U EU koriste se isključivo takozvane štedljive sijalice. Očekuju se uštede električne energije jednake potrošnji Rumunije na godišnjem nivou. Sijalice sa vlaknom od volframa povučene iz prodaje u svim zemljama EU.
Sijalice sa vlaknom od volframa, nastale krajem 19. veka, povučene su iz prodaje u svim zemljama Evropske unije. Njih će zameniti takozvane štedljive sijalice, koje su pet puta efikasnije i troše od 60 do 80 odsto manje struje.
Računa se da će godišnja ušteda po tom osnovu u EU biti jednaka potrošnji struje Rumunije.
Zbog veoma niskog koeficijenta korisnog dejstva dosadašnjih sijalica, koji praktično iznosi svega pet do 10 odsto upotrebljene energije koja se pretvara u svetlost, a ostalo ide na toplotu, EU je 2008. godine donela zakon o postepenom povlačenju iz prodaje.
Francuska je 2009. godine zabranila upotrebu sijalica od 100 vati, 2010. godine od 60 vati. Zatim 2011. godine od 40, a od danas neće biti ni sijalica od 25 vati.
Klasična sijalica, koju je izumeo engleski naučnik Džozef Vilson Svon, a unapredio Tomas Edison krajem 19. veka, biće zamenjene fluorescentnim, halogenim i LED sijalicima.
Ubuduće će u domaćinstvima EU, ali i u sistemima javne rasvete biti korišćene savremene štedljive sijalice, kao evolutivni naslednici fluorescentnih cevnih sijalica, pronađenih još tridesetih godina dvadesetog veka.
Jedna fluo-cev proizvodi dovoljno jaku svetlost uz manju potrošnju struje, ali je zbog njene "neprirodne" svetlosti, treperenja i velikih dimenzija njena upotreba svedena na minimum.
Savremene, štedljive sijalice, iako rade po istom principu, su znatno unapređene. Sastavljene su od posebno oblikovane, minijaturne, fluo-cevi i posebne elektronike, a veličina joj je ista kao kod običnih sijalica sa užarenim vlaknom.
Štedljiva sijalica proizvodi jaku i mirnu svetlost, čiji spektar odgovara ljudskom oku i troši u proseku i do 80 odsto manje električne energije.
Štedljiva sijalica od 20W emituje istu količinu svetlosti, kao i Edisonova sijalica od 100 vati, i njen eksploatacioni vek je od osam do 12 puta duži.
Izvor: rts.rs
Priredio: Nikolić Stefan
Pogonski sistemi
Cene benzina ponovo rastu pa se nameće pitanje potrošnje goriva, barem tako dugo dok autoindustrija ne usavrši neki novi pogon, na primer na gorive vodikove ćelije. Rešenje već postoji – a ono se zove hibridni motor.
Hibridni pogonski sistemi se sastoje iz kombinacije od najmanje dva različita pogona. Motor hibridnog vozila kombinacija je konvencionalnog motora sa unutrašnjim sagorevanjem i električnog motora sa baterijskim sistemom. Ova tehika omogućuje optimalnije ubrzavanje, manju potrošnju goriva i smanjenu emisiju štetnih supstanci.
U postojećim sistemima jedan deo energije izgaranja ide u bateriju i puni je. Pored toga, preko jednog generatora baterija se napaja i tokom vožnje. Na ovakav se nacin potrošnja goriva naročito optimalno smanjuje u gradskom prometu. U slučaju kada vozilo miruje (na semaforu) ili pri polaganoj vožnji (kao što je, recimo, uparkiravanje) baterija je puna a motor sa unutrašnjim sagorevanjem potpuno je isključen.
