U Osnovnoj školi „Mladost“ u Vršcu u petak (23.12.2016.) je održana završna prezentacija republičkog projekta pod nazivom „Mala škola uštede energije“. U prezentaciji su aktivno učestvovali učenici koji su radili na projektu ( Aleksa Petrović, Gorana Tomić, Filip Radak, Lazar Čanković, Nađa Belić i Nebojša Popov) i, kao posmatrači, učenici osmog razreda ove škole. Prisutni su ukratko kroz projekciju i rečju upoznati o projektu koji podrazumeva izradu pet obrazovnih emisija prvog serijala u prosečnom trajanju po 22 minuta.
O projektu je govorio Hasan Helja, autor serijala koji se od 23.12.2016. godine emituje na devet regionalnih TV centara u Srbiji, zatim na nekoliko Internet portala. O sadržaju emisija govorio je Branislav Vila, direktor Audio-video produkcije „Vila“ koja je nosilac ovog zapaženog projekta. On se zahvalio učenicima koji su učestvovali u projektu, kao i predmetnom nastavniku Draganu Vladislavu, profesoru TiO. Učenici su konkretno radili na izradi jednog solarnog kolektora koji je u završnoj fazi, a biće isproban kada bude sunčanih dana, pošto kolektor za svoj rad koristi Sunčevu energiju. Kolektor će biti postavljen na proleće na prostorije udruženja građana „Cefiks“ u Vršcu koje je pomoglo u realizaciji projekta. Predmetnom nastavniku svečano je uručen primerak DVD sa snimljenim emisijama koje na prigodan i popularan način govore o uštedi energije i zaštiti životne sredine.
Učenicima je sugerisano da u narednoj aktivnosti razmisle o korisnoj upotrebi energije vetra što će poslužiti za aplikaciju na projektima u 2017. godini. Nadležnom republičkom ministarstvu predložen je spisak sa nazivima emisija drugog ciklusa serijala koji će biti aktuelan po raspisivanju Konkursa. Ovakvom saradnjom sa osnovnim školama udruženje građana „Cefix“ na pravi način ostvaruje svoju programsku orjentaciju, a kroz radne aktivnosti povezuje teoriju i praksu i budi znatiželju učenika za kreativnim i stvaralačkim radom.
Prvi ciklus obrazovnog serijala „Male škole uštede energije“ uspešno je završen, a njegovo sufinansiranje u 2016. godini obezbedilo je Ministarstvo za kulturu i informisanje Republike Srbije. Projekat podrazumeva pet urađenih obrazovnih emisija u prosečnom trajanju od 22 minuta, koje se uskoro emituju na nekoliko regionalnih i lokalnih TV stanica. Nosilac projekta je Audio-video produkcija „Vila“, Branislav Vila PR sa ekipom koja na projektima od opštinskog do republičkog nivoa uspešno radi već nekoliko godina, a rezultati su očigledni zbog velikog broja pregleda na Internet portalima.
Emisije prvog serijala nose nazive:
Emisije koje su već urađene, a uskoro će biti dostupne na Internet portalima i TV programima, bave se zanimljivim sadržajima iz života, kao i dobrim primerima iz prakse običnih ljudi. U prvoj emisiji namerno se pošlo od poznate jevrejske izreke “Ko štedi, više vredi” koju komentarišu stručnjaci iz oblasti energije, deca iz osnovne škole, kao i naši sugrađani. U emisiji je dobar deo rezervisan za koeficijent korisnog dejstva, sa primarnom namerom da se potvrdi da se “Iz ničega ne može stvoriti nešto”. Druga emisija dalje razrađuje tematiku uštede energije sa porukom da se na štednju energije moramo navikavati od malih nogu do duboke starosti. Treća emisija poredi različite situacije sa osnovnom porukom da većina bogatih koji su bogatstvo stekli mukotrpnim radom itekako znaju da štede. Četvrta emisija ima svoju težinu zbog velikog broja socijalno ugroženih građana, tako da ćemo upoznati različite situacije iz njihovog života i interesantno mišljenje i poruku jedne učenice osmog razreda ( iz socijalno ugrožene porodice ) “da novac nije sve u životu, da su važniji zdravlje i sloga u porodici”. Zabeleženi su i neki interesantni podaci iz Centra za socijalni rad opštine Vršac. Peta emisija ima zanimljiv sadržaj iz primera naprednog zemljoradnika iz Velikog Središta koji adaptira kuću staru preko stotinu godina, primenom građevinskog materijala i izolacije od nepečene cigle koja se davno koristila. Videćemo i zanimljive predloge i savete kako na selu najbolje štedeti energiju. Posebno je interesantno mišljenje građevinskih stručnjaka o gradnji nefunkcionalnih objekata na selu koji se malo, ili nikako ne koriste.
