U okolini Bosanskog Petrovca uskoro bi trebalo da počne izgradnja nove vetroelektrane. Planirano je da se na području Medenog polja izgradi vetropark ukupne snage od 180 MW. Prema rečima glavnih investitora, nemačke kompanije Kraft Energy, ova vetroelektrana imaće 60 vetrenjača od kojih će svaka proizvoditi 3 MW električne energije. Investicija izgradnje vetropolja vredna je preko 250 miliona evra, a očekivanja su da će ovo značajno pomoći i ubrzati razvoj Bosanskog Petrovca, koji važi za jednu od najnerazvijenih opština u BiH.
Memorandum o realizaciji projekta između kompanije Kraft Energy i opštine Bosanski Petrovac je potpisan krajem prošlog meseca, a investitori kreću u proces dobijanja neophodnih dozvola.
Kraft Energy , pored matične Nemačke, posluje i u drugim evropskim zemljama, kao i Aziji i zemljama Bliskog Istoka. Iako se prvenstveno bave proizvodnjom građevinskog materijala, poslednjih godina aktivno ulažu u obnovljive izvore energije. Projekte slične budućem vetropolju u BiH su do sada realizovali u Nemačkoj, Norveškoj, Maroku, Egiptu i Kini.
Izvor: Energy news
Dugo očekivana realizacija izgradnje vetropolja kod Nikšića uskoro počinje. Japanski Mitsubishi je pre više od godinu dana potpisao ugovor o zakupu zemljišta i izgradnji vetropolja, koja će, po poslednjim najavama, početi u proleće 2012.
Vetroelektrana na visoravni Krnovo imaće 30 vetroturbina snage 2,4 MW, a ukupna instalisana snaga biće 72 MW. Prema rečima predstavnika crnogorskog ministarstva ekonomije, Crna Gora će novim megavatima povećati kapacitete električne energije, ali će ovo biti i dobar test za elekrtoprenosni sistem te zemlje, jer je priključivanje energije iz alternativnih izvora postojećem elektroenergetskom sistemu novina. Struja koju budu proizvodile vetrenjače kod Nikšića povećaće domaću proizvodnju električne energije za oko 5 odsto.
Prva vetrenjača je u Crnu Goru stigla 2004. godine, kao poklon Vlade Holandije. Vetroturbina vredna oko 850 hiljada evra bila je postavjena u blizini Nikšića, ali ju je nedugo posle postavljanja pogodio grom, tako da je uklonjena. Ova vetrenjača trebalo je da proizvodi oko 150 miliona kilovat sati godišnje, što bi zadovoljilo potrebe obližnjeg sela Vilusi.
Ukupan potencijal energije vetra u Crnoj Gori procenjuje se na oko 400 MW.
Izvor: Energy news
Početak geotehničkih istraživanja u selu Dolovo, na teritoriji opštine Kovin, daje nadu da će vetropolje u Srbiji biti izgrađeno. Ukoliko sve bude teklo po planu, izgradnja vetroturbina u okviru projekta vetroelektrane Čibuk 1, počeće 2013 godine.
Za izgradnju prvog vetropolja u Srbiji zadužene su Vetroelektrane Balkana i strateški partner Kontinental Vind Partners. Direktor Vetroelektrana, Dragan Rebić se nada da će iduće godine dobiti sve potrebne dozvole i već krajem 2012. godine početi izgradnju pristupnih puteva, a nakon toga i montažu vetrogeneratora.
Pocetak geoloskih radova na terenu vetropolja Cibuk 1. Koliko ćemo još čekati na prvi zeleni kilovat dobijen od vetra zavisi i od inicijative nadležnih organa. Naime, Novi zakon o energetici je dobar podstrek za ulaganje u obnovljive izvore energije, ali će prednosti doći do izražaja tek kad budu doneti i podzakonski akti. Od nadležnih organa zavisi kada će na snagu stupiti ovi podzakonski akti, a samim tim i kako će teći dalji tok radova, napominje Mark Krandl direktor Kontinental Vind Partners.