Pionir Ferdinand Porsche
Istorija hibridnih pogona započela je godine 1896. Vec je tada automobilski inženjer Ferdinand Porsche prijavio patent za jednu vrstu električnog motora. Nešto kasnije napravio je dinamo koji je bio spojen sa motorom na benzinski pogon i koji je tako proizvodio struju za bateriju. Ozbiljnije studije o električno-hibridnim vozilima prisutne su već početkom 1970-ih godina. Tada je Amerikanac Victor Wouk osobno vozilo tipa ‘Buick Skylark' preradio u hibridno vozilo. Nemački proizvođac automobila Mercedes-Benz pokazao je godine 1982. prvi prototip hibridnog vozila koji, međutim, nije uspeo ući u serijsku proizvodnju. I drugi nemački proizvođaci kao što su Wolkswagen i Audi takođe su godinama radili istraživanja hibridnih pogona. Sredinom 1990-ih godina Audi je hibridno vozilo pokušao plasirati na tržište (Audi 80 Duo, kasnije Audi A4 Duo). Projekt nije uspeo zbog visoke cene koja je iznosila oko 60.000 nemackih maraka.
Godine 1997. sa japanskim proizvođacem Toyotom započinje takoreći istoriju uspeha hibridnih automobila. Od tada je prodano oko 750.000 automobila modela 'Prius' koji je u međuvremenu na tržištu prisutan već u trećoj generaciji. Prema najnovijim podacima Toyota će ove godine produkciju znatno povećati i prodati 430.000 vozila. Za godinu 2010. Ovaj koncept predviđa prodaju od milion primeraka iste marke. Hibridna vozila su najomiljenija u SAD-u. Njihov deo na tržištu, međutim, još uvek mali: u SAD-u kreće se oko 0,5 posto, u Nemačkoj oko 0,6 promila.
Japanci u prednosti
Da bi sprečili preveliku prednost Japanaca, proizvođaci automobila BMW, General Motors i DaimlerChrysler udružili su se u proizvodnji svog hibridnog pogona za što su izdvojili oko jednu milijardu američkih dolara. Volkswagen, Porsche i Audi sklopili su savez radi proizvodnje hibridnog pogona.
Za mnoge eksperte hibridni pogon je ipak tek jedno međurešenje na putu do vozila bez emisije štetnih spojeva. Velika baterija u hibridnim pogonima zahteva veću težinu vozila što ponovo znači veću potrošnju goriva. Drugi nedostatak hibridnih pogona je proizvodnja i kasnije uklanjanje baterije. Sama proizvodnja baterije zahteva puno energije, a ekološki osvešteno uklanjanje visoke troškove.
U Nemačkoj su trenutno Toyota Prius, Lexus RX 400h, GS 450h i Honda Civic IMA najpoznatija vozila na hibridni pogon.
Izvor: mojauto.rs
Priredio: Nikolić Stefan
Folksvagenov "XL1": hibrid od karbona sa rekordno niskom potrošnjom.
Folksvagen je pre manje od šest godina obećao da ce napraviti automobil sa potrošnjom od 1L/100km. Ne samo da su održali obećanje vec njihov novi "XL1" hibrid može da se pohvali sa potrošnjom od 0.9L/100km, a ovaj futuristički auto će sledećeg meseca imati svetsku premijeru na ženevskom salonu automobila.
Neverovatan izgled ovog dvoseda je sav u funkciji aerodinamike, a rezultat je niski koeficijent otpora vazduha od samo 0.186 koji doprinosi maloj potrošnji.
Na prvi pogled se primećuje nekoliko detalja koji su kljucni elementi aerodinamicnosti "XL1"-a poput nedostatka retrovizora(koji su zamenjeni kamerama), pokrivača za zadnje tockove i ugaonih LED farova.
Potrošnja je dodatno smanjena malom težinom od 795 kg. i niskim centrom gravitacije.
Što se tiče motora, napredni dizel-električni "plag-in" hibrid sistem uspeva da proizvede ukupno 73KS i maksimalnu brzinu od 160km/h.
Kao što je obično slucaj sa hibridima moguće je odabrati različite modove vožnje koji podrazumevaju električni, dizel ili kombinovani režim rada.
