Obaveštavamo Vas da je emisija "Energija na pametan način - isplati se!" krenula sa emitovanjem na B92 Info kanalu, i to ponedeljkom od 18:30h, utorkom 20:05h, četvrtkom 10:00h i subotom u 17:10h.
Energija na pametan način epizoda 32
http://www.youtube.com/watch?v=4t6EUZWWa78
Pred vama je KALKULATOR potrošnje energije – alat Knauf Insulation-a, namenjen svima koji žele da provere koliko zaista energije i novca trošimo na zagrevanje našeg stambenog prostora.
Nemačka državna banka KfW je odobrila zajam u iznosu od 654 miliona dolara za finansiranje druge i treće faze CSP kompleksa Ouarzazate u Maroku.
Druga faza kompleksa Ouarzazate (NOOR II) će imati snagu od 200 MW sa toplotnim čuvanjem energije, a treća faza koja se sastoji od tornja za proizvodnju energije bi trebala imati snagu od 100 MW sa čuvanjem energije. Za drugu fazu ima tri ponuđača, dok za treću ima četiri.
Prva faza je u izgradnji i ima snagu od 160 MW, a vodja projekta je ACWA zajedno sa firmama TSK i Aries. NOOR II će pozajmiti 330 miliona dolara, a NOOR III 324 miliona dolara od KfW-a, što je otprilike polovina potrebnog novca za projekat.
Prateći globalne trendove i imajući na umu značaj očuvanja životne sredine i ublažavanje efekata klimatskih promena, Sberbank Srbija a.d. je razvila EKO kredite za unapređenje energetske efikasnosti i uštedu energije. EKO Krediti za unapređenje energetske efikasnosti i uštedu energije se finansiraju iz izvora nemačke razvojne banke KfW u svetu poznate po finansiranju ekoloških projekata.
Sberbank Srbija a.d. finansira projekte za uštedu energije i energetsku efikasnost putem EKO kredita za fizička i pravna lica, koji doprinose povećanju energetske efikasnosti uz minimum uštede energije od 20%, i to kreditima za rekonstrukciju stambenog i poslovnog prostora, kreditima za kupovinu opreme kao i preko potrošackih kredita za fizička lica:
* zamenite dotrajale prozore i vrata novim
* ugradite termo-izolacioni materijal na zidnim, podnim i krovnim površinama
* modernizujte sistem grejanja i hlađenja u stanu, kući ili poslovnom prostoru
* kupite energetski efikasne kućne aparate ili belu tehniku
Na ovaj način, naša banka potvrđuje svoje poslovanje kao društveno odgovorna institucija koja brine o zaštiti životne sredine i kreira uslove koji će obezbediti dugoročne pozitivne efekte sa ciljem podizanja svesti o energestkoj efikasnosti i uštedi energije.
Ukoliko želite da dugoročno smanjite potrošnju energije i time smanjite i svoje troškove, kreditne linije za unapređenje energetske efikasnosti i uštedu energije naše banke su idelano rešenje za Vas!
Ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine prof. dr Zorana Mihajlović pustila je danas u rad novu fotonaponsku elektranu na krovu zgrade Instituta “Mihajlo Pupin” u Beogradu.
Ova elektrana ima 180 solarnih panela ukupne snage od 50 kW i u potpunosti je realizovana sredstvima i radom stručnjaka Instituta.
Ministarka Mihajlović je na svečanom otvaranju istakla da je ovaj energetski objekat plod domaće pameti i obećala Institutu, koji je zbog svojih naučnih i stručnih rezultata poznat ne samo u Srbiji, već i na Balkanu, podršku Ministarstva u daljem radu.
Odgovarajući na pitanja novinara, ministar Mihajlović je odbacila proizvoljne i ničim potkrepljene optužbe koje su se pojavile u pojedinim medijima, a prema kojima ona opstruira dogovore predsednika Srbije i Rusije i početak izgradnje gasovoda „Južni tok“.
