Ove torbe napadaju zagađenje sa dve strane i uz to izgledaju sjajno
Pogledajte samo ove Sakku Bags. One napadaju zagađenje životne sredine sa dve strane i uz to izgledaju tako dobro. Za početak, napravljene su od starih brodskih jedara, što znači da su urađene u duhu reciklaže. Pored toga imaju solarne panele kojima možete da punite vaše mobilne, mp3 plejere ili čak notebook računare za koje unutra ima dovoljno mesta. Koštaju skoro 300 dolara ali zato donose pravi ekološki pristup
Izvor: Domino magazin
Naučnici sa sedištem u EMPA, Švajcarskoj federalnoj laboratoriji za nauku o materijalima i tehnologiju, postavili su novi rekord za efikasnost solarne ćelije na bazi tankofilmnog bakara, indijuma, galijuma i selenida (ili CIGS), koja se nalazi na fleksibilnim polimernim folijama, dostižući efikasnost od 20,4 odsto. To je povećanje u odnosu na prethodni rekord od 18,7 odsto koji je ovaj tim takođe postigao 2011. godine.
Fleksibilne tankoslojne solarne ćelije se mogu pohvaliti prednostima povećanja fleksibilnosti i više isplativom proizvodnom procesu, kada se uporede sa široko rasporostranjenim kristalizovanim solarnim ćelijama na bazi silicijuma. Međutim, one se obično smatraju relativno neefikasnim.
Naučnici, predvođeni Ajodjiem Tivarijem (Ayodhya N. Tiwari) iz EMPA laboratorije za tanke filmove i fotonaponske sisteme, navode proboj kao ključni korak u pravljenju tankofilmskih solarnih ćelija na bazi CIGS-a više isplativim za buduću široku upotrebu.
„Mi smo sada, konačno, uspeli da zatvorimo 'jaz efikasnosti' solarnih ćelija zasnovanih na polikristalnim silicijumskim vaferima ili COGS tankofilmnim ćelijama na staklu“, rekao je Tivari.
Efikasnost EMPA fleksibilnih polimerskih tankih solarnih ćelija na bazi folija nadmašuje rekord od 20,3 odsto efikasnoti za CIGS solarne ćelije na staklenoj podlozi, ali i takođe izjednačava efikasnost polikristalnih silicijumskih solarnih ćelija na bazi vafera.
Sledeći korak je da se tehnologija srazmeri tako da bude pogodna za masovnu proizvodnji, i EMPA sarađuje sa start-ap kompanijom pod nazivom Flisom koja će joj pomoći da ovo uradi.
Istraživanje je podržano od strane Švajcarske nacionalne fondacije za nauku (SNSF), Komisije za tehnologiju i inovacije (CTI), Švajcarskog saveznog zavoda za energetiku (SFOE) i okvirnih programa Evropske unije.
Izvor: gradjevinatsvo.rs
Jedna od najintrigantnijih dimenzija istraživanju na nano skali odnosi se na zamućenje između materije i energije. U poslednjih nekoliko godina, naučnici su sa entuzijazmom angažovani u stvaranju metamaterijala - konstrukta koji omogućavaju preciznu kontrolu energetskih talasa poput svetlosti.
U decembru prošle godine, istraživači sa Mašinskog fakulteta Duke Pratt u Daramu, Severna Karolina, su najavili razvoj novog nanokompozita koji deluje kao super apsorber svetlosti. Kompozit se sastoji od miliona srebrnih nanokocki koje su razbacane na vrhu filma od zlata sa izoloacionim slojem. Pošto nanokocke poništavaju reflektovanu svetlost sa zlatne površine, materijal se ponaša kao visoko efikasni svetlosni apsorber.
„Nanokocke su bukvalno razbacane na zlatnom filmu i mi možemo kontrolisati svojstva materijala promenom geometrije konstrukta“, rekao je naučnik Kristijan Ciraci sa Univerziteta Djuke. „Kombinovanjem različitih komponenti elemenata metamaterijala zajedno u jedan kompozit, možemo stvoriti komplikovanije refleksije spektra, postižući nivo kontrole koja je potrebna u više egzotičnim aplikacijama, kao što su dinamične boje.“
Istraživači predviđaju da će najveću korist od ove tehnologije imati primena na sakupljanju energije i senzorskoj tehnologiji, čija efikasnost može biti dramatično povećana sa ovom vrstom nano kompozita.
Izvor: gradjevinatsvo.rs
Šta konoplja, pečurke, mleko i slama imaju zajedno? Oni su samo neki od stvari koje se koriste za pravljenje „zelenih“ kompozitnih materijala, u kojima su većina ili svi uobičajeni naftni nusproizvodi zamenjeni sa ekološkim supstancama. Sada, zahvaljujući dvema odvojenih studija, izgleda da se treset i cvekla mogu dodati na tu listu.
U Finskoj, VTT Tehnički istraživački centar istražuje načine na koje se gornji sloj prirodnog treseta može ugraditi u panele od termoplastike ili vlakana pod kompresijom.