U električnom modu, "XL1" može da pređe oko 50km zahvaljujući litijum-jonskoj bateriji, a kako bi se postigla neverovatna potrošnja od 0.9L, baterija mora konstantno da se dopunjuje, a za rezervu, tu je rezervoar za gorivo od 10L.
Struktura automobila je od laganog karbona, a dimenzije su mu: 3.8m dužina, 1.6m širina i 1.1m visina.
Detalji o ceni i dalje nisu poznati, a nakon prvih 50 primeraka, koji će biti proizvedeni kasnije ove godine, Folksvagen će odluciti da li im se isplati masovnija proizvodnja.
Izvor: mojauto.rs
Priredio: Nikolić Stefan
Dana, 08. maja 2013. godine, pokrajinski sekretar dr Slobodan Puzović objavio je rezultate Konkursa o dodeljenim bespovratnim sredstvima iz budžeta AP Vojvodine za realizaciju projektnih aktivnosti udruženja građana iz oblasti zaštite životne sredine i oblasti arhitekture, urbanizma i graditeljstva u 2013. godini.
Udruženje Centar za energetsku efikasnost – “CEFIX” Vršac je na ovom Konkursu apliciralo sa projektom “Еdukаtivnо pоkаznа rаdiоnicа zа učеnikе srеdnjе pоlјоprivrеdnе škоlе u Vršcu - Izrаdа sоlаrnе sušаrе zа vоćе, pоvrćе i lеkоvitо bilје” kod Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine. Odobreni iznos bespovratnih sredstava iz budžeta Autonomne Pokrajine Vojvodine za sufinansiranje ovog projekta iznosi 146.000,00 dinara.
Osnovni ciljevi projekta su: pоdizаnjе еkоlоškе svеsti učеnikа, nаstаvnikа i zаintеrеsоvаnih grаđаnа, prоmоvisаnjе еfikаsnоg kоrišćеnjа еnеrgiје izrаdоm јеdnоstаvne sоlаrne sušаre zа vоćе, pоvrćе i lеkоvitо bilје, zatim аltеrnаtivnih izvоrа еnеrgiје, kao i vоlоntеrskоg rаdа i аktivizmа.
Pored izrade same sušare u toku implementacije projekta biće održana tri predavanja sa sledećim temama: “Еnеrgеtskа еfikаsnоst kао nаčin živоtа”, “Sоlаrni kоlеktоri - izgrаdnjа i kоrištеnjе”, i “Sоlаrnе sušаrе - izgrаdnjа i kоrištеnjе”.
Pоlјоprivrеdnа škоlа „Vršаc“ iz Vršcа, kао pаrtnеr nа prојеktu, uz uklјučivаnjе učеnikа u prаktičаn rаd, dоbićе funkciоnаlnu sоlаrnu sušаru zа vоćе, pоvrćе i lеkоvitо bilје kојu ćе mоći dа kоristi u nаstаvnоm prоcеsu kао srеdstvо zа rаd.
Nаmеrа „CЕFIKS“-а је dа uklјučivаnjеm i еdukоvаnjеm vеćеg brоја učеnikа i vоlоntеrа prеnеsе оsnоvnа znаnjа о оbnоvlјivim izvоrimа i еfikаsnоm kоrišćеnju еnеrgiје, tе prаktičnim rаdоm pоkаžе mеtоdе kојimа sе tо pоstižе. Оčеkuје sе dа ćе оni tа znаnjа dаlје kоristiti i širiti u svоm živоtnоm i rаdnоm оkružеnju.
Održana konferencija o rezultatima odobrenih projektnih aktivnosti udruženja građana iz oblasti zaštite životne sredine, arhitekture, urbanizma i graditeljstva u 2013g.
Dana, 08. maja 2013. godine, pokrajinski sekretar dr Slobodan Puzović objavio je rezultate Konkursa o dodeljenim bespovratnim sredstvima iz budžeta AP Vojvodine za realizaciju projektnih aktivnosti udruženja građana iz oblasti zaštite životne sredine i oblasti arhitekture, urbanizma i graditeljstva u 2013. godini.
