Braća Robert i Josip Grabarević iz Subotice, po zanimanju trgovac i elektroinženjer, izumeli su univerzalno ekološko vozilo za prodaju sladoleda koje pokreće i hladi pet solarnih panela. Neobična mašina na točkovima ima najmoderniju tehnologiju, led rasvetu, kerok radnu ploču i sudoperu, slavine na senzor i još mnogo toga što im je kao jedinstvena celina na svetu, donelo prvu nagradu na takmičenju za inovativni izum ove godine na Paliću.
- Želeli smo da započnemo posao koji ne može da propadne, a to je prodaja sladoleda. Hteo sam da prodajem na moru, ali na tržištu nema pokretnih vitrina koje ispunjavaju naše zahteve, zato smo tri godine radili na našem projektu. U izradi su bili uključeni stručnjaci iz 11 firmi i na kraju smo dobili prototip koji još niko nije napravio. Prijavili smo se za takmičenje za najbolju inovaciju u Srbiji, finale je u decembru i očekujemo pobedu - kaže Robert Grabarević.
Dok dva solarna panela hlade sladoled, tri su u sistemu pokretanja, a neobična sprava može da radi još 12 sati bez sunčeve energije.
Braća Grabarević zahvaljujući svom izumu, osim troškova za sladoled, drugih nemaju, a planiraju da od sledeće godinu pokrenu i sopstvenu proizvodnju.
- Uz pomoć sunca možemo da pređemo oko 40 kilometara. Dobili smo sve dozvole za rad, ali ćemo kada se budu stekli uslovi, napraviti lanac vozila širom Srbije za šta je potrebno puno novca. Prototip košta između 15.000 i 18.000 evra, zato planiramo izradu jeftinijih vrsta. Interesovanje je veliko, kontaktirali su nas potencijalni kupci iz Grčke, Albanije, Egipta i naše zemlje - naglašava Robert Grabarević.
Posle 35 godina Grabarevići su prve sladoledžije koje su dobile dozvolu za prodaju na ovakav način.
- Nekadašnja kolica više ne ispunjavaju sanitarne i druge uslove. Zahvaljujući tehnologiji imamo tekuću vodu u vozilu za pranje ruku i posuđa. Otpadna voda odlazi u rezervoar koji praznimo. Možemo poneti 25 litara vode i sve drugo što moraju da imaju poslastičarnice ili prodavnice namirnica - objašnjava Robert.
Vozilo za kokice i hot dog
Josip Grabarević objašnjava da su pre svog izuma kod konkurencije nailazili na mnoštvo nedostataka i da obično prodavci sladoleda iz pokretnih vitrina za rashladu koriste drobljeni led, a za pogon pedale.
- Napravićemo i solarna vozila za prodaju hot doga, palančinki i kokica. Najteže je bilo osmisliti sistem za sladoled, ali verujemo da će se naš trud ipak isplatiti - zaključuje Josip Grabarević.
Izvor: Blic
Energija sunčevog zračenja je najveći potpuno čist izvor energije koji je čoveku na raspolaganju...
Dok Srbija čeka da u njoj bude izgrađen najveći solarni park na svetu, TV mehaničar iz Blaca od privatne ušteđevine podigao je elektranu "na sunce" i prodaje struju EPS-u.
On je u martu pustio u rad postrojenje koje sunčevu svetlost pretvara u električnu energiju i isporučuje je Elektroprivredi Srbije. I sve je to zamislio i planove sproveo u delo iz svoje radnje u Blacu, koristeći internet klečeći.
- Izračunao sam - objašnjava - da mi se najviše isplati da ušteđevinu od 30.000 evra uložim u struju.
Računica mu je ovakva: u elektranu na brdu iznad svoje kuće u selu Vrbovac uložio je 33.000 evra. Računa da će je isplatiti za šest-sedam godina, a onda mu ostaje čist prihod od oko 450 evra mesečno. Garancija na opremu je 10 godina, a rok trajanja 25-30.
"Kvaka" je u činjenici da EPS, u skladu sa opredeljenjem EU, ovakvu struju, iz mini hidro i sunčevih elektrana i vetrenjača, plaća 23 centi po KWh, i obavezuje se da to čini narednih 12 godina. Otuda, između ostalog, i velika zainteresovanost Miškovića i Beka za vetrenjače...
Ele, Dragoljub je u junu rešio da pravi struju, preko interneta je našao najpovoljnijeg izvođača radova, naručio opremu iz Slovenije, i do novembra sve instalirao. Još mesec dana bilo mu je potrebno da u opštini dobije sve dozvole, ali ga je veliki sneg omeo da ranije počne.
Struja teče sve dok ima dnevnog svetla, istina - kad je oblačno, ima je manje, ali elektrana radi 365 dana u godini, i nikakav rad osim nadgledanja, može i posredstvom interneta na mobilnom telefonu, nije optreban.
