U okolini Bosanskog Petrovca uskoro bi trebalo da počne izgradnja nove vetroelektrane. Planirano je da se na području Medenog polja izgradi vetropark ukupne snage od 180 MW. Prema rečima glavnih investitora, nemačke kompanije Kraft Energy, ova vetroelektrana imaće 60 vetrenjača od kojih će svaka proizvoditi 3 MW električne energije. Investicija izgradnje vetropolja vredna je preko 250 miliona evra, a očekivanja su da će ovo značajno pomoći i ubrzati razvoj Bosanskog Petrovca, koji važi za jednu od najnerazvijenih opština u BiH.
Memorandum o realizaciji projekta između kompanije Kraft Energy i opštine Bosanski Petrovac je potpisan krajem prošlog meseca, a investitori kreću u proces dobijanja neophodnih dozvola.
Kraft Energy , pored matične Nemačke, posluje i u drugim evropskim zemljama, kao i Aziji i zemljama Bliskog Istoka. Iako se prvenstveno bave proizvodnjom građevinskog materijala, poslednjih godina aktivno ulažu u obnovljive izvore energije. Projekte slične budućem vetropolju u BiH su do sada realizovali u Nemačkoj, Norveškoj, Maroku, Egiptu i Kini.
Izvor: Energy news
“CHIP” kuća je skraćenica za “Compact Hyper-Insulated Prototype” kuću prototip. Ona je rezultat dvogodišnjeg rada studenata sa Kalifornijskog Instituta za Arhitekturu. Cilj ovog projekta je bio da se napravi kuća koja je energetski potpuno nezavisna odnosno da ne zahteva nikakav spoljašnji izvor energije. Autori su uspeli da premaše ovaj cilj: i to tri puta, jer upravo toliko energije ova kuća više proizvodi neko što troši, zahvaljujući merama čuvanja energije i upotrebom efikasnih tehnologija i materijala.
Toplota koju stvara klima-uređaj se koristi za grejanje vode, prirodna svetlost dopire u gotovo svaki kutak kuće, a dizajn kuće i ventilacioni sistem omogućavaju da se temperatura lako menja uz minimalnu potrošnju električne energije. Ono što najsnažnije na objektu je termoizolacija koja je postignuta postavljanjem obloge koja pokriva 70 m2 fasadnih zidova, što čin da kuća izgleda kao ušuškani oblak zahvaljujući kome se održava unutrašnja temperatura.
Ventilacija kuće je tako regulisana da se u unutrašnjost upumpava vazduh koji prolazi kroz anti-alergentski filter. Ovo predstavlja značajan napredak u udobnosti stanovanja. Ventilacioni sistem ima kapacitet takav da može da izvrši celokupnu izmenu vazduha za manje od pola sata. Prirodna ventilacija je unapređena samom geometrijom objekta tako da hladan vazduh ulazi kroz nizak prozor sa severne strane objekta a izlazi kroz otvor koji je postavljen višlje na južnoj strani.
Kišnica se sakuplja posebno projektovanim sistemom i onda se naknadno koristi za navodnjavanje biljaka. Ovo navodnjavanje “kap po kap” kontroliše pametan sistem koji se aktivira na osnovu podataka vremenske prognoze.
Rasveta, kućni bioskop, roletne, grejanje i klimatizaciju kontroliše pametni sistem pa se većina tadnji obavlja automatski. Isključuje se svetlo kada niko nije kući, navlače se roletne kada je jak intezitet Sunčevog zračenja, navodnjavanje zelenih površina je automatsko, polako se dimovanjem uključuje sveto ujutru, uključuju se razni kuhinjski aparati u terminima u kojima su programirani. Pristup ovom inteligentnom sistemu za nadzor je veoma jednostavan i pomoću mobilnog telefona.
Više o ovoj inteligentnoj kući: chip2011.com
Izvor: Efikasnost
1. Nuklearne elektrane
Prednosti: Nema emisije CO2, proizvodnja struje je konstantna, uranijum se proizvodi mahom u politički stabilnim zemljama, a zalihe su velike.
Nedostaci: opasnost od velikog zagađenja zbog tehničkih grešaka ili terorističkog napada. Problem sa odlaganjem istrošenog goriva.
2. Termoelektrane na ugalj
Prednosti: Jeftina sirovina, koje ima dovoljno za još hiljadu godina. Jeftina i postojana proizvodnja energije.
Nedostaci: Zbog velike emisije CO2 veoma su štetne za klimu.
3. Hidroelektrane
Prednosti: Ne opterećuju prirodnu sredinu, moguća je akumulacija vode uz pomoć trenutnih viškova struje i njeno ponovno korišćenje u doba veće potražnje. Dosta pouzdana proizvodnja.