REZULTATI PRIJAVLjENIH I ODOBRENIH PROJEKTNIH AKTIVNOSTI UDRUŽENjA GRAĐANA IZ OBLASTI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE, ARHITEKTURE, URBANIZMA I GRADITELjSTVA U 2013.G.
1.) Oblast zaštite životne sredine
Na Konkursu se prijavilo 195 udruženja građana sa 196 projekata, a odobreno je za sufinansiranje 38 projekta i podeljena su sredstva u ukupnom iznosu od 2.000.000,00 dinara.
Od ukupnog broja prijavljenih projekata udruženja građana, najviše je pristiglo iz Bačkog regiona 115 (najbrojniji su iz Novog Sada sa 54 i Subotice sa 8 projekata), iz Banata 64 (najbrojnije su iz Zrenjanina, ukupno 12), a samo 16 organizacija iz Srema.
Od 196 prijavljenih projekta po sadržaju je sledeći odnos: najbrojniji su projekti kombinovani edukacija-promocija 85 (E/P), kombinovani edukacija-akcija-promocija 31 (E/A/P), samo akcija 24 (A), samo edukacija 19 (E), kombinovani edukacija-akcija 16 (E/A), kombinovani akcija sa promotivnim sadržajem 15 (A/P), samo publikacija 6 (P).
Odobreno je ukupno 38 projekata: 21 je iz Bačke, 16 iz Banata i 1 iz Srema, a po sadržaju je sledeći odnos: najbrojniji su kombinovani projekti edukacija-promocija 21 (E/P), kombinovani edukacija-akcija-promocija 6 (E/A/P), akcija sa promotivnim sadržajem 5 (A/P), edukacija-akcija 3 (E/A), edukativnog karaktera 2 (E) i samo akcija 1 (A).
2.) Oblast arhitekture, urbanizma i graditeljstva
Na Konkursu se prijavilo 32 udruženja građana sa 33 projekta, a odobreno je za sufinansiranje 28 projekata i dodeljena su sredstva u ukupnom iznosu od 2.800.000,00 dinara.
Od ukupnog broja prijavljenih projekata udruženja građana, najviše je pristiglo iz Bačkog regiona 24 (najbrojnija udruženja građana su iz Novog Sada sa 18, iz Subotice sa 3, iz Bačke Topole 1, iz Srbobrana 1 i iz Titela 1), iz Banata 7 (iz Vršca sa 2, iz Pančeva sa 2, iz Novog Kneževca 1, iz Novog Miloševa 1 i iz Velebita 1), a samo 1 udruženje građana iz Srema (iz Iriga).
Od 33 prijavljena projekta po sadržaju je sledeći odnos: najbrojniji su projekti kombinovani edukacija-akcija 9 (E/A), kombinovani edukacija-promocija 5 (E/P), samo akcija 6 (A), samo edukacija 6 (E) i samo publikacija 7 (P).
Odobreno je ukupno 28 projekata: 20 iz Bačke, 7 iz Banata i 1 iz Srema, a po sadržaju je sledeći odnos: najbrojniji su kombinovani projekti edukacija-akcija 8 (E/A), zatim samo publikacija 6 (P), samo akcija 4 (A), samo edukacija 5 (E) i kombinovani edukacija-promocija 5 (E/P).
Izvor: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine
Ušteda energije u industrijskim sistemima
Zahtevan cilj, uštede energije u industrijskim sistemima, okupio je visokokvalifikovan kadar koji je tokom godina rada i istraživanja projektovao više originalnih tehničkih rešenja koja su spoj najnovijih dostignuća u ovoj oblasti u svetu i specifične problematike u projektovanju energetskih sistema na našim prostorima.
Osnovna ideja vodilja u projektovanju je bila da se uspostavi potpuno automatizovana kontrola nad ovakvim sistemima uz minimalno učešće ljudi i maksimalnu uštedu energije. Zahvaljujući ovakvom pristupu, uspeli smo da investitorima ponudimo najracionalnija rešenja za eksploataciju ovakvih sistema, produžimo radni vek postrojenja, omogućimo veću pouzdanost korišćenja i omogućimo brz povrat uloženih sredstava na osnovu ostvarenih ušteda (toplotne energije, vodene pare, hemijski pripremljene vode, goriva.)
