Odštampajte ovu stranicu

ENERGIJA ZA BUDUĆNOST

Pročitano 2701 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Prednosti i nedostaci

Cilj ovog rada je da objasni osnovne činjenice u vezi raličitih obnovljivih i neobnovljivih izvora kao i uočavanje prednosti i nedostataka obnovljivih izvora energije. Sagorevanje fosilnih goriva, koja spadaju u neobnovljive izvore energije, zagađuje našu okolinu, pa tako dolazi do pojave kiselih kiša i globalnog zagrevanja. Zagađenje životne sredine je jedan od ogromnih problema. Svi znamo da je energija nužna za održavanje i razvoj naše civilizacije. U ovom radu ću pokušati da obajsnim prednosti obnovljivih izvora energije. Tačno je da su fosilna goriva relativno jeftina, ali njih imamo samo za još nekih stotinak godina.

Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka visoka cena nafte je podstakla državne i privatne inicijative za razvoj i korišćenje obnovljivih izvora ennergije. U obnovljive izvore energije spadaju:

  • Energija Sunca
  • Energija vetra
  • Energija plime i oseke
  • Energija temperaturne razlike u okenaima
  • Geotermalna energija
  • Energija biomase

Ali već krajem osamdesetih godina prošlog veka, interesovanje za obnovljive izvore energije se smanjilo jer je cena nafte opala. Trenutna energetska situacija u svetu če biti presudan faktor da se interesovanje za energiju obnovljivih izvora poveća.

Problemi: Broj stanovnika u svetu raste, a samim tim i potreba za energijom, dve milijardi ljudi još uvek nema pristup električnoj energiji, i kao najvažnije, stvara se efekat "staklene bašte".

Atmosfera Zemlje odbija oko 37-39% energije koju Sunce direktno emituje, dok ostatak pada na tlo i zagreva ga, a tlo potom emituje infracrvene zrake koji, u normalnim okolnostima, uglavnom odlaze u svemir. Međutim ukoliko u atmosferi postoje gasovi koji upijaju ovakvo zračenje, doći će do povećanja temperature atmosfere. U poslednjih 100 godina temperatura atmosfere Zemlje se povećala za 0,3 OC .

Efekat staklene bašte na Zemlji je posledica prisustva i nekih gasova: vodene pare (H2O), ugljen-dioksida (CO2), metana (CH4), sumpor heksa fluorida (SF6) i drugih, što povećava temperaturu Zemljine atmosfere.

Izvor: astronomija.co.rs

Priredila: Jovana Andrijević, II-5

Poslednji put izmenjeno nedelja, 05 maj 2013 07:53
Hemijsko-medicinska škola Vršac

Sterijina 113, 26300 Vršac

Telefon: 013 830 292

email: sekretarijat@hms.edu.rs