Saveti za štednju energije
Provetravanje: kratko i intenzivno
Napravite promaju: Široko otvorite prozor, ali samo nakratko. Na taj način će u nameštaju i zidovima ostati sačuvana toplota i moći će da zagreje svež vazduh. I nemojte zaboraviti: zatvorite ventil termostata.
Podešavanjem temperature smanjujete troškove
Podesite sobnu temperaturu na 20°C. Optimalna temperatura hodnika je 15°C Kako budete podizali temperaturu tako će rasti Vaš račun za grejanje. Smanjenjem sobne temperature do 5°C uštedećete i do 30% troškova za grejanje.
Grejna tela: iznad svega vole slobodu
Nemojte sputavati odavanje toplote grejnog tela. Nepropusne zavese i nameštaj deluju kao izolacija. Grejno telo takođe nije podesno ni za sušenje veša. A kada klokoće: ispustite vazduh
Prozor: što čvršće zaptivanje, tim bolje
Izvršite zaptivanje procepa i spojeva, tako da sveća više ne treperi. Noću spustite roletne i navucite zavese. Prozori sa mogućnošću otvaranja na “G” su idealni – kada ostanu zatvoreni.
Zatvarajte vrata prostorija
Predupredite strujanje toplijeg, vlažnijeg vazduha iz zagrejane u manje zagrejane prostorije. Držite zatvorena vrata. Time ćete izbeći i stvaranje buđi.
Vlažnost vazduha: ispravan stepen vlažnosti je odlučujući
Vlažan vazduh se čini toplijim i smanjuje uzvitlavanje problematičnih čestica prašine. Biljke i ovlaživači vazduha intenziviraju prijatan osećaj. Međutim: paru iz kupatila i kuhinje trebalo bi što brže odstraniti iz stana.
Voda: manje je više
Manje vode, posebno tople, štedi novčanik. Skupa tečnost se može redukovati: primenom armatura podesnim za štednju vode, vodokotlića i mašina za domaćinstvo koje štede vodu, dobro zavrnutom slavinom i tuširanjem umesto kupanja.
Ventil termostata: Podešavajte ga prema potrebi
Pravilno podešen ventil termostata automatski daje željenu temperaturu. Podesite ga prema potrebi, npr. noću, kada ne koristite prostoriju, dok provetravate, ili kada Vam je jednostavno isuviše vruć.
Autor: Albert Mesaroš, II-7
Svetski dan energetske efikasnosti se obeležava svake godine 5. marta u čast prvog sastanka svetskih eksperata održanom na ovaj dan u 1998. god. u Austriji, kako bi razgovarali o energetskoj krizi i njenim mogućim rešenjima.
Izraz “energetska efikasnost” odnosi se u suštini na korišćenje energije na takve načine koji ne izazivaju klimatske promene. Ovo je omogućeno razvojem obnovljivih izvora energije i transporta koji su manje agresivni prema životnoj sredini.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procenjuje da će se u svetu potrošnja energije povećati za 40 % tokom naredne dve decenije, što znači da vlade svih zemalja treba da sprovode posebne mere. Energetska efikasnost ne znači kompromis koji se odražava na kvalitet života, već pametno pomašanje koje treba da obezbedi istu robu i usluge uz korišćenje manje energetskih resursa. Ovo se postiže poboljšanje procesa, kogeneracijom (istovremena proizvodnja električne energije i toplote), reciklažom, rekuperacijom (prikupljanje i iskorišćavanje sporednih proizvoda proizvodnje), korišćenjem čistača i pametnijom potrošnjom (korišćenje samo energije koja je zapravo potrebna).
Izvor: www.efikasnost.com
Pripremio: Tomislav Milunov, II-7
Zamenom stolarije do uštede energije
Zamena nedovoljno kvalitetnih prozora na stambenim objektima mogla bi dovesti do uštede približno 40% toplotne energije.