Projektovanje i izvođenje projekata, čija realizacija za osnovni cilj ima kvalitetno upravljanje energijom potvrdilo je naše mesto jednog od lidera u svetu energetike na našim prostorima.
Tehnološka rešenja
Tehnološko-konstrukciona rešenja energetskih sistema koja su koncipirana kao otvoreni sistemi bez povratka kondenzata i adekvatne regulacije pare, rekonstruišemo u zatvorene sisteme čime se postižu uštede i do 70%.
Potrebno vreme za rekonstrukciju zavisi od kapaciteta i veličine postrojenja, a traje od 1 do 6 meseci. Tehnološka rešenja produžavaju radni vek postrojenja i pouzdanost njegovog korićenja i omogućavaju povraćaj investicije već u periodu od 3 do 18 meseci.
Projekti po principu „ključ u ruke” obuhvataju sve faze realizacije, od donošenja idejnog rešenja i projektovanja sistema, preko utvrđivanja ostvarenih efekata do intenzivne edukacije osoblja investitora za korišćenje novih sistema
Izvor: igumanov.rs
Preuzela: Tamara Horti, III-2
Planovi su u toku za izgradnju hajteh mini-grada van grada Pariza, Francuska. Kao i svi dobri egzibistionički arhitektonski planovi, zadatak projektovanja grada od 0,8 kvadratna kilometara sa maloprodajnim, kulturnim i poslovnim objektima je dat na konkurs. Na konkursu je pobedio tim biroa Bjarke Ingels Group (BIG), koji je predstavio svoju viziju razvoja mini grada sa zelenim krovovima nazvan EuropaCity, koji izgleda slično kao srušeni i zarasli NLO.Razvoj se planira za „izuzetno dobro povezanu“ lokaciju između Pariza i obližnjeg Ruasija, u blizini aerodroma Šarl de Gol. Lepi kompjuterski renderi koji je ustupio biro BIG sugerišu da će EuropaCity biti veliki, okrugli, zeleni i brežuljkasti. Zamislite tržni centar van grada sa ogromnim parkom na krovu i koji je ušuškan u zemlju na strateškim mestima. Uradite to i imaćete skoro savršenu viziju EuropaCity-ja na umu. (Ili prosto možete pogledati fotografije i pokvariti igru.).Taj krov se sastaje sa terenom na suprotnim krajevima ravoja i obezbeđuje da zeleni koridor povezuje zelena polja na obe strane, kao i rezbarenje jasne linije lokacije od tih polja do samog Pariza. Ovo je pametni primer urbanističkog planiranja.
Naziv EuropaCity potiče iz pet različitih zona koja će svaka biti tematska prema oblastima u Evropi. Biro BIG ih opisuje kao odgovor EuropaCity-ja na La Ramblu, Regent ulicu i Šanzelize. Plan je da svaki od pet regiona koristi drugačiji izvor obnovljive energije. Internet sajt WAN izveštava da će se kombinacija geotermalne energije, solarne energije i biogoriva koristiti na lokaciji, što svakako zvuči kao mnogo više razmatrani pristup.EuropaCity će biti obuhvaćen sa pešačkim i biciklističkim kružnim avenijama, zajedno sa nekim oblikom elektrificiranog javnog prevoza. Modeli biroa BIG ukazuju na šinski sistem sa pojedinačnim jedinicama za porodice i manje grupe.
