Svega tridesetak kilometara dugačka, Topčiderska reka već više decenija predstavlja sinonim za izrazito zagađen vodotok. Na ušću u Savu gotovo je bez kiseonika. Fabrike koje su je nekada zagađivale više ne rade, ali Topčiderka na putu kroz četiri beogradske opštine, dobija različite namene, od divnog prizora u prirodnom okruženju, preko zamene za kanalizaciju do uloge najbližeg kontejnera.
Primetno zagađenje Topčiderske reke mehaničkim otpadom počinje u naseljenom delu njenog priobalja, gde njeno korito poprima izgled smetilišta. Petar Antić iz nevladine organizacije „Urbana ekološka grupa“ navodi da se oni već pet godina bave ovim problemom. „Čistili smo reku i obale, pokaznim vežbama učili građane kako treba da se odnose prema priobalju i vodotoku, edukovali populaciju školskog i predškolskog uzrasta, ali je sve to dalo kratkoročne rezultate. Ljudi su lenji, nevaspitani ili, pak, nemaju dovoljno razvijenu ekološku svest i bacaju smeće u reku i pored nje“.
Otpad koji se može videti u koritu Topčiderke samo je deo zagađenja. Golim okom nevidljive, zagađujuće materije svrstavaju vodu ove rečice, prema analizama republičkog Hidrometeorološkog zavoda, u III i IV klasu vodotoka.
„Na osnovu rezultata ispitivanja zabeleženo je povećano prisustvo amonijačnog azota i nitrita, a od opasnih i štetnih materija u pojedinim serijama registrovane su povećane vrednosti gvožđa, mangana i u jednom slučaju fenola“, kaže Milica Nadeždić, načelnica odeljenja kvaliteta voda RHMZ-a. Ona objašnjava da se posebno tokom letnjih meseci, usled povećane temperature vode i vazduha, javlja i deficit kiseonika koji izaziva povećano zagađenje.
Vodoprivredna inspekcija, pod čijim je nadzorom Topčiderska reka, nije utvrdila obavljanje delatnosti privrednih subjekata čije se tehnološke otpadne vode bez prečišćavanja ispuštaju u reku. „Inspekcija raspolaže i svim registrovanim ispustima u Topčidersku reku i stalnom kontrolom tih ispusta nije primetila bilo kakve nepravilnosti“, kaže Sonja Simić, šef odseka Gradske vodoprivredna inspekcije.
Rezultati istraživanja Gradskog zavoda za javno zdravlje o kvalitetu površinskih voda pokazuju da ovaj, dugo godina degradiran, bujični vodotok nepovoljno utiče na kvalitet vode reke Save, posebno na Čukarički rukavac u koji se uliva i u čijem se mulju sve taloži, jer je cirkulacija vode u Rukavcu zanemarljiva.
Izvor: zelenevesti.org
Prriredila: Natalija Đorđevic III-4