"To je pokušaj da se napravi neka nepostojeća napetost i da se destablizuju odnosi, bez ijednog argumenta. Moja je obaveza da, kao član Vlade, štitim tu Vladu i interese građana Srbije", naglasila je ona.
Ministarka Mihajlović je ocenila da je možda reč o pokušaju da se u centar priče stavi nešto što ne postoji, a da se skloni ono što jeste važno, a to su ekonomske mere vlade, reformisanje “Srbijagasa” i ostali problemi.
"Za mene su najvažnije činjenice. Ovo ministarstvo i ova vlada su za godinu i po uradili više za “Južni tok”, nego ijedna prethodna vlada", istakla je ona.
Ministarka je najavila da će u dijalogu sa ruskim investitorom biti unapređen dokument Vlade Srbije o planovima i strategiji razvoja NIS-a, usvojen 9. avgusta i negirala da postojeći vladin dokument ugrožava razvoj i primenu biznis plana NIS-a do 2015. godine.
"Mislim da se možda i namerno pravi mnogo veća priča i pokušava stvoriti konflikt koji ne postoji", istakla je ministarka Mihajlović i podsetila na činjenicu da država Srbija ima 29 odsto vlasništva u NIS-u i da želi da se "sa dužnom pažnjom" odnosi prema udelu u tom preduzeću.
”Vlada Srbije to radi na način da svako ko u ime države zastupa kapital Srbije u NIS-u, o tome vodi računa, navela je ministarka Mihajlović i naglasila da je interes Srbije da NIS radi, da bude profitabilan, da se širi, proširuje rafinerijsku preradu i da bude još bolja kompanija nego sada. "Mislim da to ne može nikome biti problem", zaključila je ona.
Izvor: merz.gov.rs
Na sajtu http://www.knaufinsulation.rs/sr/recnik-pojmova možete se obavestiti o osnovnim pojmovima koji se odnose na energetsku efikasnost i svega onoga što je sa njom povezano.
Pojmovi su linkovima povezani sa odgovarajućim slovima abecede. Na početku "Rečnika pojmova" navedeno je:
"Klikom na određeno slovo u abecedi odlazite na grupu termina koji su zavedeni pod tim slovom. (pretragu možete vršiti i pritiskom CTRL+F na tastaturi i ukucavanjem željenog termina)"
Preporuka: Lakši i brži put do objašnjenja odgovarajućih pojmova sastoji se iz dva koraka. Otvaranjem sajta http://www.knaufinsulation.rs/sr/recnik-pojmova otvara se stranica portala Knauf Isulation i jednim klikom na odgovarajuće slovo dobićete objašnjenje za odgovarajući pojam.
Priredila: Tamara Horti, III-2
Kada kažemo termoizolacija najčešće mislimo u stvari na termoizolacioni materijal, čija je funkcija da zaštiti objekat od spoljašnjih toplotnih promena i održi konstantno prijatnu temperaturu u unutrašnjosti objekta. Da bi se jedan materijal mogao nazvati termoizolacionim, mora da ima nisku vrednost koeficijenta toplotne provodljivosti koja se obeležava grčkim slovom λ (lambda).
Lambda izolacionog materijala mora da bude manja od 1 W/mK i što je niža, to je materijal bolji toplotni izolator.
Termoizolacija – karakteristike
Termoizolacija predstavlja neizostavni elemenat gradnje svakog objekta i o njoj se mora razmišljati već pri projektovanju. Dobra termoizolacija ima sledeće karakteristike:
Termoizolacija – najbolji materijali
Od prvih koraka čoveka na Zemlji do danas, ljudi su tražili i primenjivali različite prirodne materijale kako bi boravak u svojim staništima učinili prijatnijim. U jednom periodu su to bili materijali biljnog porekla poput slame, trske, granja, a potom i materijali veće gustine – zemja tj.blato, glina, kamen...