On će takođe uključivati veliki sistem za upravljanjem toplote koji će upotrebljavati otpadnu toplotu za grejanje bazena i sličnih prostora. Slično tome, postoji namena da otpadne vode budu uhvaćene i korišćene za navodnjavanje parkova i zelenih površina.Saopštenje za javnost arhitektonskog biroa BIG navodi da EuropaCity „kombinuje gusti grad sa otvorenim pejzažom, istraživajući urbane i zelene potencijale lokacije u isto vreme.“ Tema spajanja urbanog i ruralnog javlja se više puta u saopštenju biroa, ali gledajući na projekat biroa BIG, možda i postoji opravdanje korišćenja takve terminologije.
Izvor: gradjevinarstvo.rs
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Svet arhitekture je figurativno skinuo kapu na Dan planete Zemlje u ponedeljak sa otvaranjem zgrade Bulliit centra u Sijetlu. Zgrada Bulliit centar ima za cilj da zadovolji rigorozni standard Living Building Design Challenge, koji gleda izvan projektnih kriterujuma i proverava zelene akreditive zgrade, uključujući energetsku samodovoljnost u toku jedne godine upotrebe zgrade. Ali, još važnije, njeni projektanti tvrde da je Bulliit centar najzelenija poslovna zgrada na svetu.Vodeća tehnologija na Buillit centru jeste krovna solarna mreža. Postavljena skoro ravna, mreža stvara niz nadstrešnica koje se produžavaju van gabarita zgrade. Tvrdi se da nagib od 5 stepeni kompromituje samo 10 odsto njihovog učinka, a omogućava dodavanje više panela na istoj oblasti.
Njujork Tajms izveštava da bi, na papiru, solarna mreža od 244kW trebala da bude dovoljna za 230.000kWh električne energije godišnje, što bi trebalo da bude dovoljno zahvaljujući činjenici da je zgrada mnogo efikasnija od sličnih poslovnih objekata. Bullitt fondacija ističe da Sijetl prima više sunčeve toplote od proseka u Nemačkoj, zemlji u kojoj su solarne instalacije u procvatu. Jedna od efikasnih mera koje su korišćene jeste maskimizacija dnevne svetlosti. Ono što je neobično jeste da Bullitt fondacija tvrdi da zgrada može raditi 90 odsto vremena bez potrebe za bilo kakvim električnim sijalicama (pošto je kancelarija, ona se prvobitno koristi tokom dana, što očigledno pomaže). Kada je to potrebno, detekcija prisustva, senzori dnevnog svetla i zatamljivanje obezbeđuje da se ne koristi više ravete no što je potrebno.
Zgrada takođe mora da prikaže samodovoljnost vode. U tom smislu objekat je opremljen suvim kompostirajućim toaletima i sistemima sa prikupljanje kišnice na krovu, koji usmerava vodu do podzemnog skladišta za prečišćavanje.Kako bi se usaglasio sa ostalim stavkama na listi Living Building Challenge, nijedan zabranjeni materijal, kao što je PVC, kadmijum, olovo i živa (tako da ne postoji fluoroscentno osvetljenje), nije korišćen u izgradnji. Zgrada je navodno prva zgrada srednje visine u Sijetlu od 1920-tih koja je koristila drvo za konstrukciju (sertifikovano od strane Saveta za upravljanjem šumama - FSC), koje je korišćeno zajedno sa čeličnim ramom. Zgrada je time, dakle, ispred svog vremena u onome što se čini kao procvat interesa u korišćenju drveta kao građevinskog materijala sa visokim performansama.