Nedostaci: Zahteva postojanje prirodnih uslova kojih na mnogim mestima nema.
4. Elektrane na biomasu
Sagorevaju drvo, slamu i sve biljne otpatke.
Prednosti: Oslobađa se količina CO2 jednaka onoj koju su biljke prethodno vezale. Proizvodnja struje je postojana i predvidljiva, gorivo se lako skladišti.
Nedostaci: Opasnost od uzgajanja energetskih monokultura, teško je kontrolisati da li je njihovo uzgajanje ekološki održivo. Sagorevanjem otpadnog drveta oslobađaju se i otrovne materije.
5. CSC elektrane
CSC je skraćenica za „hvatanje i skladištenje ugljenika“. Ovo su elektrane na mrki ili drveni ugalj, kod kojih se emisija CO2 hvata i sprovodi pod zemlju.
Prednosti: Ugalj je u celom svetu pristupačna i relativno jeftina sirovina, a uz pomoć ove tehnike može i dalje da se koristi bez štetne emisije CO“.
Nedostaci: Izgradnja je još skupa, a za skladištenje CO2 moraju da se grade dugački podzemni cevovodi.
6. Geotermičke elektrane
Iz dubine zemlje se ispumpava vrela voda, čija para pokreće turbine.
Prednosti: Postojana proizvodnja struje bez emisije CO2. Zalihe su teorijski veoma velike.
Nedostaci: Neophodna su duboka bušenja, koja su skupa, a povremeno izazivaju i potrese.
7. Elektrane na nuklearnu fuziju
Po uzoru na sunce, energija se dobija stapanjem izotopa vodonika, deuterijuma i tricijuma u helijum.
Prednosti: Velika energetska efikasnost (fuzija jednog kilograma vodonika daje energije koliko i sagorevanje 11.000 tona mrkog uglja). Nema štetnih gasova, a radioaktivno zračenje je veoma slabo.
Nedostaci: Velika postrojenja i velike početne investicije. Tehnika je još u eksperimentalnoj fazi.
U Južnoj Koreji je u pogonu jedan probni reaktor, a u Francuskoj je 2007. počela izgradnja evropskog eksperimentalnog projekta ITER.
8. Elektrane na morske struje
Turbine pokretane propelerima usidrene su ispod vode i koriste morske struje za proizvodnju električne energije.
Prednosti: Veliki potencijal, naročito za ostrvske zemlje poput Britanije. Stabilna proizvodnja struje, ne dovode do vidljivih izmena pejzaža.
Nedostaci: Tehnika je još u povoju, početne investicije su relativno visoke, a može i nepovoljno da utiče na ribolov.
9. Solarno-termičke elektrane
Uz pomoć zakrivljenih ogledala, sunčeva svetlost se usmerava u horizontlne staklene cevi u kojima zagreva naftu. Ona pak proizvodi vodenu paru, koja pokreće turbine.
Prednosti: Nema emisije CO2, izvor je neiscrpan, deo proizvedene toplote može da se akumulira i iskoristi i nakon zalaska sunca. Naročito je pogodna za tople zemlje s velikim brojem sunčanih dana.
Nedostaci: Nije pogodna za hladnije podneblje, za transport ovako proizvedene struje potrebne su nove električne mreže.
10. Elektrane na snagu vetra
Prednosti: Zrela tehnologija, pouzdana proizvodnja bez emisije CO2.
Nedostaci: Ne može samostalno da se koristi, menja pejzaž, teško se integriše u električnu mrežu, proizvodnja se koleba, zavisno od prirodnih uslova.
Izvor: Blic
Korišćenje biomase u Vojvodini je još uvek sporadično, a najbolje su se snašli na selu. Živica Terzić, magistar poljoprivrede iz Mokrina kraj Kikinde, kuću svoje porodice od 150 kvadrata greje šest puta jeftinije nego da koristi struju.
- Koristim otpatke kao gorivo za kotao. Za samo jedan dan sam prikupio više od 1.000 bala slame i sve to me koštalo manje od 100 evra. Materijal za kotao sam kupio na otpadu - kaže Živica Terzić.
Izvor: Blic
Ostaci žetve sa vojvođanskih njiva mogli bi da služe za grejanje i proizvodnju struje, ali umesto da završe u energanama i termolektranama izgore na oranicama. Ima izuzetaka u Bačkoj Topoli, Šidu, Somboru, Novom Sadu, gde su u pojedinim firmama počeli ili nameravaju da počnu da koriste biomasu kao energiju. Stručnjaci su izračunali da bi se upotrebom samo trećine biomase koja ostane na vojvođanskim njivama smanjio uvoz milion tona mazuta. Ali za to nisu krivi samo ratari, već i država, objašnjava energetičar dr Božidar Mihajlović, profesor Univerziteta “Megatrend”.