- Nadležni organi imaju zakonsku obavezu da do novembra predlože podzakonske akte. Do sada nismo videli da je nešto urađeno, a činjenica da je već oktobar mesec, svakako nas zabrinjava, objašnjava Krandl.
Ukoliko dođe do odlaganja donošenja podzakonskih akta to bi značajno usporilo radove na vetropolju. Naime, evropske i svetske banke obezbeđuju kredite za projekte poput vetroelektrane Čibuk 1 koji pokrivaju skoro tri četvrtine troškova. Bez finansijske pomoći, ceo projekat bi stao.
- Nadamo se da neće biti odlaganja i da će tokom novembra biti usvojeni podzakonski akti, da bi radovi na izgradnji vetropolja počeli krajem iduće godine, ističe Mark Krandl, direktor Kontinental Vind-a.
Mark Krendal na terenu buduceg vetropoljaPočetku geoloških istraživanja prisustvovao je i šef ekonomskog odeljenja američke ambasade Daglas Apostol, koji smatra da će izgradnja vetropolja pomoći Srbiji da se približi direktivi 20-20-20.
- Kada drugi investitori budu videli da se u Srbiji ulaže u obnovljive izvore energije, svakako će se povećati njihovo interesovanje i spremnost da ulažu u Srbiju i to ne samo u energiju vetra, već i u hidro, elektrane na biomasu i druge obnovljive sirovine.
Ispitivanje kvaliteta terena poslednja je faza Idejnog i Glavnog projekta vetroelektrane Čibuk 1, koja obuhvata pripremu geoloških podloga potrebnih za izgradnju temelja. U prvoj fazi projekta trebalo bi da bude postavljeno 57 vetroturbina, a u drugoj 43. Stubovi na kojima će se nalaziti turbine i generator biće visoki 120 metara i teški oko 50 tona.
- Stubovi su povezani u energetske krugove, koji se zatvaraju i privode do trafostanice, odakle se dalekvodom uključuju u distributivni princip EPS, objašnjava direktor Vetroelektrana Balkan, Dragan Rebić.
Geotehnička istraživanja daće uputstva i za izgradnju temelja zgrade trafostanice i upravne zgrade vetroelektrane. Vetropolje Čibuk trebalo bi snagom od 300 MW proizvodilo struju za oko 300 000 domaćinstava.
Inicijator vetropolja u Južnom Banatu bile su Vetroelektrane Banata, a 2009. godine priključuje im se strateški partner i investitor Kontinental Vind Partners. Ova međunarodna korporacija izgradila je vetropolja na nekoliko kontinenata, a u Evropi je najpoznatija po vetropolju Fantanele. Naš vetropark Čibuk zauzeće 4000 hektara i biće dug više od 12km.
Izvor: Energy news
Realizacija četvrte faze modernizacije sistema daljinskog grejanja u Srbiji, ukupne vrednosti 66,3 mil EUR, počeće u ponedeljak, a u okviru te faze biće revitalizovano 18 toplana, saopštilo je resorno ministarstvo.
Program rehabilitacije sistema daljinskog grejanja u Srbiji odvija se kroz sufinansiranje Vlade Savezne Republike Nemačke i Republike Srbije, a realizuju ga KfW razvojna banka i Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku.
U prethodne tri faze programa, ukupne vrednosti 45,2 miliona evra, revitalizovano je osam toplana u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Somboru, Zrenjaninu, Kragujevcu, Kraljevu i Pirotu.
Toplane u Srbiji čiji će proizvodni i distributivni sistemi biti modernizovani u okviru tog programa obezbediće bolje, efikasnije i ekonomičnije grejanje koje će se naplaćivati prema potrošenoj količini toplotne energije.
Potrošači će imati mogućnost da sami regulišu svoju potrošnju, a time i svoj račun za grejanje.
Zahvaljujući modernizaciji sistema daljinskog grejanja koristi će imati skoro milion potrošača u Srbiji.
Program je deo ukupne finansijske pomoći, vredne 1,18 milijardi evra, koji je do sada Nemačka Savezna Vlada obećala Srbiji za unapređenje ekonomskog razvoja naše zemlje na putu ka Evropskoj uniji.