Gruba procena efekata za uštede energije na nacionalnom nivou, pri tome, je vrlo jasna i izgleda ovako:
Osim ušteda energije koja je višestruko korisna i za pojedinačnog korisnika (cena grejanja i hlađenja), i za celokupnu zajednicu (uštede energije na nacionalnom nivou), a i za globalni nivo zaštite sredine u svakom pogledu, postoje i objektivni kriterijumi svakog pojedinačnog korisnika za donošenje odluke o vremenu i načinu zamene prozora na stanu ili zgradi, a to su:
Primer u praksi
„Zamenom prozora se toplotni gubici mogu umanjiti i za polovinu, a investicija se isplaćuje u periodu od tri do pet godina. Ugradnja savremene aluminijumske ili kvalitetne PVC stolarije u trosobnom stanu koštaće vas između 1.200 i 2.000 €, u zavisnosti od kvaliteta i veličine staklenih površina u stanu. Ušteda se ostvaruje kroz mesečne račune, ukoliko se grejete na struju, gas ili čvrsto gorivo, ali ne i ako u stanu imate centralno grejanje, jer se ono plaća po kvadraturi, a ne po potrošnji. U tom slučaju će vam zamena prozora omogućiti toplije stanove, a na manje račune ćete sačekati sve do ugradnje kalorimetara."
Zaključak je jasan
Ako odmah i bez razmišljanja zamenite vaše stare i propale prozore – novim od aluminijumskih ili kvalitetnih PVC profila – uštedećete i do 50% na grejanju, a investicija će vam se isplatiti za 3 do 5 godina.
Najštedljivija sijalica je ugašena sijalica, hteli, ili ne, mudra je misao svakog praktičara koji sebi i drugima želi obezbediti optimalne dnevne i noćne uslove rada i života. Često se zapitamo koje su sijalice bolje, da li klasične sa grejnim vlaknom, ili neka štedljiva, kojih na tržištu ima po nekoliko vrsta i namena.
Interesantno je da postoji plan povlačenja inkandescentnih ( klasičnih ) sijalica sa tržišta EU prema sledećoj dinamici:
Kao bazične činjenice za ovakve mere navode se: klimatske promene su evidentne, sma- njenje globalne emisije CO2, fluorescentni izvori svetlosti su efikasniji od inkandescentnih, političari trgovci i proizvođači stvaraju dogmu o kompakt fluorescentnim sijalicama (u daljem tekstu KFS) kao odličnoj alternativi klasičnim sijalicama, javnost nije dovoljno upoznata sa svim aspektima upotrebe KFS, odnosno ukupnim aspektom energetskih, ekoloških i zdravstvenih bilansa njihovog korišćenja.
Za proizvodnju KFS potrebno je od 6 do 40 puta više energije u odnosu na klasične sijalice. Od materijala je potrebno: staklo, lim, bakar, kalaj, živa, olovo, antimon, barijum, arsen, itrijum, jedinjenja fosfora, cink-berilijum silikat, kadmijum-bromid, jedinjenja vanadijuma, torijum i plastika. Kod proizvodnje klasičnih sijalica potrebni su samo: staklo, lim kalaj, bakar i volfram. Svi sastojci su potpuno netoksični i jednostavno se recekliraju.
Kompaktna fluo sijalica snage 11 W ekvivalentna je klasičnoj sijalici snage 60 W. Razlika u svetlosnom fluksu „ekvivalentnih“ sijalica je 15-20 %. Takve sijalice nisu pogodne za korišćenje u svetiljkama sa lošom ventilacijom (zatvorenim plafonjerama i zidnim svetiljkama, ugradnim i poluotvorenim svetiljkama) zbog osetljivosti integrisane eleketronike na visoke temperature. Može se računati da 50 % svetiljki u domaćinstvima nije prikladno na KFS, te zabrana klasičnih sijalica iziskuje dodatne troškove kupovine novih svetiljki.
KFS dostižu maksimalni svetlosni fluks od 30 do 60 s nakon paljenja, što može biti iritirajuće pri kratkim boravcima u prostoriji. Za razliku od KFS, klasične sijalice su standardnih oblika i veličina. Standardne KFS ne mogu se koristiti sa postojećim dimerima za inkandescentne sijalice, kao ni sa elektronskim prekidačima. Dimabilne KFS su izuzetno skupe. Temperatura boje svetlosti KFS se ne snižava pri dimovanju ( slabost u poređenju sa klasičnim sijalicama ). Kvalitet svetlosti klasičnih sijalica superioran je u odnosu na sve ostale izvore svetlosti. Razlog tome leži u kontinualnom spektru, koji svetlost inkandescentnih izvora čini najpribližnijoj Sunčevoj svetlosti na koje je ljudsko oko adaptirano tokom miliona godina evolucije.