Iako su prozori zgrade automatizovani i motorizovani kako bi se regulisala unutrašnju temperatura, neki se mogu otvoriti i zatvoriti ručno, pružajući korisnicima prostora određeni stepen kontrole nad svojim okruženjem koji može da doprinese zadovoljstvu na radnom mestu. Bullitt centar takođe promoviše pešačenje, biciklizam i upotrebu javnog prevoza, pošto nema garažu u svom okviru. Biciklistička staza veličine tri garaže se nalazi na lokaciji. „Mi smo stigli do tačke u kojoj više inkrementalizam više ne funkcioniše“, rekao je predsednik Bullitt fondacije, Denis Hejs. „Mi moramo da napravimo gigantske korake - velike skokove - ka novim metodama obavljanja posla.“
Ovaj radikalni „novi način“ proteže se na dugovečnost zgrade. Za razliku od drugih savremenih poslovnih zgrada koje sada često imaju životni vek od pukih par decenija, Bullitt centar je projektovan i izgrađen da traje 250 godina. Zgrada je postala radni test slučaj za vlasti grada Sijetla kako bi preispitali svoje propise planiranja i podstakli održivi dizajn. Štaviše, Bullitt fondacija se nada da će zgrada predstavljati reper za projektovanje sličnih zgrada u severozapadnoj Americi, i ona deli lekcije naučene u izgradnji sa građevinskim stručnjacima i, naizgled, sa svakim ko je zainteresovan za projektovanje. Posetioci zgrade mogu da skeniraju QR kodove kako bi se upoznali sa aspektima projekta, uključujući i elektro i mašinske servisne puteve koji su, što je neobično, vidljivi umesto da su sakriveni od pogleda.
U razgovoru za Njujork Tajms, direktor fondacije Hejz je objasnio da ukoliko u roku od jedne decenije Bullitt centar i dalje ostane jedna od zgrada sa najboljim učinkom, ona neće opravdati svoju svrhu. Ovo je svakako stav vredan divljenja. Radujemo se da vidimo kako će budućnost izgledati, i da li će drugi projektanti nastaviti tamo gde su projektanti Bullitt centra stali.
Izvor: gradjevinarstvo.rs
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Korišćenje energije deluje na životnu sredinu
Proizvodnja, transport i korišćenje energije u velikoj meri utiču na okolinu i ekosisteme. Kod energije uticaj na okolinu je gotovo uvek negativan, od direktnih ekoloških katastrofa do indirektnih posledica (kao što je globalno otopljavanje) Kako će energetske potrebe čovječanstva rasti u budućnosti neophodne su mere kojima bi se uticaj eksploatacije i korišćenja energije na okolinu i zdravlje ljudi smanjio na najmanju moguću meru.
Racionalno korišćenje energije
Izvor: www.rgf.rs
Upustvo priredio: Tomislav Milunov, II-7
U oblasti energetske efikasnosti Srbija za razvijenim zemljama zaostaje nekoliko decenija, izjavio je danas državni sekretar Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Radivoje Mitrović."Očekujem da talas koji je bio karakterističan za Evropu poslednjih desetina godina, tek stigne ovde i da će to biti podloga za novi investicioni ciklus, pre svega, u podizanje zgrada", kazao je Mitrović.
On je na međunarodnom simpozijumu "Obnovljivi izvori energije i zdrave zgrade" u Beogradu naglasio da je to šansa za velike kompanije, ali i mala i srednja preduzeća da razviju biznis, smanje troškove energije, ali i da se generalno podigne kvalitet života. Mitrović je naveo da je energetska efikasnost odavno jedna od aktuelnih tema i oblasti zbog svoje važnosti u ukupnom razvoju civilizacije i da predstavlja jednu od šansi za brži razvoj ekonomije i veće zapošljavanje. On je napomenuo da skoro nijedna oblast nauke u Srbiji nije u takvoj sprezi sa strukom i naukom kao što je to slučaj sa energetskom efikasnošću.
Sekretar Udruženja Privredne komore Srbije za energetiku Slobodan Petrović, složio se da smo u oblasti obnovljivih izvora energije mladi i tek na početku, jer tek nekoliko godina primenjujemo te tehnologije. U našem sistemu već radi 30 obnovljivih izvora energije, ali njihova snaga je simbolična, ukazao je Petrović na skupu u organizaciji PKS, Društva za klimatizaciju, grejanje i hlađenje Srbije i Centra za održive i zdrave zgrade Univerziteta Ksung Hee iz Južne Koreje.
On je podsetio da naša zemlja do 2020. godine mora da ispuni preuzetu obavezu da 27% ukupne energije u upotrebi bude iz obnovljivih izvora.
Izvor: ekokuce.com
Priredila: Dragana Žarkov II - 4