Izvor: Efikasnost
“CHIP” kuća je skraćenica za “Compact Hyper-Insulated Prototype” kuću prototip. Ona je rezultat dvogodišnjeg rada studenata sa Kalifornijskog Instituta za Arhitekturu. Cilj ovog projekta je bio da se napravi kuća koja je energetski potpuno nezavisna odnosno da ne zahteva nikakav spoljašnji izvor energije. Autori su uspeli da premaše ovaj cilj: i to tri puta, jer upravo toliko energije ova kuća više proizvodi neko što troši, zahvaljujući merama čuvanja energije i upotrebom efikasnih tehnologija i materijala.
Toplota koju stvara klima-uređaj se koristi za grejanje vode, prirodna svetlost dopire u gotovo svaki kutak kuće, a dizajn kuće i ventilacioni sistem omogućavaju da se temperatura lako menja uz minimalnu potrošnju električne energije. Ono što najsnažnije na objektu je termoizolacija koja je postignuta postavljanjem obloge koja pokriva 70 m2 fasadnih zidova, što čin da kuća izgleda kao ušuškani oblak zahvaljujući kome se održava unutrašnja temperatura.
Ventilacija kuće je tako regulisana da se u unutrašnjost upumpava vazduh koji prolazi kroz anti-alergentski filter. Ovo predstavlja značajan napredak u udobnosti stanovanja. Ventilacioni sistem ima kapacitet takav da može da izvrši celokupnu izmenu vazduha za manje od pola sata. Prirodna ventilacija je unapređena samom geometrijom objekta tako da hladan vazduh ulazi kroz nizak prozor sa severne strane objekta a izlazi kroz otvor koji je postavljen višlje na južnoj strani.
Kišnica se sakuplja posebno projektovanim sistemom i onda se naknadno koristi za navodnjavanje biljaka. Ovo navodnjavanje “kap po kap” kontroliše pametan sistem koji se aktivira na osnovu podataka vremenske prognoze.
Rasveta, kućni bioskop, roletne, grejanje i klimatizaciju kontroliše pametni sistem pa se većina tadnji obavlja automatski. Isključuje se svetlo kada niko nije kući, navlače se roletne kada je jak intezitet Sunčevog zračenja, navodnjavanje zelenih površina je automatsko, polako se dimovanjem uključuje sveto ujutru, uključuju se razni kuhinjski aparati u terminima u kojima su programirani. Pristup ovom inteligentnom sistemu za nadzor je veoma jednostavan i pomoću mobilnog telefona.
Više o ovoj inteligentnoj kući: chip2011.com
Izvor: Efikasnost
Više od 50% uštede energije, kreativno korišćenje alternativne energije, efikasno smanjenje od 10t CO2 i korišćenje recikliranih materijala je koncept nove MOL benzinske pumpe koja je napravljena na principima održivog razvoja. Ova nova benzinska pumpa dokazuje da ekološka svest i savremeni dizajn nisu protivrečni i da se ne isključuju.
MOL dugi niz godina istražuje načine za razvoj benzinskim pumpi u skladu sa savremienim tokovima. Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje troškova energije i korišćenje alternativnih izvora energije.
Primenom alternativnih izvora energije i energetski efikasnih tehnologija cena izgradnje je inicijalno porasla za skoro 20% u odnosu na klasične benzinske stanice ali ova moderna benzinska stanica može da uštedi više od 7000 m³ gasa i 120 000 kWh električne energije godišnje. Tokom sunčanih dana može da proizvede energiju za sopstvene celokupne potrebe. MOL Grupacija planira da otvori nove benzinske pumpe primenom sličnih i inovativnih rešenja.