Treset je navodno savršen materijal za takve primene, ne samo zato što ga ima u izobilju, već što je i jeftin, otporan na vodu, biorazgradiv, i pokazuje veliku otpornost na udare i izdržljivost pri požaru. Pored toga, ne samo da njegova vlakna obezbeđuju strukturalnu snagu kada se dodaju smoli, već i finiji materijal od treseta može biti dodat kao punilo.
Prema VTT Tehničkom istraživačkom centru, plastika koja sadrži treset može biti obrađena korišćenjem postojećih objekata i tehnika, kao što su ekstruzije i ubrizgavanje. Istraživači sugerišu da bi plastika i paneli na bazi treseta mogli biti korišćeni u proizvodima koji se odnose na oblasti kao što su građevinarstvo, poljoprivreda, roba široke potrošnje, kao i biorazgradiva ambalaža.
Izvor: gradjevinatsvo.rs
Nova solarna ćelija tankog filma dizajnirana od strane inženjera na Stanford univerzitetu može da zalepi na neku površinu i potom odlepi sa nje, zadržavajući i dalje svoju efikasnost.
Univerzitet Stanford u Sjedinjenim Američkim Državama je imao dosta pomaka u poslednje vreme po pitanju napretka tehnologije solarne energije. Nakon sveugljenične solarne ćelije o kojoj smo već pisali, profesor mašinstva na Univerzitetu Stanford, Ksiaolin Ženg (Xiaolin Zheng) je osmislila solarnu tehnologiju koja može biti lepljena i ljuštena.
Izum profesorke Ženg je dobrodošao dodatak industriji obnovljive energije, koja je već navikla na činjenicu da su solarni paneli teški, kruti uređaji sa ograničenjima u pogledu primenjivosti. „Nekonvencionalne ili 'univerzalne' substrate je teško koristiti u fotonaponskim sistemima jer oni obično imaju nepravilne površine i nemaju dobre termalne i hemijske osobine koje su neophodne za proizvodnju solarnih ćelija današnjice“, rekla je profesor Ženg.
„Mi smo zaobišli ove probleme razvojem ovog procesa lepljenja i ljuštenja, koji daje tankofilmskoj solarnoj ćeliji fleksibilnost i potencijal primene koji nikada nismo videli ranije, a takođe smanjuje njihovu opštu cenu i težinu.“
Ne samo da su nove ćelije fleksibilnije i prilagodljive, već one takođe pokazuju i isti nivo efikasnosti kao njihove rigidne kolege. Štaviše, tehnologija se može premestiti bez gubitka efikasnosti. „Takođe, tu nema otpada. Silicijumski vafer je tipično nepštećen i čist nakon uklanjanja solarne ćelije, i može se ponovo koristiti“, rekla je Ženg.
Do sada su profesorka Ženg i njen tim demonstrirali ovu tehnologiju lepljenja i odlepljivanja na prozorskom staklu, plastičnim omotačima mobilnih telefona, kao i na papirnim karticama. Iako je ožičenje i dalje neophodno kako bi se energija isporučila, skoro univerzalna primenljivost solarnih ćelija je značajna. „Sada ih možete staviti na šlemove, mobilne telefone, konveksne prozore, prenosive elektronske uređaje, zakrivljene krovove, odeću... praktično na bilo šta“, dodala je ona.
Izvor: gradjevinatsvo.rs
Pametni podovi bi mogli uskoro da budu deo naših pametnih domova. Naučnici u Nemačkoj su razvili pod visoke rezolucije osetljiv na dodir koji može precizno da prati ljude i nameštaj u prostorijama. Nazvan „Gravity Space“, pod može da detektuje pokrete, poze i sudare i da stvori inverznu projekciju nalik ogledalu koja prikazuje šta se dešava iznad njega. Tehnologija može imati široku primenu u raspunu od bezbednosti domova i automatizacije do interaktivnih igara.
Tim naučnika sa Haso Platner instituta (Hasso Plattner) u Potsdamu je stvorio prototip poda od osam kvadratnih metara koji inverzno projektuje slike - set nameštaja osetljiv na dodir i algoritama koji identifikuju korisnike, nameštaj i poze iznad samog poda na osnovu njihovih tekstura.
Pametni pod koristiti nešto što su istraživači nazvali „višeprstu“ infrastrukturu, koja se oslanja na pritisak po pikselu kako bi omogućio da pod locira i analizira đonove korisnika i prepozna poziciju stopala.
Protitip gravitacijskog poda je napravljen od ploča od 6,4cm debelog stakla postavljenih u rupe isečene u standardnom podu. Ispod njih postoji prostor sa infracrvenom kamerom i video projektorom visoke rezolucije koji prati tragove i projektuje video gore na staklenu površinu. Infracrveno LED osvetljenje okružuje podove obložene sa gumenim filmom osetljivim na pritisak.