Postoje velike razlike u deklarisanom veku trajanja klasičnih sijalica i KFS, gde je prednost kod ovih drugih, mada se i tu uzimaju idealni uslovi korišćenja. Interesantno je da kod jednih i drugih vek trajanja skraćuje često paljenje i gašenje. Prosečan vek trajanja KFS je od 2-3 hiljade časova, a kod klasičnih sijalica znatno kraći. Troškovi reciklaže jedne KFS kreću se od 0,3 do 1,00 eura, što nije ekonomski isplativo i vrši se samo u svrhu bezbednog odlaganja žive. U Srbiji, kao i u većini zemalja sveta, ne vrši se reciklaža KFS, te živa iz sijalica završava na deponijama smeća, a na kraju u podzemnim vodama, rečnim tokovima i u lancu ishrane. Ovo može imati nesagledive posledice u slučaju masovnijeg korišćenja KFS. Pretpostavke za uspešnu reciklažu su disciplionovani konzumenti.
Među štedljive izvore energije spadaju i LED sijalice ( o kojima ovde nije bilo reči), koje će najverovatnije postepeno zameniti KFS i klasične sijalice sa grejnim vlaknom. One su još uvek skupe, ali daju kvalitetno svetlo i manje su opasne po okolinu po pitanju proizvodnje, upotrebe i reciklaže.
Na kraju recimo šta treba preduzeti kada se KFS razbije u stanu: otvoriti prozor i napustiti prostoriju, provetravati oko 15 minuta. Sakupiti pažljivo staklene ostatke sijalice bez direktnog dodira sa kožom, lepljivom trakom sakupiti sitne ostatke stakla, a pod obrisati mokrom krpom. Sve predmete, kojima smo čistili prostoriju, treba odložiti u plastičnu kesu i dobro je zatvoriti. Odeću, ili posteljinu na koju su pali delovi sijalice ne treba više upotrebljavati, već ih treba baciti. Za razliku od KFS, kod razbijanja klasične sijalice treba pažljivo pokupiti komadiće stakla, spakovati u plastičnu kesu i odložiti u kontejner. Kod razbijene klasične sijalice nema nikakvih štetnih isparenja.
Zaključimo: upotreba kompakt-flurescentnih sijalica (KFS) za radne i spavaće sobe nije preporučljiva, ali je preporučljiva za stepeništa, hodnike, pomoćne prostorije i dežurna svetla. Njihova masovnija upotreba zahteva sve propisane mere reciklaže u cilju zaštite života i zdravlja čoveka.
IZVORI INFORMACIJA: Nebojša Radivojević, Savetovanje „Osvetljenje 2009.“ i Web strana. www.savethebulb.org
Razvijenost potrošačkog društva često se meri kvantitetom utroška raspoloživih energenata, među kojima je najviše u upotrebi električna energija. Bez električne struje gotovo da ne možemo normalno funkcionisati, ali u opštoj krizi, besparici, a kod pojedinih domaćinstava i u beznađu kada pristignu računi za plaćanje, nije na odmet da planski i trezveno razmislimo kako da smanjimo troškove, a da to i ne osetimo po pitanju kvaliteta.
Krenimo prvo od osvetljenja, na kome se može poprilično uštedeti. Nekada je na plafonu bila samo jedna sijalica, a danas koristimo lustere sa nekoliko sijaličnih mesta. Sve to lepo izgleda, ali, da li baš uvek moraju da svetle sve sijalice, problem je koji se može razrešiti sa dva prekidača, tako da na lusteru razdvojimo minimalno i maksimalno osvetljenje. Kada se tome doda mogućnost upotrebe štedljivih neonskih sijalica, ili LED sijalica, brzo ćemo shvatiti da ne gubimo ništa na kvalitetu svetla, a puno ćemo osetiti prilikom plaćanja računa. Dodajmo ovoj meri i naviku da gasimo svetlo tamo gde ne treba, kao što su hodnici, spoljašnje osvetljenje, reflektori, računari koji su po ceo dan uključeni, klima-uređaji koji rade i kada ne treba.