Inovacije koje su primenjene na ovoj pumpi:
Značajno poboljšana toplotna izolacija zgrade, uključujući i specijalno troslojno staklo u velikoj meri smanjuju toplotu leti i gubitak tplote zimi kao i utrošenu energiju potrebnu za grejanje i hlađenje. Zeleni zid i zeleni krov neutrališu oko 10t CO2 godišnje , dok u isto vreme štede energiju i smanjuju uticaj temperaturnih razlika. Kišnica se sakuplja i skladišti u cisterni da bi se kasnije koristila za zalivanje biljaka na krovu i na vertikalnim zelenim zidovima. Time se potrošnja pijaće vode smanjuje na minimum. Zgrada se greje zimi a leti hladi toplotnom pumpom i izmenjivačem toplote. Time se obezbeđuje nula emisije CO2. Solarno drveće pruža ukupno 250m2 integrisanih solarnih panela koji proizvode oko 31000 kWh energije godišnje. Koristi se samo LED osvetljenje. 355 LED svetiljki koliko je ugrađeno možete da uštedi više od 6000 kWh godišnje. Enterijer je projektovan i izrađen korišćenjem ekoloških materijala. Nameštaj je napravljen od recikliranih kartona a vinil tekstilne podne obloge i lampe su napravljene od reciklirane plastike.
Izvor: Efikasnost
Vlada Srbije je načinila korak od ogromne važnosti kad je u pitanju ušteda energije u Srbiji. Novi Pravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada je potpisao Dr. Oliver Dulić, Ministar životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja u Vladi Republike Srbije. Primena ovog pravilnika počinje 30.09.2012. godine. U ovom Pravilniku su definisani kriterijumi, tj. maksimalne vrednosti koeficijenta prolaza toplote (“U”) za svaki konstruktivni deo jednog građevinskog objekta (podovi, zidovi, krovovi itd…). Shodno tome, ubuduće će kod svih građevinskih objekata, bez obzira da li je reč o novogradnji ili o sanaciji od ranije postojećih objekata (maksimalne vrednosti koeficijenta “U” se razlikuju za novogradnju i sanaciju), već u fazi projektovanja morati biti uzeta u obzir adekvatna termoizolacija tog objekta, odnosno svih njegovih delova. Samo tako projektovani objekti će moći da dobiju “zeleno svetlo” za izvođenje radova na izgradnji tog objekta. Ubuduće će dakle i u Srbiji, kao što je to odavno slučaj u zemljama EU, građevinska dozvola moći da se dobije samo ukoliko se gradi energetski efikasan objekat, odnosno ako se jedan stari objekat upravo u tom smislu (u smislu povećanja njegove energetske efikasnosti) adaptira, tj. sanira.
Ovo je jako dobra vest ne samo za proizvođače termoizolacionih materijala, već naravno i za kranje potrošače, odnosno za one koji kupuju i ugrađuju termoizolacione materijale u svoje objekte. Tačno je da ove poslednje (krajnje potrošače) ovaj Pravilnik na neki način primorava da od 30.09.2012. čine nešto što ranije neki od njih i nisu možda tako rado činili – da li iz nehata, nemara, ili jednostavno iz nedostatka finansijskih mogućnosti – međutim činjenica je da je svaka investicija u kvalitetne termoizolacione materijale koji štede energiju i umanjuju energetske troškove nešto što se vrlo brzo “vraća”. Energetskih izvora u svetu je sve manje, energija će ubuduće biti sve skuplja na tržištu i to je nešto na šta se mora reagovati. Ulaganje u kvalitetnu termoizolaciju na objektu u kojem čovek živi i/ili radi je sigurno adekvatna reakcija na prethodno iznetu činjenicu.
Izvor: Austrotherm
Dana 21.07.2011. je organizacija „ECO“ (Enviromental Construction Products Organisation) iz Bona (Nemačka) objavila “ekološki izveštaj” baziran na svojstvima građevinskih proizvoda shodno ekološkim deklaracijama proizvođača (tzv. EPDs) prema ISO 14025. Reprezentativno za čitavu Evropu, ispitane su termoizolacione ploče od ekspandiranog polistirena („EPS“, odnosno stiropor) iz ukupno 24 fabrike iz 13 evropskih zemalja. Upoređenje stiropora sa ostalim vrstama termoizolacionih materijala koje postoje na tržištima donelo je veoma interesantna saznanja:
„ Rezultati pokazuju da je stiropor „najekološkiji“ mogući termoizolacioni materijal“, kaže Dr. Klemens Demaček (Clemens Demacsek), direktor GPH („Güteschutzgemeinschaft Polystyrol-Hartschaum“), udruženja koje okuplja austrijske proizvođače stiropora (EPS-a) i sirovina za isti i koje se zvanično oglasilo saopštenjem povodom izveštaja iz Bona.