Planirano je da se nakon ovog projekta nadležnom ministarstvu ponudi još sedam obrazovnih emisija drugog ciklusa čiji je cilj promena svesti i ponašanja građana na uštedi energije i zaštite životne sredine.
Spojiti korisno i doprineti akciji zaštite životne sredine glavni su motivi radne aktivnosti koju do kraja novembra ove godine završavaju učenici Osnovne škole „Mladost“ iz Vršca. Odabrana ekipa od šest učenika ( Aleksa Petrović, Gorana Tomić, Filip Radak, Lazar Čanković, Nađa Belić i Nebojša Popov ) započela je akciju još početkom ove školske godine, prvo sakupljanjem praznih limenki, zatim njihovom obradom u matičnoj školi, lepljenjem i farbanjem na Eko-kampu „Vršačke planine“ i finalizacijom posla u prostorijama „Cefiksa“ u Vršcu.
Prethodno je sa predmetnim nastavnikom TiO ( Dragan Vladislav ) dogovoreno da njegova ekipa u okviru republičkog projekta Eko-škole „Vršačke planine“ uradi solarni kolektor od aluminijskih limenki koje se mogu naći kao otpad u svim kontejnerima, oko prodavnica pića, u kafićima i na drugim mestima, što narušava sliku bilo koje uređene sredine. Brzo je sakupljeno blizu 200 praznih limenki, izvršena je mehanička obrada skidanjem gornjeg poklopca i probijanjem dna limenke posebnim probojcem koji pravi krilca na mestima bušenja. Krilca služe za stvaranje vrtložnog strujanja vazduha koji odozdo prema gore potiskuje ugrađeni električni ventilator. Limenke su nakon mehaničke obrade dobro oprane i sortirane da nemaju nikakvih oštećenja.
U drugoj fazi rada izvršeno je čvrsto spajanje limenki specijalnim vatrostalnim silikonom 15 redova po 10 komada na kalupima od drveta. Limenke su posle sušenja silikona ofarbane mat-sprejom crne boje. Ovaj posao uspešno je obavljen na trodnevnom kampu Eko-škole na Vršačkom bregu koji je uspešno izveden od 26-28. septembra ove godine. U međuvremenu je napravljena drvena kutija dimenzija 180x120 cm koja je unutra obložena stirodurom debljine 2 cm i ofarbana sa mat-sprejom. Kutija će na kraju biti premazana nekoliko puta premazom sa voštanom komponentom koji je efikasno štiti od vlage i temperaturnih promena, a biće pokrivena providnom pleksi-pločom.
U trećoj fazi rada, koja se izvodi u prostorijama „Cefiksa“, učenici su postavili pripremljene limenke, čvrsto ih upakovali u kutiju sa dva unutrašnja nosača i odredili mesta bušenja otvora za ulaz hladnog i izlaz toplog vazduha. Završnu aktivnost učenici će obaviti u njihovoj školi, gde su i započeli svoj deo projekta, a ona se odnosi na finalnu obradu kolektora, postavljanje elektronike za automatsko upravljanje ( ventilator sa diferencijalnim termo-prekidačem ) i merenje temperature na ulazu i izlazu kolektora, protoka i brzine vazduha, čime se na najbolji način povezuju teorija i praksa iz gradiva fizike VII ( termodinamika ), što i jeste cilj ovog radnog zadatka.