Čak i danas se termoizolacija objekta svodi na iste grupe materijala, no razvitkom moderne tehnologije neki od ovih materijala su «evoluirali» te sad umesto običnog kamenog bloka majstori izolacije koriste različite oblike mineralnih vuna – kamenu, staklenu i drvenu. Čak oko 80 odsto svih ugrađenih termoizolacioih materijala čine različite mineralne vune.
Knauf Insulation je jedinstven na domaćem tržištu jer svojim kupcima nudi upravo i jedino prirodnu termoizolaciju: kamenu vunu, staklenu vunu i drvenu vunu.
Termoizolacija - kako izabrati pravi materijal?
Na izbor adekvatnog materijala za zaštitu konkretnog objekta utiču manje-više isti faktori kao i kod svakog drugog građevinskog materijala: lokalni mikro i makro klimatski uslovi, popularnost proizvoda i tradicija gradnje, specifični zahtevi, i naravno - cena. Iako niko nije zadovoljan kad mu cena diktira mogućnosti, u današnje vreme većina se pri izboru termoizolacije mora baš najviše oslanjati na nju.
Bez obzira na to, ne smemo zaboraviti da danas termoizolacija više ne zadovoljava samo svoju osnovnu namenu – da štiti od hladnoće odnosno toplote. Naprotiv. Ljudi moraju bti svesni da dobra termoizolacija odgovara i na neke dodatne zahteve:
Kamena i staklena mineralna vuna Knauf Insulation su materijali koji daju rešenje na sve gore postavljene zahteve!
Izvor: knaufinsulation.rs
Priredila: Tamara Horti, III-2
PUT DO ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Dokumenat Evropske komisije (SOCRATES, Thematic Network on Teacher Education in Europe) "Zelena knjiga obrazovanja nastavnika u Evropi " bavi se pitanjem kvaliteta obrazovanja nastavnika za visoki kvalitet obrazovanja i obuke.
Ovaj dokumenat je objavilo Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore, ali je, u celosti ga posmatrajući, važeći za za sve one koji se bave pitanjima obrazovanja i predstavljaju učesnike u realizaciji obrazovnog procesa.
CELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE jeste obrazovanje koje je važeće kako za učenike tako i za nastavnike. Celoživotnim obrazovanjem brže se dolazi do promena, praktične primene znanja i manjeg utroška energije na nepotrebne i preobimne sadržaje. Na taj način obrazovanje postaje "zelenije", a nastavnici energetski efikasniji. Preporučujemo da dokumenat pročitaju i nastavnici i učenici.
Učenici će razumeti zašto nastavnik treba da ih uputi u znanje, a nastavnici kako da to realizuju. I jedni i drugi uštedeće i vreme, i novac. Postaće praktičniji, preduzimljiviji i delotvorniji.
Znači, nema dodatnog ulaganja napora i nepotrebnog utroška energije. To je pravi put kojim se stiže do energetske efikasnosti.
Dokumenat u PDF izdanju možete da preuzmete ovde.
Izovr: see-educoop.net
Pripredio: Stefan Gašić, III-2
Mnogi bi rekli da se Napoleon našao na pravom mestu, u pravo vreme kada je zavladao Evropom i po njoj rasejao ideje Francuske revolucije. Industrijska revolucija je zahvaljujući nekolicini izumitelja i jednako malom broju kapitalista, spremnim da ulože u njihove ideje, uspela da ubrza vreme, smanji razdaljine i učini svet dostupnijim. Istovremeno, dovela je svet do ruba ekološke kataklizme. Bil Gejts i njegovi savremenici pokrenuli su novu, digitalnu revoluciju, otvarajući novi svet gotovo neograničenih mogućnosti i informacija, čineći komunikaciju nikad bržom. Na pragu je ekološka revolucija. Hoće li ona uspeti da tako radikalno promeni svet, kao prethodne navedene i izvuče ga sa ruba po kom trenutno hodamo? I, koje će biti njene nuspojave?