Ovih 15 dana zovu ga ljudi od Subotice do Preševa, nude zajedničko ulaganje ili pitaju za savet.
- Samo od mojih Blačana niko nije došao da vidi šta to radim - kaže.
Nismo hteli da mu kažemo da nam je konobar u kafiću kad smo se raspitivali za put rekao: "Dragoljub? Taj se zamlaćuje!" Drugi jedan Blačanin uvrebao je trenutak kad smo se rastali od Dragoljuba da nas zaverenički pita: "Pa šta kaže, jel' mu se isplati?" "Nego šta!", odgovaramo. Pogledao nas je sumnjičavo: "Jes', pa baš u Blace! Kako se niko u Beograd nije setio do sad?" Sležemo ramenima.
Sa EPS-om su ugovore o otkupu električne energije potpisale još solarne elektrane u Srednjoj tehničkoj školi "Mihajlo Pupin" u Kuli, Srednjoj školi u Varvarinu, Centru za promovisanje, razvoj i primenu obnovljivih izvora energije u Izvorskoj ulici u Beogradu i na Fakultetu tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu.
Luksemburški investicioni fond “Sekurum ekviti partners” odlučio je da u Srbiji izgradi solarni park, najveći na svetu, vredan 1,7 milijardi evra. Ugovor sa državom biće potpisan sledeće nedelje, posle čega će MX grupa, treći najveći proizvođač solarne opreme u Evropi, početi sa izgradnjom fabrike, otkriva za “Blic” menadžer fonda Ivan Matejak.
Odmah nakon potpisivanja ugovora, zbog ovog posla kompanija MX grupa će iz Milana preseliti svoje sedište u Beograd i izgraditi dve fabrike u Srbiji. O tačnom mestu fabrike koja će proizvoditi opremu za solarni park koji će se prostirati na 3.000 hektara još se razmišlja, ali je, kako saznaje “Blic”, reč o lokaciji 50 kilometara od Beograda prema jugu, jer su to prostori sa dovoljnim brojem sunčanih sati tako da se može proizvoditi struja.
- Ugovorom koji će biti potpisan do petka država se obavezuje da investitoru da zemljište “koje neće biti poljoprivredno, niti na ekskluzivnim lokacijama“ - kaže za “Blic” Bojan Đurić, državni sekretar u Ministarstvu životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja koje će u ime Vlade Republike Srbije potpisati ugovor sa investicionim fondom.
Pored toga, “Sekurum ekviti partners” će dobiti i priključenje na visokonaponske električne vodove od parka do prenosne elektromreže. Prema Đurićevim rečima, dobro za Srbiju je što investitor nije tražio da mu država plati podsticajne tarife za proizvodnju jer su one dosta visoke i za solarnu energiju iznose 23 evrocenta po kilovatu, skoro četvorostruko više od cene običnih kilovata.
- Sva energija koja se proizvede u ovom parku biće namenjena izvozu, mahom u zemlje Evropske uniju, i zato Srbija nema obavezu da proizvođačima plaća takozvane podsticajne (feed in) tarife - objašnjava Bojan Đurić.
Upravo potencijal sunčevog zračenja koji je u Srbiji za trećinu veći nego u srednjoj Evropi bio je jedan od ključnih razloga da se luksemburška firma odluči da baš u našoj zemlji gradi solarnu elektranu dvostruko veću od sadašnjeg svetskog lidera - kalifornijskog solarnog parka snage 500 megavati.
- U Srbiji je intenzitet sunčeve radijacije među najvećima u Evropi. U poređenju sa Nemačkom, zemljom koja je najnaprednija u ovom sektoru na svetskom nivou, potencijal je veći skoro za 40 odsto. Sem toga, geografski položaj zemlje je odličan, što je od velikog značaja budući da nam je cilj izvoz električne energije - objašnjava Matejak.
Ako dobiju sve dozvole za gradnju na vreme, od januara 2013. godine bi trebalo da počne izgradnja solarnog parka koja bi se po fazama odvijala do kraja 2015. godine. Kako se očekuje, prvi zeleni kilovati izaći će na tržište Srbije, ali i Evropske unije u drugom tromesečju sledeće godine, jer je italijanska MX grupa obećala isporuku opreme za proizvodnju 40 megavata mesečno u parku sa panelima ukupne instalisane snage 1.000 megavata. U fabrici za izradu solarne opreme bi trebalo da radi 200 ljudi, mahom projektanata, inženjera građevine i arhitekture, radnika, dok bi solarni park trebalo da zaposli još 1.000 ljudi, zaključuje Matejak.
