWF-ov izveštaj prilagođava se Svetskom WWF-ovom Energetskom scenariju3 za 2050. godinu na EU27 nivou i pokazuje da do 2030. godine Evropska unija može da:
Koristi minimum 38% manje energije u poslovanju nego uobičajeno.
Generiše više od 40% energije iz obnovljivih izvora.
Radeći i jedno i drugo, smanji emisiju gasova staklene bašte za 50%, u poređenju sa emisijom sa početka devedesetih godina.
I dok se evropske ekonomije bore da se oporave, obnovljiva energija i ušteda energije su jedine preostale nade. Skoro 8 od 10 Evropljana slaže se da borba protiv klimatskih promena može da poveća privredu i otvori nova radna mesta4 i 70% Evropljana veruje da ulaganje u obnovljivu energiju treba da bude prioritet u narednih 30 godina, u poređenju sa alternativnim izvorima energije kao što je gas iz škriljaca, kao i tehnologija zahvatanja i skladištenja CO2 (CCS)5.
“Poboljšanje klimatskih i energetskih ciljeva u Evropi 2020. godine, uz ambiciozni paket mera za period posle 2020. godine, je dobitna kombinacija za sve. To ne samo da može smanjiti uticaj klimatskih promena6, uključujući velike zdravstvene i troškove zaštite životne sredine, već će proizvesti i 5 miliona radnih mesta7, koje će dovesti do ekonomskog i privrednog rasta“, rekao je Jason Anderson, direktor Klimatske i energetske politike Evropske Unije, kancelarija za Evropsku politiku WWF-a.
Međutim, da bi se Evropa zadržala na pravom putu, potrebni su veliki napori i politička volja. Ključ je u tome da se blagovremeno usvoje paketi mera za period posle 2020. godine vezani za energetsku efikasnost, obnovljivu energiju i redukciju emisija gasova staklene bašte.
„Sada moramo da se odlučimo kako će se naš energetski sistem razvijati u periodu posle 2020. godine, a da se pritom trenutne prednosti povećaju, a ne da se rasipaju“, dodao je Jason Anderson. „Naš izveštaj jasno pokazuje da Evropska unija ima neiskorišćen potencijal za smanjenje potrošnje energije, uzimajući u obzir prednost obnovljivih izvora energije koji mogu da stvore jeftiniju i bezbedniju energiju, a osiguranje da korišćenje 100% Evropskog energetskog sistema ostaje u domašaju do 2050. godine.“
Izvor: WWF