Kako početi bilo kakvu raspravu na temu koja se tiče ekologije? Problemima vezanim za životnu sredinu? Ili, pak, potencijalnim rešenjima, koja se pojavljuju sa različitih strana sveta i na potpuno različitim nivoima – od ekologa, inženjera, aktivista, proizvođača organske hrane, političara, ekonomista, arhitekata, dizajnera? Ni samo ograničavanje na principima ekološke gradnje nije lakši posao, jer pravci u kojima se može ići u ovoj oblasti su neprebrojivi. Održiva arhitektura. Zelena gradnja. Organska arhitektura. Vernakularna arhitektura. Ekološki dizajn. Održivi dizajn. Obnovljiva energija u stanovanju. Štedljive građevine. Alternativni materijali. Nabrajanje bi se nastavilo u nedogled. Iako postoji niz razlika u konceptima, jedno je zajedničko svim pomenutim formama ove gradnje – ekološka svest o životnoj sredini prilikom izgradnje životnog prostora.
Ekološka, održiva ili zelena arhitektura, deo je jednog šireg koncepta o kojem se u poslednjih nekoliko decenija sve više govori i preduzimaju sve intenzivnije mere. Održivi razvoj i ideja smanjenja štetnih posledica čovekovog prisustva na planeti, podstakla je eksperte u različitim oblastima da krenu u potragu za korisnim rešenjima. Na prvom mestu su svakako inženjeri koji godinama unazad plasiraju tehničke inovacije od sve većeg značaja za ovaj zadatak. Među najznačajnijim izumima svakako se mogu svrstati solarni paneli i turbine za vetar, kao revolucionarna tekovina koja ima potencijal da zameni nuklearne elektrane u najskorijoj budućnosti.
Kada je reč o arhitekturi, pitanja upotrebe novih materijala i recikliranja starih, uštede energije u prostoru, alternativnih načina njene proizvodnje, pozicioniranja građevina, kao i reciklaže starog prostora, postali su glavni putokazi za dizajnere i arhitekte u ovom polju. Međutim, iako su ekologiju pozicionirali u prvi plan, neki od njih nisu zanemarili jednu od osnovnih komponenti dizajna – estetiku. Poenta ove arhitekture zapravo i jeste negovanje lepote, ali i stavljanje akcenta na zdravlje njegovih korisnika, kao i osećanje zajedništva. Ovim, održiva arhitektura postavlja težak zadatak pred sebe – kako dizajnirati zdravo, prirodno okruženje, koje će štedeti energiju, izgledati lepo i biti protivteža sve većem stepenu alijanacije.
Sve ovo podseća na ideje tvoraca Bauhausa, Valtera Gropijusa i Adolfa Losa, koji su svojim revolucionarnim, niskim građevinama, predviđenim za stanovanje radnika i studenata, predvideli ravne krovove kao prostor za socijalizaciju. Čak ni ekološka komponenta nije nedostajala u njihovom planu. Krovovi su, u njihovoj zamisli, predstavljali prostor za komunalne vrtove i bašte, na kojima bi se uzgajalo povrće za stanare. Ovaj primer pokazuje da samoodrživost kao koncept stanovanja postoji gotovo čitav vek. A što se sopstvenog povrća tiče, njujorški krovovi i terase, kao i terase i bašte u dvorištima u Berlinu i mnogim drugim gradovima na svetu su danas odlični pokazatelji koliko je Bauhaus bio stecište revolucionarnih ideja.