Učenici su grupno i pojedinačno pokazali veliko interesovanje za ovu akciju, a sve aktivnosti obavljaju van redovne nastave, uglavnom u popodnevim časovima. Posebno im je drago što se korisno upotrebio otpad limenki i što će solarni kolektor služiti za dogrevanje prostorije udruženja “Cefiks” koje je nosilac ovog republičkog projekta. Sve faze rada se pažljivo snimaju što će biti ugrađeno kao video-materijal u nekoliko obrazovnih emisija za učenike osnovne škole.
Tehnički podaci: Kutija unutrašnjih dimenzija 180x120 cm sa ukupno 150 limenki zapremine 0,5 litara, ukupna zapremina 75 litara vazduha, količina toplote ( Q ) se izračunava po formuli: Q = m*c* d(T), gde je m masa vazduha ( m = ρ*V, gustina vazduha iznosi 1,29 kg/m3 ), c - specifična toplotna kapacitivnost vazduha koja iznosi 786,9 J/kg*K, a d(T) promena temperature ( t2-t1 ) koja se izražava u stepenima Celzijusovim , ili u kelvinima ( K ). Na količinu oslobođene toplote utiče i brzina ( v ) protoka vazduha koja se izražava u m/s. Na kraju se, merenjem svih navedenih fizičkih veličina, računski dobija ukupna količina toplote ( Q ), izražena u džulima ( J ). Dobivena toplota služi za uspešno dogrevanje manjih prostora u uslovima da su limenke obasjane Sunčevim zracima. Regulaciju temperature vrši elektronika sa diferencijalnim temperaturnim prekidačem.
Eko-školu je organizovalo i uspešno izvelo udruženje građana “Cefiks” Vršac realizacijom republičkog projekta koji je finansiralo Minstarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, a izvedena je na Vršačkom bregu sa 30 učenika, pet nastavnika i pet članova projektnog tima. Neposrednu pomoć u projektu pružile su sve gradske osnovne škole obezbeđenjem učenika i predmetnih nastavnika. Učesnici kampa bili su smešteni u dečijem odmaralištu Crvenog krsta. Prevoz u odlasku i povratku obezbedio je, kao partner u projektu, grad Vršac. Nakon uspešne realizacije ovog projekta sumiraju se utisci, rezultati i dalji efekti planskog rada sa školskom omladinom koju treba odvojiti od sumorne slike svakodnevnice, politike, porodičnih i drugih problema i usmeriti ka nečemu što je za njihovo dobro. U tom smislu opravdano je govoriti o vaspitnim, obrazovnim i drugim efektima projekta kojih je malo takvog tipa, a višestruko i dugoročno se isplate.
Trodnevni kamp predstavljao je zanimljivo druženje učenika približnog uzrasta ( peti i šesti razred osnovne škole ), druženje sa nastavnicima na obaveznoj jutarnjoj fiskulturi, u trpezariji, na predavanju, u radionici, na pešačkim stazama, Vršačkoj kuli i u akciji čišćenja delova zaštićene zone Vršačkog brega. Na jutarnjim vežbama nije bilo izuzetaka, niti poštede, a smisao takve aktivnosti je da učenici jednostavnim primerom shvate koliko im znači samo pet minuta jutarnje fiskulture. Oni su umesto pet imali petnaest minuta, ali su zato imali prijatan osećaj treperenja mišića i kostiju tokom čitavog radnog dana. Zajednički obroci u trpezariji i mogućnost da preko nastavnika naruče šta da jedu izražava njihovu slobodnu volju i potrebu za različitim ukusima i izborom kvalitetne hrane koja se donekle razlikuje u odnosu na kuću. Iako se dešava, ovaj put nije bilo primedbi na ishranu, a posebno zadovoljstvo bile su poslastice iz proizvodnog programa kompanije „Swisslion“ Takovo koja ima istančan sluh da podrži sve akcije udruženja „Cefiks“ kada je u pitanju rad sa omladinom. Isto se odnosi i na JKP „Drugi oktobar“ iz Vršca koje je obezbedilo dovoljne količine flaširane vode „Moja voda“ u plastičnim flašicama pogodnim za nošenje u prirodi. Namerno je izabran jedan obrok u prirodi. Možda je malo ko od prisutnih zapazio da posle ručka u prirodi iza učenika nije ostao ni jedan papirić, najlon-kesa, ili flašica od vode. Sve su uredno smestili u kante, ili vreće za smeće, pošto su pre toga očistili celu „Stazu zdravlja“. Bilo je oko staze svega i svačega, bačenih kesa, plastičnih i staklenih flaša i namerno gurnutih nastrešnica, delova kućnog nameštaja i čepova od flaša. Kao odgovor takvoj neodgovornosti čoveka prema prirodi učenici su, zajedno sa animatorom, od preostalog otpada napravili veliko strašilo na ulazu staze koje će stalno da opominje ljude kako moraju biti odgovorniji prema prirodi. Čovek najviše zagađuje prirodu, opšti je zaključak prigodnih predavanja održanih prvog radnog dana. Predavanja su bila iz ekologije i uštede energije u domaćinstvu.