Druga značajna mera uštede je upotreba jačih potrošača električne struje u režimu jeftine struje, što je izvodljivo tamo gde ima dvotarifno brojilo. Tu spadaju bojleri, veš-mašine, mašine za pranje suđa, grejalice i termo-peći. Mnogi smatraju da je racionalnije da se bojler drži stalno uključen, što nije tačno. To se posebno odnosi na male protočne bojlere u kuhinjama koji su dosta veliki potrošači. Velika razlika temperature vode u bojleru i okolini dovodi do većeg odvođenja toplote, što je čist gubitak utroška energije. Najracionalnije je korišćenje trenutnih grejača, koji predaju svu raspoloživu toplotu, tako da nema naknadne toplotne razmene. Kod velikih bojlera, pored režima jeftine struje, treba proceniti optimalno vreme potrošnje tople vode do kraja i vreme za koje se može do maksimuma zagrejati voda u bojleru. S tim u vezi izveo sam jedan zanimljiv eksperiment, da pomoću vremenskog prekidača držim uključen bojler na proračunatom broju sati. Zaprepastio sam se činjenicom kolike se uštede mogu napraviti, a da se ništa ne gubi u kvalitetu usluge. Prosta računica kaže da se bojler postepeno, preko termo-prekidača, automatski uključuje, jer gubi deo energije koju predaje okolini. Primenom ove oprobane mere dolazimo do fantastičnih 20% uštede u potrošnji električne energije.
Od ostalih racionalnih mera pomenimo mogućnost isključivanja svih uređaja koji ponekad nepotrebno rade. Iako računari nisu veliki potrošači, nije potrebno da rade kada smo zabavljeni drugim poslovima. Ili, recimo, nije potrebno uključivati klimu ako se može napraviti prirodna ventilacija, ili ako smo pri gradnji objekta razmišljali o kvalitetnoj termo-izolaciji.
Danas se razmišlja i o alternativnim izvorima energije kao merama štednje. Svaka mera štednje, koja ima finansijskog efekta, nije za odbaciti, a svako od nas može naći sebe i svoje domaćinstvo u primeni različitih mera. Štedim da bih imao i da bih kvalitetnije živeo, geslo je koga se mogu pridržavati i oni koji stvarno imaju. Za one koji nemaju, ovo može da postane pravilo u ponašanju koje neće narušiti kvalitet života, čijom primenom ćemo nadomestiti neke druge potrebe domaćinstva i racionalnog ponašanja u potrošnji energije koja je sve skuplja.
U organizaciji Centra za energetsku efikasnost CEFIX Vršac i Kulturnog centara Vršac promovisana je akcija SAT ZA NAŠU PLANETU, Subota 28. mart 2009. godine u 20:30, putem video reklama, radijskih džinglova, plakata i letaka.
Upućen je apel putem E-maila svim javnim ustanovama, političkim partijama, firmama i medijima za uključenje u akciju. Plakatima koji su polepljeni po gradu i flajerima koji su deljeni i ubacivani u poštanske sandučiće građana, video reklamama i radijskim džinglovima građanstvo Vršca upoznato je sa akcijom i mnogi su se pridružili akciji.
Radio Beograd 202 i Agencija za energetsku efikasnost promovisali su 13. februara „Svetski dan štednje energije“ u Srbiji. U Vršcu podršku kampanji pružili su Udruženje građana "Centar za energetsku efikasnost CEFX" i Kulturni centar Vršac.
Tom prilikom svi mediji u Vršcu objavili su proglas, i apelovali da se ugasi svetlo na 5 minuta. SO Vršac se uključila u akciju i na svom portalu opštine postavljeno je obaveštenje o akciji. Pozorište NP “Sterija“ je tom prilikom pred predstavu isključilo svu rasvetu, spoljnu i unutrašnju, kao čin podrške akciji. Rezultati akcije koje su sumirali Radio Beograd i Agencija pokazali su da je Vršac bio jedan od najaktivnih gradova.
Kulturni centar Vršac i Centar za energetsku efikasnost Cefix
Uspešno sprovedena kampanja 13 februara povodom Evropskog dana uštede energije. Poslato preko 200 e-mail medijskim kućama u Vršcu, Alibunaru, Plandištu i Beloj Crkvi, političkim strankama i Nevladinim organizacijama, lokalnoj samoupravi, svim institucijama, firmama i svim zainteresovanima. Na portalu Opštine postavljeno obaveštenje o akciji. U znak podrške NP "Sterija" Vršac je isključilo kompletnu rasvetu na 5 minuta pred predstavu "Neobično veče".