Ali, ono što razlikuje Gropijusovu u odnosu na ekološku arihtekturu danas, jeste njena dostupnost. Gropijus kao socijalista, imao je ideju da se prvi put u istoriji počne sa gradnjom za običnog čoveka, što nije bio slučaj do tada. Ako se ograničimo na Zapadnu Evropu, videćemo da su se gradile palate, katedrale, rezidencije za buržoaziju, sa čim Gropijus radikalno prekida. A ekološka arhitektura? U manjoj meri jeste dostupna i običnom čoveku. Pre svega kada su u pitanju neki njeni aspekti kao ušteda energije, zagrevanje vode, korišćenje solarnih panela, koji su sve dostupniji. Ali kome? Ko su lideri u njihovoj upotrebi i proizvodnji? Nemačka, Španija, Švedska, Danska, Zapadna Evropa i ostatak razvijenog sveta.
Naime, ekološka svest je u nekom trenutku počela da se razvija u ovom delu sveta. Što je, priznaćete, jako lepa činjenica. Međutim, ako pogledamo na koji način je Zapad radio na razvijanju pre svega svoje svesti, videćemo da ekološka arhitektura ocrtava već postojeće podele na razvijene i bogate, odnosno nerazvijene i siromašne, te na taj način sagledavanje ove delatnosti dobija novu dimenziju. Zapad je preuzeo vodeću ekološku ulogu u svetu time što je svoju prljavu industriju preselio u manje razvijene delove sveta.
Zatim, transnacionalne korporacije kakva je Coca Cola, podstiču ekološke krize u određenim delovima sveta, u konkretnom slučaju, izgradnjom neekoloških postrojenja za proizvodnju proizvoda, kao i isušivanjem slatkovodnih jezera radi proizvodnje kultnog karamelizovanog pića. Takođe, Danska, za čiju se prestonicu planira da postane prvi samoodrživi grad do 2025. godine, učestvuje u istrebljenju delfina i kitova, poput Japana i Islanda. Ove tri zemlje, kao i još nekoliko njih koje deo svoje ekonomije baziraju na eksploataciji živog sveta iz okeana, značajno ugrožavaju globalni ekosistem i dovode u pitanje sve ono što njihove vlade propagiraju kroz različite ekološke projekte, pa između ostalog ekološku arhitekturu i dizajn.
Na kraju, sama ekološka arhitektura nije ni u zemljama Zapadne Evrope svima jednako dostupna. Postavljanjem visokih standarda, ona predstavlja izgradnju mini-oaza u urbanim prostorima, dostupnim uglavnom samo višim društvenim slojevima. Samim tim, ona nije ništa drugo do mahom ekskluzivna privilegija bogatih koja doprinosi daljem raslojavanju društva.
Izvor: wannabemagazine.com
Priredio: Stefan Gašić, III-2
Zašto baš briketi?
Napuštanje upotrebe fosilnih goriva i prelazak na obnovljive izvore energije je svetski trend. Razvojem tehnologije omogućena je izrada jeftinog ogrevnog materijala od celuloznog otpada mehaničkim putem, bez korišćenja vezivnih sredstava.
Briket ravnomerno sagoreva sa malo dima i bez lebdećeg pepela - ima 10 puta manje pepela od uglja. Sagorevanjem praktično ne zagađuje životnu sredinu u poređenju sa drugim čvrstim gorivima, jer sadrži malo sumpora – čak 100 puta manje od uglja.
Tehnologija briketiranja je razvijena u većini naprednih zemalja i postaje sve popularnija u zemljama u razvoju. Sama proizvodnja briketa je razvijena tako da može da se primeni na različite sirovine – od otpadnog materijala u fabrikama do kabastih zapaljivih celuloznih ostataka žitarica sa poljoprivrednih polja.
Ko može da koristi briket?
Koja je prednost briketa u odnosu na ostala čvrsta goriva?
Kolika se ušteda ostvaruje upotrebom briketa?
Prednosti briketa dobijenih mehaničkim putem
Gde se mogu kupiti Eko-energy® briketi?
Zanimljivosti možete pogledati i na YouTube:
Izvor: briketi.rs
Stefan Gašić, III-2