Isplativ biznis
Obaveza zemalja članica Evropske unije je da do 2020. povećaju udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na 20 odsto, što mnoge ne mogu da postignu proizvodnjom u svojoj zemlji. Pritom je tamo cena kilovata 18 evrocenti, trostruko viša nego kod nas. Zato je proizvodnja solarne energije prilično isplativ biznis i razlog što će investitori po fazama uložiti dve milijarde evra, uključujući poreze, u solarni park u Srbiji, kaže Ivan Matejak.
Izvor: Blic
Dana 20. aprila 2012. godine je u okviru projekta “Vršnjačkom edukacijom do održivog razvoja” održano predavanje na temu “Solarna energija” u prostorijama osnovne škole “Žarko Zrenjanin” u Izbištu.
Predavanje je održao inženjer Denis Pinku, master elektro-energetike, koji je prisutnim učenicima objasnio pojam solarne enrgije, ukazao na prednosti i nedostatke korišćenja ovog oblika enenrgije, i zatim im objasnio princip rada solarnog kolektora koji će oni sastaviti sa svojim nastavnikom. Učesnici predavanja su bili učenici VI, VII i VIII razreda.
Nakon predavanja, predstavnici “CEFIX”-a su obavili razgovor sa direktorom škole, gospodinom Dragoslavom Đurićem, u vezi obezbeđivanja prostorije u kojoj će biti smešten materijal potreban za izradu solarnog kolektora, i u kojoj će učenici sa svojim nastavnikom moći da rade na sklapanju kolektora.
Dogovoreno je da se kante za odvojeno prikupljanje otpada postave na vidno mesto, kako bi tokom trajanja projekta svi učenici škole mogli da učestvuju u akciji. Takođe, dogovoreno je da kada se prikupi određena količina otpada, nastavnik obavesti predstavnike “CEFIX”-a radi organizovanja prevoza do reciklažnog centra.
U Kikindi bi uskoro mogla da nikne prva solarna elektrana u Srbiji. Kinezi će, ako se pregovori uspešno okončaju, o svom trošku realizovati ovu investiciju. Kao lokacija odabrana je Kikinda, jer je jedan od gradova u Srbiji sa najviše sunčanih dana u godini.
Sekretar Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine Radoslav Striković i predstavnici kineske državne kompanije "CHD" potpisali su memorandum o saradnji, koji predviđa mogućnost izgradnje solarne elektrane kapaciteta 30 megavata.
Striković kaže da je parafiranje ovog dokumenta usledilo posle neprekidnih tromesečnih pregovora s Kinezima. "Pojedinosti ovog značajnog poslovnog aranžmana biće regulisane posebnim ugovorima i sporazumima, čija izrada sledi početkom naredne godine", navodi Striković.
"Verujem da će se u Kikindi podići prva solarna elektrana kod nas, što će, nadam se, biti putokaz kako da što je moguće više koristimo nove izvore energije", dodaje on. Još se ne zna gde će tačno u Kikindi biti buduća solarna elektrana. Striković napominje da će se u tu svrhu najverovatnije iskoristiti državno zemljište.
Kinezi će, kao investitori, koristiti sopstvenu opremu i tehnologiju. Okvirna cena izgradnje ovog ambicioznog poduhvata je od 75 do 105 miliona evra, odnosno od 2,5 do 3,5 miliona evra po megavatu.
Izvor: Novosti
Prave struju na vetar, ali i od solarne energije što ih čini ekološkim šampionima.
Zašto bismo se zadovoljili samo jednim konceptom održive energije kada možemo da iskoristimo recimo dva? Kao što je istraživački tim na čelu sa profesorom Joe Kingom napravio ovaj koncept vetrenjača. Ali ne običnih, pošto one koriste snagu vetra, ali i sunčenu energiju za proizvodnju energije. Propeleri ovih super ekoloških vetrenjača su tako prekriveni solarnim panelima, što znači da baš efikasno prve struju. "Postoje regioni u svetu gde su vetar i sunce stalno prisutni. Recimo u Maroku, Italiji ili Španiji", kaže dr. King.
Izvor: Domino magazin
Za sada samo za Apple modele, a uskoro i za ostale.
Kompanija Novothink je proizvela solarni punjač za iPod i iPhone koji se Apple-u toliko dopao da je dao zvanično ovlašćenje da se prodaje kao oprema za njihove uređaje. Novothink punjači izgledaju kao futrole za Apple proizvode, a na poleđini imaju solarne ćelije i svetleću indikaciju punjenja. Trenutno je u ponudi punjač za drugu generaciju iPod Touch MP3 playera, a uskoro stižu i modeli za iPhone 3G i iPhone 3GS, kao i za druge telefone. Cena jednog punjača na američkom tržištu je 70 dolara, a rade sasvim jednostavno - dovoljno je da budu na suncu i sami će puniti baterije.
Izvor: Domino magazin