Kada su u pitanju danas veoma popularni, tzv. „demit-fasadni sistemi“ (termoizolacija + lepak + armirna mrežica + podloga za fasadu + završni fasadni sloj), stiropor predstavlja „Nr. 1“ ne samo kada je reč o neobnovljivoj primarnoj energiji, nego i kad je reč o indeksu sa kojim se proračunava potencijal stvaranja „staklene bašte“ i acidifkacije („zakiseljavanje“) životne sredine. Stiropor (ponajpre „sivi“, obogaćen primesama grafita, ali i klasični „beli“) zauzima bolju poziciju ne samo od termoizolacionih proizvoda na bazi kamene vune ili mineralnih pena, veći od onih koji su izrađeni na bazi drvenih vlakana!
Zanimljiva je i analiza životnog ciklusa stiropora kao termoizolacionog materijala, dakle od njegovog nastajanja pa do njegovog konačnog odlaganja. „Energetski rezultati“ stiropora su naime toliko pozitivni da nadmašuju u značajnoj meri podatke koji se dobijaju iz trenutno aktuelnih građevinskih priručnika:
Faktor 200: Stiropor iskazuje veliku energetsku efikasnost
Stiropor jeste materijal koji nastaje iz zemlje, od nafte i njenih derivata, ali zahteva vrlo malu količinu sirovine. To se objašnjava činjenicom da se stiropor sastoji 98% od vazduha i samo 2% od polistirena (koji čini njegov „skelet“). Sa druge strane, samo 0.1% ukupne potrošnje nafte i njenih derivata „odlazi“ na proizvodnju stiropora. Energetska amortizacija na impresivan način pojašnjava: Pri termičkoj sanaciji stiropornim pločama jedne kuće građene 70-ih godina prošlog veka, celokupna uložena primarna energija za sanaciju se „povrati“ u vremenskom periodu od 2 do 4 meseca! To znači da se uložena primarna energija u sanaciju kuće na ovakav način povrati čak 200 puta (!) tokom „životnog veka“ jedne takve kuće.
„Sa svakim litrom nafte uloženim u nastajanje stiropora mogu da se uštede čak 200 litara nafte. Ili još slikovitije: Svaki kubni metar stiropora štedi onoliko energije koliko je potrebno jednom putničkom vozilu da pređe deonicu od čak 30.000 km“, pojašnjava Dr. Demaček energetski učinak stiropora u tzv. „demit-sistemima“ i dodaje:
„Sa mog stanovišta ne postoji svrsishodnija primena nafte i njenih derivata od one koja podrazumeva proizvodnju termoizolacionih materijala.“
Izvor: Austrotherm
Pasivna kuća predstavlja koncept budućnosti, iako je reč o tipu objekta koji se već poslednjih 15-ak godina gradi u razvijenim zemljama u svetu. Pasivne kuće su objekti koji su tako dobro termički izolovani, da u njima nema potrebe za postojanjem ikakvih grejnih tela, odnosno sistema za zagrevanje vazduha. Zbog toga se pasivne kuće odlikuju izuzetno niskom energetskom potrošnjom, pri čemu je boravak u njima, kako zimi tako i leti, veoma udoban i komforan.
Najvažnija obeležja pasivne kuće:
Energetski kriterijum za svrstavanje objekta u pasivnu kuću:
Maksimalnagodišnja energetska potrošnja u kući mora biti ≤ 15 kWh/(m²a) – to odgovara otprilike 1,5 litru nafte po m² stambene površine za godinu dana.
Standard pasivne kuće je baziran na postojanju sistema za odvod (korišćenog) i dovod (svežeg) vazduha, pri čemu taj sistem pri dovodu svežeg vazduha transportuje u unutrašnjost objekta neophodnu toplotu. Preostali minimalni gubici toplote (koji nastaju strujanjem vazduha) bivaju pritom kompenzovani kroz gotovo "besplatne", pasivne energetske doprinose.