- Tržište biomase u Srbiji ne postoji, a to je 64 odsto našeg energetskog potencijala. Procenjeno je da je naš godišnji energetski potencijal iz obnovljivih izvora energije kao 4,3 miliona tona nafte, što je skoro četvrtina godišnje energetske potrošnje u Srbiji - kaže Mihajlović.
Čak 64 odsto obnovljivih izvora energije je biomasa, odnosno slama, kukuruzovina i ljuspice suncokreta. Kolika je to vrednost, pokazuje podatak stručnjaka da bi se iz tih izvora moglo da proizvede 5.000 megavata električne energije.
- Za to bi trebalo uložiti milijardu evra, ali bi zemlja posle podizanja postrojenja smanjila uvoz električne energije za 30 odsto i fosilnih goriva za 25 odsto. To znači da bi biomasa i biogoriva godišnje zamenili 1,8 miliona tona nafte - dodaje dr Mihajlović.
Osim biomase, Vojvodina raspolaže ogromnim količinama biogasa na farmama, koji se može koristiti za proizvodnju toplotne i električne energije. Ali iako smo po mišljenju dr Jožefa Njerža, profesora subotičke Visoke tehničke škole, tim energentom najbogatiji u Evropi, biogas se koristi u malim količinama.
Na kolikoj smo šteti, pokazuju podaci Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i rudarstvo, po kojima se trenutno koristi samo dva odsto bio energije. A na njivama, nakon skidanja useva, ostane 20 miliona tona slame, kukuruzovine, ljuske suncokreta i drugih dragocenih sirovina.
Deo te materije se zaorava kako bi se zemljištu vratile neophodne organske materije, a preostalu masu poljoprivrednici spaljuju, iako dr Miladin Brkić, profesor Poljoprivednog fakulteta u Novom Sadu.
Stručnjaci kažu da što pre treba oformiti tržište upakovane biomase u obliku bala, briketa i peleta, kao što se to čini u Evropskoj uniji. Energetičar Branislav Vukmir, profesor Mašinskog fakulteta u Novom Sadu, smatra da iako Evropska unija nalaže da do 2020. godine Srbija 25 odsto energije dobija iz takozvanih zelenih izvora energije, na tome se malo radi.
- Nemamo nijednu elektrana na biomasu, mada imamo sirovine koje bi u potpunosti mogle da zamene mazut i gas za grejanje. Zbog tog propusta godišnje gubimo oko milijardu evra. Osim biomase, imamo i druge obnovljive izvore energije, čijom bismo ugradnom smanjili odlivanje iz budžeta, povećali zaposlenost i smanjili zavisnost za uvoz energenata - kaže Vukmir.
Da sve u vezi sa korišćenjem obnovljivih izvora energije nije na nuli, pokazuju primeri iz Šida, Novog Sada, Sombora, Bačke Topole.
U Kompaniji “Viktorija grupa” prave planove da u Šidu izgrade prvu termoelektranu na biomasu. Osim toga, Novosadska toplana planira pionirski projekat, uvođenje grejanja na biomasu.
Radosav Striković, pokrajinski sekratar za energetiku, kaže da je studija izvodljivosti napravljena, a sada se vode pregovori sa investitorima. Ako se pronađe novac, popularna “Osmica” u Petrovaradinu će biti prvo gradsko naselje u Srbiji koje će se grejati na obnovljivi izvor energije.
Osim toga, češki „Brigde power investments“, uz pomoć fondova Evropske unije, pravi program pronalaženja pogodnih baza za proizvodnju goriva iz obnovljivih izvora energije u Vojvodini. U toku je realizacija pilot projekta u Doroslovu kod Sombora.
Strateški partner češkoj firmi je Robert Holo, poljoprivrednik iz Doroslova. Investitori su najavili da su spremni da ulože 6,2 miliona evra u izgradnju centra za proizvodnju 100.000 tona agropeleta godišnje. Celokupna proizvodnja namenjena je izvozu u zemlje Evropske unije, a vrednost otkupa biomase od lokalnih partnera bio bi oko 2,5 miliona evra godišnje.
U međuvremenu je Nemačka odobrila Srbiji kredit od 100 miliona evra za projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, pre svega biomase i besprovratnu pomoć od 10 miliona evra za smanjenje emisije štetnih gasova.
Prvenac u korišćenju ovih energenata je preduzeće “Doža Đerđ” u Bačkoj Topoli, koje se bavi ratarskom i stočarskom proizvodnjom. Ono je izgradilo je prvu energanu u Vojvodini koja klimatizuje 18.000 kvadratnih metara objekata koristeći kao energent biomasu, čime su za trećinu smanjeni troškovi grejanja u odnosu na raniji period. U tom poljoprivrednom preduzeću smanjili su troškove za 30 odsto.