Koraci na površini čine da se film ometa infracrveno svetlo, stvarajući sliku otiska snimljene kamerom u prostoru ispod. Sistem može da identifikuje korisnike na osnovu njihovih tabana, može da prati kretanje i pozivije tela korisnika, i omogućiti interakciju visoke preciznosti fokusirajući se na njihove noge.
Naučnici kažu da sistem ima nekoliko prednosti u odnosu na kamere koje prate kretanje. Prvo, on pruža konzistentnu pokrivenost prostorije od zida do zida. Drugo, on je manje podložan blokiranju vidika od strane ljudi ili nameštaja. On takođe omogućava jednostavne algoritme i, konačno, on je manje nametljiv po privatnost.
Gravitacijski pod ima brojne potencijalne primene. Pored obezbeđivanja doma i kancelarije, tehnologija bi mogla da se koristi za brigu o starijim osobama, gde bi, na primer, negovatelj bio obavešten ako pacijent padne. Može čak da se koristi i za prostu zabavu - pomislite na CGI (Computer-generated imagery) fudbal po sobi.
Kompanija IBM je takođe probudila potencijal pametnih podova, pošto je patentirala multitač pametni pod koji može da detektuje uljeze u kući ili da pozove hitne službe kada neko padne ili pretrpi srčani udar.
Članovi tima Haso Platner instituta su Alan Brancel, Danijel Hofman, Marijus Knaust, Patrik Lune, Rene Meusel i Stefan Rihter, pod nadzorom Kristijana Holca, Dominika Šmita i Patrika Baudiša iz Laboratorije za interakciju ljudi i kompjutera.
Projekat je razvijen u saradnji sa Šahram Izadi, Stivom Hodžsom i Skarle Šviderski-Groše u Majkrosoft istraživačkom centru u Kembridžu, Velika Britanija.
Izvor: gradjevinatsvo.rs
Seća li se neko Logitech bežične solarne tastature K750? Logitech je nedavno najavio novu solarnu tastaturu za Mac, iPhone i iPad. K760 tastatura je elegantna i kompaktna tastatura za ugrađenim ćelijama koje pune sunčevi svetlosni zraci. Takođe, ova tastatura obezbeđuje i Bluetooth povezivanje i omogućava lako simultano uparivanje više uređaja, kao i brzu zamenu rada na svakoj od njih uz samo jedan pritisak na dugme.
Savršen par za najomiljeniji Apple uređaj bilo kog korisnika, Logitech bežična solarna tastatura K760 je uređaj koji odlikuje minimalistički dizajn i Mac-specifični tasteri, uključujući i Command, Brightness, Eject itd. Jedinstveni meki tasteri ove tastature omogućavaju ugodnije i tiše kucanje, kao i veću brzinu kucanja u odnosu na klasične tastature. Slično kao i kod ostalih Logitech solarnih tastatura, i ovaj model je moguće puniti na bilo kom izvoru svetlosti, unutar zatvorenog prostora ili napolju. Jednom kada je potpuno napunjena, tastatura funkcioniše barem 3 meseca, čak i u potpunom mraku. Logitech bežična solarna tastatura biće dostupna u prodaji po ceni od 79,99 dolara.
Izvor: itbox.rs | Autor: Miloš Petrović, foto: tech.sc, mobiletor.com
Odlučili ste da odete na kamping? Nekoliko dana daleko od tehnologije, svež vazduh, lepo vreme, reka ili brdo zaista zvuče izazavno. Ali predveče rado biste da uživate u svojim knjigama koje već odavno konzumirate putem elektronskih uređaja. Međutim, kako ste u prirodi, a napunjeni uređaj ne može dugo da radi bez ponovnog punjenja sigurno se pitate imal i svrhe uopšte nositi svoju omiljenu spravicu sa stotinama knjiga koje se na njoj nalaze?! Ima, kompanija LG je pokušala da ovakav scenario bude realnost!
Tržište eBook reader uređaja je veoma popularno u proteklom periodu i mnoštvo firmi predstavlja svoje proizvode tog tipa. Njima se sada pridružuje i korejski LG, koji je pokazao svoje viđenje na "reader" temu, koje se napaja solarnom energijom.
Razvijeni su posebni tanki filmovi sa solarnim ćelijama, koji su smešteni ispod 6-inčnog ekrana. Ovaj panel je trenutno u fazi masovne proizvodnje (od strane LG Display-a), a film ima širinu od 10 centimetara. Promer solarne ćelije iznosi 0,7 milimetara, a ona se proizvodi smeštanjem elektroda na staklene ili plastične supstrate.
Nasuprot široko rasprostranjenih kristalizovanih solarnih ćelija sa silicijumskim vaferima, pristup solarnih ćelija na tankom filmu donosi izuzetno malu masu i laku podesivost i prilagodljivost po pitanju veličine i forme. Efikasnost konverzije energije je deklarisana na 9,6 procenata.
Izlaganje suncu tokom četiri do pet sati bi omogućilo da ovaj e-book radi ceo dan bez potrebe za novim punjenjem.
Izvor: B92.net/tehnopolis/