Pasivni energetski doprinosi:
Standard pasivne kuće je baziran na postojanju sistema za odvod (korišćenog) i dovod (svežeg) vazduha, pri čemu taj sistem pri dovodu svežeg vazduha transportuje u unutrašnjost objekta neophodnu toplotu. Preostali minimalni gubici toplote (koji nastaju strujanjem vazduha) bivaju pritom kompenzovani kroz gotovo "besplatne", pasivne energetske doprinose.
Pasivni energetski doprinosi:
Zidna, podna i krovna izolacija u pasivnoj kući:
Kao primer ćemo uzeti kuću koja ima podrumsku etažu, pri čemu se podrum ne koristi kao konstantan stambeni prostor:
"Stolarija" (prozori i staklena vrata):
U pasivnoj kući i prozori kao i sva staklena vrata (naprimer od vrata od terase) moraju biti kvalitetniji nego u "obično" izolovanom objektu. Preporučujemo one sa troslojnim ("trokomornim") staklom.
Nepostojanje tzv. "toplih mostova":
Ivice, uglovi, spojevi i otvori moraju se dobro izolovati kao bi se izbeglo nastajanje toplih mostova tj. gubitka ili odvođenja toplote.
Kompaktan, dobro „zadihtovan“, tj. zaptiven objekt:
Pomoću konstrukcionih elemenata na spoju vrata (prozora) i zidova, stvara se dobro zaptiven objekat koji ne propušta spoljašnji vazduh. Na taj način se sprečava prolazak vazduha kroz eventualne pukotine i otvore.
Komforno provetravanje:
Cilj mu je da se štetne supstance i svi ostali atmosferski negativni uticaji na zdravlje čoveka održavaju u što manjoj meri.
Pasivna kuća nije usko vezana za određeni stil ili način gradnje. Postoje pasivne kuće građene od masivnih zidova, drveta ili kao kombinacija ova dva načina gradnje. Čak i mnogi proizvođači montažnih objekata u Evropi u svojim programima nude pasivne kuće. Koncept pasivne kuće se međutim ne ograničava samo na novogradnju, već se može realizovati i kod sanacije starih objekata.
Troškovi izgradnje pasivne kuće su pre 15 godina bili znatno veći u poređenju sa troškovima izgradnje standardno termički izolovanog objekta. Sa razvojem tehnologije i sa pojavom naprednijih građevinskih komponenti, cena izgradnje pasivnih kuća je opala. S obzirom da su pasivne kuće predviđene kao objekti koji treba da traju između 50 i 100 godina, kao i na to da ubuduće cene energenata sasvim sigurno rasti (čak možda i drastično!) - nema ni najmanje sumnje da će ubuduće gradnja pasivnih kuća biti još isplativiji građevinski poduhvat nego što je ona to danas. Iako je i danas gradnja pasivnih kuća veoma "u trendu"...
Izvor: Austrotherm
Kompanija "Xpal Power", koja se bavi pronalaženjem novih načina za uštedu energije, osmislila je prvi mobilni telefon čija baterija može da traje čak 15 godina. Telefon pod nazivom "SpareOne" napaja se pomoću obične AA baterije i idealan je za hitne slučajeve. Ako vam se automobil pokvari na sred puta a baterija na mobilnom telefonu vam se ispraznila bićete gotovo bespomoćni. Za takve i slične hitne situacije rešenje je "SpareOne" mobilni telefon, koji košta svega 40 evra.
Pozivom sa ovog telefona osoba koju zovete ne saznaje samo vaš broj, već i lokaciju na kojoj se nalazite, što je idealno za prilike u kojima vam je potrebna nečija pomoć. Novom proizvodu takođe će se obradovati osobe koje često putuju i nemaju uvek pristup izvoru električne energije.
"Budući da radi pomoću samo jedne obične AA baterije, ovaj telefon će moći da reši toliko svakodnevnih problema. Možete ga nositi sa sobom bez brige o tome da li je napunjen ili ne. Dizajniran je tako da vam omogući najvažnije pozive, bez obzira na sve", objasnio je Alan Simberkno, direktor projekta.
Pogledajte kako se koristi "SpareOne" mobilni telefon
Izvor: Blic online