- Investicija je koštala 160 miliona dinara, od kojih je 100 miliona obezbedilo samo preduzeće, a 60 miliona pokrajinski Sekretarijat za nauku i tehnološki razvoj - rekao je Dragoslav Petrović, resorni sekretar, dodajući da u narednoj godini na biopostrojenje u “Doži”, planiraju da priključeno još 8.000 kvadratnih metara novih objekata.
Izvor: Blic
Pokrajinski Sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine je tokom dužeg niza godina aktivno radio na promociji upotrebe biogasa u APV i na stimulisanju investicija u ovom segmentu. Jedan od vidova aktivnog delovanja jeste i finansiranje studija o potencijalima koje možete preuzeti i koristiti za potrebe informisanja i razvoja novih projekata.
Studiju "Potencijali i mogućnosti briketiranja i peletiranja otpadne biomase na teritoriji AP Vojvodine" možete pregledati i preuzeti ovde.
Prezentaciju "Tehničko-tehnološka rešenja briketiranja i peletiranja biomase" možete preuzeti ovde.
Studiju "Mogućnosti kombinovane proizvodnje električne i toplotne energije iz biomase u AP Vojvodini" možete pregledati i preuzeti ovde.
Prezentaciju "Mogućnosti kombinovane proizvodnje električne i toplotne energije iz biomase u AP Vojvodini" možete preuzeti ovde.
Studiju "Studija mogućnosti korišćenja komunalnog otpada u energetske svrhe (waste to energy) na teritoriji AP Vojvodine i Republike srbije" možete pregledati i preuzeti ovde.
Prezentaciju "Korišćenje otpada za energiju" možete preuzeti ovde.
Akcioni plan za biomasu 2010 – 2012. Republike Srbije možete pregledati i preuzeti ovde.
Izvor: Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine
Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine ocenio je potrebu i korisnost da se izuzetno značajna saradnja više učesnika u gasifikaciji Vojvodine uredi kao deo privrednih investicija u finansiranju i funkciji i otklone neki uočeni problemi ekonomsko-pravne prirode. Da bi se otklonili uočeni problemi, u skladu sa važećim propisima i realnim potrebama, Sekretarijat je poverio izradu ove studije Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, sa zadatkom da prikaže globalno stanje gasifikacije na području Vojvodine i predloži način uređivanja imovinsko pravnih odnosa između distributera i uplatioca – kupaca gasa; da predloži metodologiju i način utvrđivanja vrednosti imovine i kapitala; način uključivanja te imovine u osnovna sredstva distributera; pitanje svojine kapitala i rešenje drugih problema po tom osnovu.
Studiju "Predlog jedinstvenog sistema uređenja svojine nad distributivnim gasnim mrežama na teritoriji AP Vojvodine" možete pregledati i preuzeti ovde.
Izvor: Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine
Pokrajinski Sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine je tokom dužeg niza godina aktivno radio na promociji upotrebe energije sunca u APV i na stimulisanju investicija u ovom segmentu. Jedan od vidova aktivnog delovanja jeste i finansiranje studija o potencijalima koje možete preuzeti i koristiti za potrebe informisanja i razvoja novih projekata.
Studiju "Procena ukupnog solarnog potencijala - Solarni Atlas i mogućnosti "proizvodnje" i korišćenja solarne energije na teritoriji AP Vojvodine" možete pregledati i preuzeti ovde.
Prilozi:
Izvor: Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine
Pokrajinski Sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine je tokom dužeg niza godina aktivno radio na promociji upotrebe potencijala geotermalne energije u APV i na stimulisanju investicija u ovom segmentu. Jedan od vidova aktivnog delovanja jeste i finansiranje studija o potencijalima koje možete preuzeti i koristiti za potrebe informisanja i razvoja novih projekata.
Studiju "Istraživanje i definisanje geotermalnog potencijala na području opštine Bečej" možete pregledati i preuzeti ovde.
Studiju "Istraživanje i definisanje geotermalnog potencijala na području opštine Inđija" možete pregledati i preuzeti ovde.
Prilozi:
Izvor: Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine
Pokrajinski sekretarijat nije direktno nadležan za rad gradskih toplana, ali različitim akcijama koordinacije i kompetencije daje snažan doprinos obezbeđivanju efikasnog sistema daljinskog grejanja u APV, kako bi svi građani imali kvalitetno, pouzdano i racionalno grejanje tokom sezone.
Studiju "Supstitucija prirodnog gasa u sistemima proizvodnje toplotne energije na području AP Vojvodine" možete pregledati i preuzeti ovde.
Upitnik za snimanje stanja u sistemima proizvodnje toplotne energije možete pregledati i preuzeti ovde.
Izvor: Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine