Ako se ložite na reciklažu i ekologiju a volite i da sklapate kompjutere u slobodno vreme onda poručite ovo reciklirano kućište za kompjuter. Napravljeno je 100 posto od recikliranog kartona i ne sadrži baš nikakve metalne delove koji će ugroziti planetu Zemlju, pande, kitove, lednike i norveške fjordove. Sklapa se sasvim lako i koristi se organski lepak koji vam neće iritirati vaše osetljive prstiće.
Ideju je smislio Brenden Macaluso kako bi se prijavio na ekološko takmičenje Greener Gadgets Design. Za sada je koncept, ali lako može da postane i stvarnost. Uostalom ko vam brani da sami nabavite kutiju od Carnex pašteta i sklopite svoj novi komp.
Izvor: Domino magazin
Ako ste se u nekoj pijanoj, nenormalnoj noći iz nekog nedokučivog razloga, eventualno, zapitali "Da li je moguće da neka životinja više zagađuje okolinu od nekog prevoznog sredstva?", ovo je tekst za vas. Moguće je.
Svakako, ovo je tekst i za sve ostale, jer je "ZEMBO" jedan izvanredan čamac, koji apsolutno nikakve gasove ne ispušta u atmosferu, za razliku od svih ostalih pasuljo/mahunarsko žderućih živih stvorenja - 'ajde, 'ajde, sve je to sasvim prirodno, nemate se čega stideti.
"ZEMBO", dakle, je i dobio ime po svom savršenstvu u neprljanju majke Zemlje - skraćenica je od "Zero Emissions Boat". Kreće se pomoću neke stvari koja se zove "generator talasa", koja puni energetske ćelije. Ovom kombinacijom, ZEMBO može da razvije brzinu od čak 35 čvorova (oko 65km/h), sa kapacitetom da se kreće u radijusu od 370km. Unutrašnjost se sastoji od džinovske centralne kabine, sa velikim prozorima kroz koje vlasnik može na miru i iz daljine da posmatra zavidni polusvet.
Izvor: Domino magazin
Da li ste iznervirate svaki put kada naiđete na gradilište zbog kojeg morate da pređete na drugu stranu ulice u nadi da vam na glavu neće pasti kofa sa betonom. Dosta vam je ružnih skela, prašine i prljavštine koja okružuje gradilišta? Dosta vam je i grafiti pokušaja da oplemenite dosadne građevinske ograde u strahu da će vas neko lišiti slobode?
Zato su dizajneri Kooho Jung Hayeon i Kelly Choi novim projektom na veoma originalan način rešili ovaj problem. Njihov Simbiotički zeleni zid osmišljen je tako da unapredi i revitalizuje građevinsku zonu ugroženu gradilištima. Ovaj zid sakuplja kišnicu i nepotrebnu vodu iz građevinske zone, akumulira je i filtrira, a zatim sprovodi po okolini. Spoljni deo zida, koji se vidi iz javnog prostora, sadrži zelenilo, prostor za sedenje, hladovinu, ptičija gnezda i osvetljenje. Sve to kako bi pružio kvalitetan javni prostor za uživanje. Zid se sam po sebi ponaša kao cisterna za vodu i zelenilo a unutrašnji deo zida, prema gradilištu, je tako napravljen da zadržava pesak i prašinu.
Izvor: Domino magazin
Biološko gorivo je trenutno toliko vruća tema da naučnici širom svetu pokušavaju da baš od svega mogućeg dobiju energiju. Da li ste ikada pomislili da bi cela zgrada mogla da proizvodi biološko gorivo? Iako je ova ideja još uvek samo teorija, arhitekte UPI 2M iz susedne nam Hrvatske rade na dizajnu ovih ekoloških stanica. “Biooctanic” je tačan naziv njihovog projekta, a ideja je da se zgrade - proizvođači ekološkog goriva u obliku kula kaktusastog oblika - smeste u urbanu sredinu, odnosno što bliže benzinskim stanicama.
Kule su dizajnirane kao vertikalne farme algi i bambusa, sirovina od kojih se dobija biološko gorivo. Ako gradovi uspeju sami da proizvode gorivo doći će do smanjenja troškova njegovog transporta i samim tim dodatnog zagađivanja životne sredine. Ove kule mogle bi da rade i kao vazdušni filteri i tako unaprede kvalitet vazduha u urbanoj sredini.
Izvor: Domino magazin
Ryuichi Tabu je smislio ovaj sistem za ventilaciju u obliku drveta. Pored estetskog doživljaja, ovakvo rešenje pruža i bolje strujanje vazduha, a sistem predviđa i ventilaciju i korišćenje prirodnih obnovljivih resursa poput termalne vode.
Izvor: Domino magazin
Coca Cola je napravila ovu kantu za pet ambalažu. Zove se Coca Cola Refresh Recycling Bin i potpuno je izrađena od recikliranih plastičnih boca. Uskoro će se naći u najvećim svetskim metropolama, ali i na koncertima i utakmicama kako bi motivisala ljude na reciklažu. Urađena je iz jednog komada, i ima vrlo jasnu poruku - ne zagađujte prirodu!
Izvor: Domino magazin
Većina električnih uređaja, koji pri svom radu koriste vodu, imaju problema sa taloženjem kamenca koji smanjuje koeficijent korisnog dejstva. Količina taloga zavisi od kvaliteta vode, konstrukcije uređaja, a neki praktičari tvrde i od načina povezivanja uređaja sa električnim vodom: da li je primenjeno nulovanje (koje se primenom novih standarda izbacuje iz prakse), ili uzemljenje ( savremeniji način sa FID-ovom sklopkom ).
Kamenac iz vode može se totalno odstraniti samo posebnim hemijskim postupkom ( koji se u svakodnevnoj upotrebi vode ne isplati ), ili elektrolizom ( hemijski postupak razdvajanja vode na vodonik, kiseonik i druge sastavne delove, gde, naravno, ima i neizbežnog kamenca ).
Ono što je bitno za neke uređaje je tzv. omekšavanje vode, ili uklanjanje većeg dela kamenca, to je na primer važno kod kafe aparata , mašina za sudove , a i mašina za veš. Uglavnom se primenjuju soli koje reaguju sa rastvorenim kamencem u vodi. Kod kafe aparata su u primeni posebni rezervoari "depuratori" . Kod mašina za sudove postoje rezervoari u samim mašinama u koje se sipa posebna so, a kod veš-mašina se koristi uglavnom preko posude za prašak. Inače, su mašine za sudove posebno osetljive na kamenac zbog većeg broja dizni sa malim rupama i grejanja vode, a kasnije i sušenja posuđa. Kafe aparati bez depuratora, po nepisanom pravilu, rade par dana, a onda, hteli ili ne, neizbežno im sleduje generalni remont.
Bojleri, kao uređaji gde se voda zagreva, su posebno "zgodni“ za taloženje kamenca. Pored toga, oni su i konstrukcijski pogodni za taloženje svih primesa iz vode. Pošto je bojler električni uredjaj kod koga kroz grejač prolazi električna struja , u njemu se dešava i neka minimalna elektroliza vode, tako da i poseban način vezivanja struje ima neki uticaj.
E, sad u današnjoj "poplavi " đakuzija i hidromasažnih kada i tuš kabina obični ljudi imaju problem sa taloženjem kamenca na diznama i pumpama takvih uređaja. Inače, gotovo nijedan proizvođač, a ni prodavac nema u ponudi ni običan filter ili predfilter koji će sprečiti da pesak i slične primese ne dođu u pumpe ili dizne hidromasažnih uređaja, pa one vrlo brzo počinju da gube svoju funkciju, a neizbežni kamenac se, naravno, taloži.
Ono što magnetni uređaji rade nije odstranjivanje kamenca iz vode već samo "usmeravanje " molekula kamenca , da bi se što manje taložili na samim uređajima. Kod upotrebe magneta, u kombinaciji sa depuratorima, vek trajanja soli se produžava, a voda izlazi sa manje kamenca nego bez upotrebe magneta. Mnogi tvrde da se nisu posebno pokazali u praksi, a cena im je još uvek visoka i teško se mogu naći u slobodnoj prodaji.
Na kraju se pitamo kako se osloboditi kamenca u bojleru, ili nekom drugom uređaju. Za bojler je najbolja zamena, ili čišćenje grejača. Za one malo spretnije čišćenje nije težak posao, jer se kratkotrajnim puštanjem električne struje „na suvo“ talog posle toga lako skida. Ono što je najvažnije, iz kazana bojlera se mora odstraniti sav talog, a po pravilu ga ima poprilično. Prilikom svakog čišćenja bojlera, ili zamene, odnosno čišćenja grejača, mora se promeniti „dihtung“ na grejaču. Nakon ovih radnji primetićemo koliko se skraćuje vreme zagrevanja vode u bojleru, čime pravimo znatne uštede.
Kod veš-mašina i mašina za pranje sudova moramo posebno voditi računa i o prašku koji upotrebljavamo, jer ih ima koji se potpuno stvrdnu, pa se teško odstranjuje i njihov talog. Pored upotrebe posebnih soli i hemikalija za skidanje kamenca, preporučljivo je, ponekad, mašinu pustiti da odradi „na prazno“ sa par kašika sode-bikarbone. Najviše kamenca se taloži na otvorima, diznama, kao i na krivinama od plastike ili gume ( creva ), što se može mehanički odstraniti. Kamenac je najteže odstraniti kod električne pegle, tako da se kod nje preporučuje stalna upotreba kvalitetne destilovane vode, ili dobro proceđene kišnice.
Skoro svi delovi ogromnog ledenog prekrivača Grenlanda su ovog meseca odjednom počeli da se tope, saopštila je NASA. Čak je i u najhladnijem delu tog ostrva zabeleženo topljenje leda.
Kako prenosi BBC, "otopljene" oblasti su sa 40 procenata ledene površine sada obuhvatile 97 procenata površine Grenlanda i to za svega četiri dana, od 8. jula.
Iako se oko polovine ledene površine Grenlanda topi tokom leta, brzina i količina ovogodišnjeg topljenja iznenadila je naučnike koji su ovaj fenomen nazvali neobičnim. NASA je saopštila da je gotovo celokupan ledeni pokrivač Grenlanda u nekom obliku pogođen topljenjem.
"Kada vidite topljenje na mestima na kojima ga ranije nije bilo, bar ne duže vreme, morate da se zapitate šta se dešava", rekao je naučnik Valid Addalati. "To je veliki signal koji ćemo narednih godina razmatrati".
On je rekao da zbog toga što se topljenje na Grenlandu već dogodilo, naučnici još ne mogu da utvrde da li je reč o prirodnom ali retkom događaju ili je ono rezultat globalnog otopljavanja koje je izazvao čovek.
Naučnici sada tvrde da se većina leda na Grenlandu ponovo stegla. Do sada, najveće topljenje leda koje je primećeno preko satelita u poslednje tri decenije obuhvatilo je oko 55 procenata površine Grenlanda. Led se na Samitu poslednji put topio 1889. godine.
Vesti o topljenju ledene površine Grenlanda pojavile su se nekoliko dana pošto se ogromni ledeni breg, dvostruko veći od Menhetna, odlomio sa glečera na Grenlandu.
"Ovaj događaj u kombinaciji sa drugim prirodnim ali neobičnim fenomenima poput odvajanja ledenog brega sa glečera Peterman, deo su kompleksne priče", rekao je naučnik NASA Tom Vagner.
Inače, ovo je drugi put da je Grenland u centru pažnje svetskih naučnika u poslednjih desetak dana, nakon što se ledeni breg dvostruko veći od Menhetna odlomio od jednog od najvećih glečera.
Izvor: B92.net (Beta)
Uzimajući u obzir da je prosečna potrošnja električne energije po domaćinstvu u Srbiji 350 kW/h mesečno, dobro postavljeni solarni paneli nam mogu uštedeti i do polovine godišnjih troškova za struju.
Evo nekoliko faktora koje treba da uzmete u obzir ukoliko razmišljate o tome da postavite solarne panele na vašu kuću.
Najpre proverite koliko je položaj vaše kuće ili zgrade pogodan za ugradnju solarnog panela. Na osnovu toga možete da približno izračunate koliko solarnog elekticiteta možete da dobijete.
Kvalitet položaja se određuje prema položaju krova u odnosu na kretanje Sunca i zavisno od senke koja zaklanja krov. Idealni su krovovi okrenuti prema jugu.
Prema slikama izaberite najprbližniji položaj koji odgovara položaju vašeg krova:
a. Kuća sasvim levo. Pristojan položaj.
Ravan krov koji je sa jedne strane zaklonjen drvetom, a sa druge strane ga nadvišava neka druga zgrada
b. Kuća u sredini. Sjajan položaj.
Prednji deo kuće je okrenut ka istoku, a zadnji ka zapadu. Na severu je visoko drvo ali ono ne utiče na osunčanost krova.
c. Kuća desno. Idealan položaj.
Krov je okrenut prema jugu, nema drvaća u dvorištu koje bi moglo da baca senku
Koliko velike solarne panele da ugradite
Veličina sistema najviše zavisi od veličine neosenčenog dela krova.
Približno pravilo je sledeće: na svakih 100 kvadratnih metara optimalnog dela krova može da se postavi panel približnog kapaciteta od 1.000 vati (1 kW) solarne energije. Koliku površinu panela ćete moći da postavite, zavisi od toga koliku površinu krova možete da oslobodite za solarne panele. Evo tri primera:
a. Kuća levo. Krov je na dve vode, okrenute ka istoku i zapadu. Površina na koju se može postaviti solarni panel je po 65 kvm sa obe strane, što odgovara ukupnoj snazi solarnog panela od 1,4 kW
b. Kuća u sredini. Krov je ravan i prilično prostran, ali sa jedne strane je u senci drveta, a sa druge srane je dimnjak koji onemogućava postavljanje panela, tako da je ukupna površina koja se može upotrebiti oko 74 kvm, što odgovara ukupnoj snazi solarnih panela od 0,8 kW.
c. Kuća desno. Krov je veoma veliki, ali ga prozori potkrovlja dele na male površine nepravilnog oblika, tako da je ukupna površina koja se može upotrebiti oko 65 kvm, što odgovara snazi solarnog panela od 0,7 kW.
a. Snaga solarnih panela: 0,7 kW, na površini 65 kvm
b. Snaga solarnih panela: 0,8 kW, na površini 74 kvm
c. Snaga solarnih panela: 0,7 kW, na površini 65 kvm
Koliko energije dobijate
Da biste mogli da steknete predstavu koliko možete da uštedite pomoću solarnih panela, trebalo bi da izračunate vašu prosečnu mesečnu potrošnju električne energije, u kilovat časovima kW/h , pa da onda sračunate koliko je to u dinarima.
A evo koliko proizvode energije solarni paneli. Pravilo je sledeće: ispravno instalirani solarni panel proizvodi po jednom kilovatu (1 kW) snage oko 1200 kW/h električne energije godišnje.
Dakle, evo koliko bi proizveli neki standardni paneli:
Slika c: Snaga panela 0,7 kW
Proizvodnja: 840 kW/h godišnje, 79 kW/h mesečno
Slika b: Snaga panela: 0,8 kW
Proizvodnja 840 kW/h godišnje, 80 kW/h mesečno
Slika a: Snaga panela 1,4 kW
Proizvodnja: 1680 kWh godišnje, 140 kW/h mesečno
Ako niste znali: u Srbiji je prosečna potrošnja struje po domaćinstvu 350 kW/h mesečno!
Naravno, morate da izračunate koliko tačno trošite.
Ne treba računati da ćete uštedeti odmah po instaliranju solarnih panela. Neko vreme, do konačne otplate, delu vaše uštede treba dodati i troškove nabavke i instalacije solarnih panela. Tek posle toga ulazite u period stvarne uštede na troškovima za električnu energiju. Treba imati na umu da se ugradnjom panela automatski povećava i tržišna vrednost vaše nekretnine. Ako uzmemo kao merilo prosečnu potrošnju u Srbiji, instaliranjem oko 130 m2 solarnih panela gotovo biste prepolovili godišnje troškove za struju.
NAPOMENA:
Ukoliko solarni paneli proizvedu višak energije, on se obično pomoću pratećih uređaja vraća u električnu mrežu.
Izvor: zdravahrana.com
Šetajući gradom naletim na scenu koju nisam mogao a da ne zabeležim. U pitanju je ulaz davno zatvorene prodavnice pored autobuskog stajališta. Pitam se da li je slika rezultat revolta građana jer na samom autobuskom stajalištu nije postavljena kanta za đubre, puke nebrige i nedostatka osnovne odgovornosti da se đubre na baca po ulici, ili nešto sasvim treće?!
Autobusko stajalište nalazi se veoma blizu centra grada (u Vršcu) pa se pitam da li su oni koji doprinose ovakvom ruglu svesni koliko štete nanose, pre svega sebi, a onda i svim građanima Vršca, koliku štetu nanose ugledu grada, turističkom razvoju i sveopštoj slici o građanima Vršca.
Razne priče i rasprave se mogu sada povesti a sve to samo zbog jedne bačene kesice, zbog milisekunde neodgovornosti, pa još jedne, pa još jedne i još jedne... i tako sve dok se napravi gomila koju se stide čak i oni koji su doprineli njenom stvaranju!