Sve aktivnosti na Bregu vredno su pratili lokalni štampani i elektronski mediji, a diretno uključenje u program uživo “Srpska naučna televizija” iz Beograda koja se preko kablovskih emitera prenosi u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Obezbeđeno je direktno javljanje sa Vršačke kule.
Obrađeni evaluacioni listovi po grupama iz škola pokazuju veliko interesovanje učenika, sve pohvale organizatoru, nastavnicima i timu “Cefiksa” za stručan i odgovoran rad na kampu. Kritike su se odnosile na količinu zatečenog otpada na Vršačkom bregu, a od strane nastavnika izostanak zasluženih dnevnica. Nastavnici su pre odlaska znali da, prema ugovoru sa pomenutim Ministarstvom, nemaju odobrene dnevnice, ali su pristali da vode i tri dana brinu o grupama iz njihovih škola, da učestvuju u predavanjima, radionicama i doprinose kolektivnom radu na kampu. Na kraju se opravdano pitamo da li je bilo ko drugi odgovorniji, ili da zaslužuje bilo kakvu dnevnicu, od fakultetski obrazovanog nastavnika koji je lično potpisao da odgovara za učenike škole u prirodi? Pošto realno ne možemo uticati na promenu stanja u ovoj oblasti, ostaje nam samo jedno veliko neskriveno zadovoljstvo da su učenici, a posebno njihovi roditelji i nastavnici, zadovoljni sa izvedenim kampom.
U organizaciji „Cefiksa“ iz Vršca veoma uspešno je završen trodnevni kamp u okviru republičkog projekta Eko-škola „Vršačke planine“. Kamp je finansijski podržan od strane Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije. U radu kampa učestvovalo je 30 učenika iz pet gradskih osnovnih škola sa predmetnim nastavnicima: Dragan Vladislav, Ana Avramović, Slobodan Trajković, Dragana Mohora i Vukan Vukov. Kampom je timski rukovodilo pet članova projektnog tima koji su imali posebna zaduženja za sva tri radna dana.
Prvi radni dan održana su dva predavanja sa prezentacijama i jednim nastavnim filmom na temu ekologije i uštede energije u domaćinstvu. Drugi radni dan organizovano je čišćenje dela Vršačkog brega, poseta Vršačkoj kuli i likovna radionica sa tematikom upotrebe otpada za izradu jednog strašila koje opominje ljude da čuvaju životnu sredinu. Sav prikupljeni otpad propisno je sortiran i smešten na predviđena mesta. Treći radni dan učenici su proveli u prirodi, razgledajući zaštićene zone Vršakog brega, zatim posetom Planinarskom domu, sve u pratnji Milivoja Vučanovića, vodiča-rendžera.
Tokom sva tri dana ugodnog boravka u dečijem odmaralištu „Crvenog krsta“ na Vršačkom bregu grupa iz Osnovne škole „Mladost“, predvođena sa Draganom Vladislavom ( profesor TiO ), radila je na izradi solarnog kolektora od aluminijskih limenki, koje su zalepljene i ofarbane, a završni deo izrade koloktora obaviće se u prostorijama „Cefiksa“ u Vršcu, gde će kolektor imati namenski primenjenu fukciju. Služiće za efikasno dogrevanje radnog prostora u jesenjem i prolećnjem periodu.
U radu kampa sponzori su bili grad Vršac ( prevoz učenika ), JKP „Drugi oktobar“ Vršac ( obezbeđenje flaširane vode „Moja voda“ ), kompanija „Swisslion“ Takovo ( slatkiši iz njihovog proizvodnog programa ), a sva tri dana bila su medijski zastupljena od strane lokalnih elektronskih i štampanih medija i regionalne TV „Banat“ iz Vršca. Drugog radnog dana, pored šetnje, čišćenja i razgledanja Brega, ostvaren je direktan TV prenos sa Vršačke kule na „Srpskoj naučnoj televiziji“ iz Beograda preko SBB kablovske mreže. Uspešan rad kampa poželelo je i pomenuto republičko Ministarstvo koje će na kraju realizacije projekta i izrade odgovarajućeg filma imati kompletan izveštaj. Svi učesnici kampa izrazili su lično i kolektivno zadovoljstvo sa organizacijom, smeštajem i raznovrsnim oblicima aktivnostima sa učenicima petog i šestog razreda kojima je ovo bila zanimljiva nastava u prirodi.
U organizaciji „Cefiksa“ iz Vršca počeo je sa radom trodnevni kamp u okviru republičkog projekta pod nazivom Eko-škola „Vršačke planine“, koji traje od 28-30. septembra, a okuplja 30 učenika iz gradskih škola, pet nastavnika i pet članova projektnog tima.
Prvog dana kampa učenici su imali dva prigodna predavanja sa jednim nastavnim filmom iz ekologije i uštede energije u domaćinstvu. U popodnevnim satima imali su sportske aktivnosti, a naveče takmičenje u plesu i karaoke uz učešće učenika koji su nadareni za muziku. Drugog dana kampa izvešće akciju čišćenja dela Vršačkog brega, a onda radionicu iz likovnog stvaralaštva i radionicu na izradi solarnog kolektora od aluminijskih limenki. Trećeg dana učenici će obići vršačke planine i posetiti Vršačku kulu koja je zaštitni znak grada Vršca.
Rad kampa prate svi lokalni elektronski i štampani mediji i regionalna TV „Banat“. Ova svojevrsna škola u prirodi, pored sticanja nekih novih znanja, služi za druženje i razmenu iskustava među nastavnicima koji su zaduženi ispred gradskih osnovnih škola sa grupama po šest učenika.
Planirani trodnevni Eko-kamp „Vršačke planine“ okupiće 30 učenika koji su odabrani iz pet gradskih osnovnih škola, zajedno sa nastavnicima i sa pet članova projektnog tima. Kamp startuje u sredu, 28. septembra ove godine. Učesnici kampa biće smešteni u dečijem odmaralištu Crvenog krsta, a njegovo finansiranje je obezbeđeno u okviru realizacije republičkog projekta Ministarstva za poljoprivredu i zaštitu životne sredine, te uz pomoć SO-e Vršac, JKP „Drugi oktobar“, kompanije „Swisslion“ Takovo i Osnovne škole „Mladost“ Vršac.
Kamp se izvodi delom u zatvorenom prostoru ( predavanja i diskusije ), a najviše u prirodi, te kroz nekoliko radionica od kojih posebnu pažnju zauzima izrada solarnog kolektora od aluminijskih limenki. Ovaj projekat je započeo ranije kroz dve radne subote ekipe Osnovne škole „Mladost“ na čelu sa profesorom TiO, Draganom Vladislavom, a pre toga sakupljanjem 210 komada limenki. Učenici su u kabinetu TiO, van redovne nastave, prvo otvarali, zatim prali, bušili i sortirali limenke koje se u sledećoj fazi rada lepe vatrostalnim silikonom, farbaju sa mat crnim sprejom, a onda pakuju u posebno izrađenu kutiju napravljenu od vodootpornog materijala. Najveći deo posla biće urađen prilikom boravka na Vršačkom bregu, a završnica u prostoriji „Cefiksa“ u Vršcu gde će kolektor služiti za dogrevanje poslovnog prostora ovog udruženja koje je nosilac projekta. Kolektor će služiti i za kasniju demonstraciju rada zanimljivog načina korišćenja solarne energije. Biće opremljen sa elektronikom za automatsko upravljanje i regulaciju temperature pomoću tzv. diferencijalnog temperaturnog prekidača.
Od ostalih planiranih radionica navedimo likovnu, a od aktivnosti obilazak Vršačkog brega i renovirane kule na Bregu, zatim čišćenje jednog dela pešačkih staza. Turistički vodič će ih prilikom obilaska terena upoznati sa zanimljivostima zaštićene zone Vršačkog brega i Vršačke kule koja je prepoznatljivi zaštitni znak grada Vršca i kulturno-istorijski spomenik.
Pored niza radnih aktivnosti, učenici će se baviti i popodnevnim sportskim i takmičarskim aktivnostima, a u večernjim satima će biti organizovane dve žurke uz prisustvo zaduženih nastavnika i članova projektnog tima. Za učenike kamp predstavlja svojevrsnu školu u prirodi, sa ciljem da nešto korisno nauče, a posebno da se upoznaju sa ekologijom i načinima korišćenja solarne energije.
Bosna i Hercegovina se odlično kotira na svjetskom nivou po kapacitetima obrazovanja u matematici i nauci i po broju naučnika i inženjera, kazao je Gordan Milinić, direktor nacionalne Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA). U kontekstu privlačenja stranog kapitala i proizvodnih šema, zemlja ima sve tražene profile, od doktora nauka i tehnologa do tehničara i kvalificiranih radnika, izjavio je u razgovoru s Balkan Green Energy Newsom.
Ovaj državni zvaničnik je u svakodnevnom kontaktu s predstavnicima zainteresovanih firmi iz inostranstva ali i sa stranim investitorima koji već posluju na domaćem tržištu. Potencijalni ulagači obraćaju najviše pažnje na profitabilnost projekta, poticaje i komparativne prednosti u odnosu na region, ali uzimaju u obzir i svjedočenja postojećih investitora o ambijentu za ulaganje i vrijeme povrata investicije, izjavio je Milinić.
Bili ste diplomata visokog ranga. Na šta obraćate pažnju u kontaktima sa ambasadama zemalja iz kojih dolaze investitori?
U principu imamo odličnu suradnju sa akreditiranim ambasadama kada je u pitanju oblast kojom se FIPA bavi. Ta se suradnja ogleda u učešću na privrednim dešavanjima koje obje strane organiziraju sa ciljem promocije i Bosne i Hercegovine i zemlje koju ambasador predstavlja, kao i njihovih mogućnosti. Potom učestvujemo u određenim projektima koje organiziraju ambasade, a oni se tiču promocije zemlje i privlačenje stranih investitora.
Određeni broj stranih investitora dolazi u BiH preko ambasade ili privrednih predstavništava određenih zemalja, koje nam upućuju te investitore radi pružanja potrebnih informacija i pomaganja oko realizacije investicije.
Mi od ambasada tražimo, u principu, da nam upućuju sve potencijalne investitore koji su zainteresirani za ulaganje u bilo koji sektor privrede BiH. Njihovi predstavnici također posjećuju FIPA-u kako bi prenijela zapažanja investitora o određenim administrativnim preprekama na čijem otklanjanju agencija radi sa nadležnim institucijama.
Šta je potrebno za uspjeh u nastojanju da se potencijalni investitor posveti projektu u Bosni i Hercegovini iz oblasti zelene energije, komunalnih usluga i održivog razvoja?
Najprije je to kvalitetno pripremljen investicioni projekat, potom povoljan ambijent za direktna strana ulaganja i poticajne cijene električne energije. Spremnost bh. administracije i nadležnih institucija neće izostati.
Koliki je kapacitet BiH u inženjeringu i kvalificiranim radnicima za usluge i razvoj u segmentu obnovljivih izvora i energetske efikasnosti? Potencijal prilagođavanja obrazovnih institucija i spremnost lokalne radne snage su neke od najvažnijih faktora u privlačenju investicija.
BiH ima obrazovanu, kvalificiranu, inovativnu i cjenovno konkurentnu radnu snagu (u odnosu na zemlje Europske unije). Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma za 2013/14. godinu, zauzela je najbolju poziciju u regionu prilikom uporedne analize indeksa dostupnosti naučnika i inženjera (27. mjesto od 148 zemalja) i indeksa kvaliteta obrazovanja u matematici i nauci (13.mjesto od ukupno 148 zemalja).
Koji segment u sistemu ima prioritet za jačanje komunikacije i saradnje sa investitorima? Da li je bilo poboljšanja u posljednje vrijeme?
Kad je riječ o promociji onda su to direktni kontakti sa potencijalnim investitorima i ambasadama, predstavljanje investicionih projekata putem web stranice FIPA-e i na investicionim konferencijama u zemlji i inostranstvu (kao što je RENEXPO platforma), te međunarodni sajmovi.
U okviru podrške postojećim stranim investitorima 2006. godine je uveden program postinvesticione brige o investitorima (aftercare) u okviru kojeg najmanje jedanput godišnje organiziramo posjete stranim kompanijama sa ciljem prevazilaženja eventualnih problema u poslovanju.
Također, smo intenzivirali kontakte, osigurali podršku i uvezali sve relevantne institucije koje rade na unapređenju poslovnog okruženja. Promijenili smo i praksu birokratskog pristupa prema stranim investitorima. Proaktivni smo u traženju investitora, u čemu već bilježimo napredak.
Kakva pitanja o standardima zaštite okoliša čujete od predstavnika stranih kompanija? Kakva su pravila u odnosu na zemlje u okruženju?
Pitanja o zaštiti životne sredine se uglavnom odnose na usaglašenost sa normativima i standardima Europske unije u toj oblasti.
Kakve projekte planira da pokrene Marubeni iz Japana?
Predstavnici japanske firme Marubeni su se interesirali za postojeće energetske projekte (termoelektrana, hidroelektrana, vjetroelektrana i onih koje koriste otpad, biomasu i biogas za proizvodnju električne energije), kao i projekte koji se odnose na sektor voda i zaštite životne sredine.
Uručeni su im raspoloživi projekti javnih i privatnih kompanija u BiH, te predstavljene detaljne informacije o uslovima za ulaganje i statusu stranog investitora, koji je izjednačen u pravima i obavezama sa domaćim investitorima.
Kakav je status programa za kogeneracijska postrojenja koja koriste drvni otpad i uključivanje 40 općina u Bosni i Hercegovini? Kakav je položaj kompanije Pyrox iz Italije?
FIPA i firma Alfa invest su 19. jula u Sarajevu organizirali prezentaciju projekta "Energetska efikasnost primjenom kogeneracije iz biomase" sa ciljem povećanja italijanskih investicija, a samim tim i poboljšanja ekonomske situacije u zemlji i otvaranja radnih mjesta.
Riječ je o projektu vrijednom 150 miliona eura koje je italijanska firma Pyrox spremna uložiti u 40 opština u BiH koje bi na osnovu biznis plana trebalo da zarađuju po milion eura godišnje i da zaposle 25 radnika.
Kakvi su planovi investitora iz Mađarske?
Mađarska planira da investira 61 milion eura u BiH u 2016. godini u projekte zaštite okoliša, poljoprivrede, turizma i energetike. Od FIPA-e se očekuje da investitorima prezentira mogućnosti, posebno projekte iz navedenih sektora, te da animira sve institucije u BiH koje učestvuju, da potencijalnim investitorima pruže punu podršku i pomognu u započinjanju djelatnosti.
Izvor: balkangreenenergynews.com
U Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije potpisan je ( 12.08.2016. ) ugovor o realizaciji projekta pod nazivom Eko-škola „Vršačke planine“ koji je u veoma jakoj konukrenciji od 218 prijavljenih učesnika zauzeo respektivno 35 mesto, sa ukupno 77 osvojenih bodova. Odobrena sredstva ministarstva iznose 347.500 dinara, dok je vrednost projekta oko pola miliona dinara. Sva planirana sredstva su strogo namenska i prebacuju se na posebno otvoren podračun udruženja, a pravdaju završnim Izveštajem o realizaciji projekta do kraja tekuće godine.
Eko-škola se izvodi u prirodi 28, 29. i 30. septembra 2016. godine putem kampa sa 30 odabranih učenika petog i šestog razreda, pet nastavnika iz gradskih osnovnih škola i pet članova projektnog tima. Kamp će biti smešten u objektu Crvenog krsta na Vršačkom bregu sa nekoliko radionica, među kojima posebno interesovanje izaziva izrada solarnog kolektora uz stručnu asistenciju jednog profesora TiO i zaduženih članova projektnog tima koji imaju iskustva i potrebnog znanja u toj oblasti. Kolektor se gradi kao ogledni radni primerak za dogrevanje prostorija „Cefiksa“ u Vršcu, a finansira iz sopstvenih sredstava.
Prvog radnog dana biće organizovana dva predavanja iz uštede energije i zaštite životne sredine, drugog dana poseta Vršačkoj kuli i čišćenje dela Vršačkog brega uz organizovan odvoz sakupljenog smeća, a trećeg dana je planiran obilazak prvog stepena zaštite Vršačkih planina i predavanje u prirodi.
Pored niza radnih aktivnosti učenici će imati slikarsku radionicu, sportska takmičenja i večernje druženje uz muziku, a obezbeđen im je pansionski smeštaj u dečijem odmaralištu „Doma Crvenog krsta“ na Bregu i jedan obrok u prirodi uz budno oko volontera iz Crvenog krsta.
Sve aktivnosti biće medijski propraćene, a planirane pripreme kampa obaviće se tokom septembra uz aktivnu saradnju sa gradskim osnovnim školama koje će odabrati učenike i odgovarajući profil nastavnika.
„S našim projektima za podsticaje, firme koje zadovoljavaju uslove imaju priliku da ponude moderne tehnologije našim građanima. Na taj način se u Crnoj Gori stvara novi segment tržišta“, izjavila je za Balkan Green Energy News Dragica Sekulić, koja vodi Direktorat za energetsku efikasnost. Ovo telo, koje je Ministarstvo ekonomije osnovalo, radi na izradi dugoročnog i održivog mehanizma finansiranja, gde će programi biti prilagođeni grupama korisnika, dodala je i naglasila da preduzeća i njihovi zaposleni u izvođenju projekata unapređuju i stiču znanja. „Kompanije takođe unapređuju svoj poslovni portfelj. Stoga, svi učesnici imaju koristi u više aspekata“, kaže naša sagovornica.
Poduhvati iz energetske efikasnosti uključuju obnovu javnih zgrada i stimulacija za građane. Sekulić je postala direktorka nadležne institucije pre dve i po godine. Ministarstvo je obezbedilo podršku Evropske unije preko Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) i sve mogućnosti za razradu sistema finansiranja će biti razrađene, a obuhvataće i korišćenje obnovljivih izvora, izjavila je. Aktivnosti su usmerene na domaćinstva, javni sektor, firme i opštine.
Svesno da neke lokalne samouprave nisu u mogućnosti da ispune sve zakonske obaveze na polju energetske efikasnosti, ministarstvo je odredilo sredstva iz budžeta za tekuću godinu za podršku za 13 opština u centralnom i severnom delu Crne Gore da bi planirale mere, kaže Dragica Sekulić. Veći deo primorja takođe koristi pretpristupne fondove, dodala je.
Izvor: balkangreenenergynews.com