Zaista je pravo zadovoljstvo kada se učestvuje u realizaciji projekta koji nastavi da živi i da se razvija i nakon formalnog završetka. Učenici srednje škole NIKOLA TESLA iz Vršca, u saradnji sa profesorom OŠ ŽARKO ZRENJANJIN iz Izbišta radili su i nakon završetka projekta na daljem usavršavanju i testiranju kolektora. Kakve su rezultate postigli pogledajte i sami u foto faleriji ili preuzmite POWER POINT prezentaciju!
Rezultati su i više nego sjajni. Planiraju da svojim radom učestvuju i na takmičenju a mi im želimo puno sreće i uspeha i radujemo se nekog budućoj saradnji.
Mashable je uvrstio solarni punjač za mobilne uređaje Strawberry drvo na listu 25 tehnoloških inovacija koje svaki pametan grad mora da ima.
Do 2030. godine više od pet milijardi ljudi živeće u urbanim sredinama, navodi se na portalu Mashable i dodaje da "pre nego što dođemo do toga, moramo da učinimo gradove optimalnijim za život", a tehnologija će biti od velike pomoći za postizanje tog cilja.
Inovacija iz Srbije, javni solarni punjač Stroberi Drvo, koji je uvršten na Mašablovu rang listu, za sada je postavljen na devet destinacija - u Obrenovcu, Novom Sadu, Kikindi, Vranju, Boru, Valjevu i u Beogradu na Zvezdari, u Tašmajdanskom parku, a uskoro i na Trgu Slavija.
Kompanija mt:s, prepoznajući značaj i potrebu ulaganja u oblast zaštite životne sredine i obnovljivih izvora energije, pomogla je postavljanje pet solarnih punjača širom Srbije, i to u Boru, Valjevu, Kikindi, Beogradu i Vranju.
Na Mashable listi, između ostalog, našli su se i Inicijativa za pristup podacima i hakatoni, kao što je New York City's BigApps takmičenje, gde se razvijaju aplikacije koje unapređuju gradove i građanima pružaju neophodne informacije, na primer o tome kakav je kvalitet vazduha, koji su restorani čisti, i slično.
Izvor: mondo.rs
Prva solarna elektrana snage jednog megavata u Hrvatskoj, koja se nalazi u Kanfanaru u Istri, završena je i oko 20. januara se očekuje i njeno zvanično puštanje u rad, prenose hrvatski mediji.
Nakon probnog roka od tri nedelje koji je u toku, solarna elektrana u Kanfanaru, koja se prostire na 21.000 kvadratnih metara, energijom će snabdevati 3.500 domaćinstava, prenosi portal Kroenergo (www.croenergo.eu)
U tu solarnu elektranu, koja je trenutno najveća u Hrvatskoj, proizvodiće 1,2 miliona kilovat sati energije godišnje putem 4.256 instaliranih fotonaponskih modula.
Kompanija "Petrokov" iz Zagreba, koja je u solarnu elektranu uložila dva miliona evra, najavila je da će u martu početi gradnju nove solarne elektrane u Kanfanaru iste veličine i snage u koju će investirati 1,5 miliona evra.
Ta kompanija je najavila i da će treću solarnu elektranu od jednog megavata graditi u Iloku.
Izvor: Beta
Nedavno je opširno pisano o izradi solarnog kolektora u Osnovnoj školi „Žarko Zrenjanin“ u Izbištu. Kolektor je urađen, izvršena su odgovarajuća merenja njegove efikasnosti, ali se stalo sa ugradnjom. Kao prvo, trebalo je odlučiti gde će se kolektor postaviti i šta treba od ostale opreme. Drugi zadatak se odnosio na njegovu potpunu praktičnu primenu, što je glavni cilj projekta koji su finansirali Pokrajinska vlada Vojvodine i Skupština opštine Vršac, uz saradnju sa „Cefix-om“ iz Vršca.
Pošto kolektor ima masu 65 kg (težina: 637,65 N), a postavlja se na zid pod odgovarajućim uglom (oko 60⁰), koji zavisi od srednjeg ugla Sunčevih zraka u toku godine, veoma je bitno da njegovi nosači budu čvrsti i stabilni (metalni) i bez pomeranja zbog udara vetra na čeoni deo. Napravljen je globalan proračun materijala za montažu i elektroniku, što će finansirati škola, jer se kolektor ugrađuje na bočnom zidu biblioteke, koja se nalazi u novom delu školske zgrade. Preduzete su mere na kompletiranju elektronike koja je potrebna za rad kolektora. Pre svega, planirana je ugradnja diferencijalnog termperaturnog prekidača (sa operacionim pojačavačem LM741) koji upravlja sa uključenjem ventilatora kod zadate vrednosti temperaturne razlike ( Δt = tu – ts, tu: unutrašnja temperatura, ts: spoljašnja temperatura). Pored elektronike za upravljanje ventilatorom, koji pokreće protok vazduha kroz komore, planirana je i ugradnja elektronskog termometra, koji će prvenstveno služiti za eksperimentalna merenja na časovima sekcije „Mladi fizičar“ i na nekim časovima iz nastave fizike ( kalorika u VII razredu). Termometar je već urađen sa velikom preciznošću očitavanja temperature u sredini gde se nalazi njegova osetljiva sonda (KTY81-210). Slične sonde se koriste i kod diferencijalnog prekidača. Temperaturni rele sa jednim senzorom prati kretanje temperature u odnosu na ambijent. Diferencijalni temperaturni regulator, ili prekidač, prati kretanje tepmerature na drugom senzoru koji je spojen na operacioni pojačavač. Tačnije rečeno, senzori su spojeni na ulaze u operacioni pojačavač.
Napajanje cele elektronike vršiće se jedinicom za napajanje koja se koristi u računarima, zbog njene stabilnosti (napon i jačina struje), te mogućnosti izbora napona ±5V i ±12V. Za ovu varijantu smo se opredelili zbog mera bezbednosti (naponi koji nisu opasni po život), ali i zbog stabilne struje za rad ventilatora na ulazu u komore solarnog kolektora. Ispravljačkoj jedinici („čoper-napajanje“) će biti dodat jedan NiCd akumulator (7 Ah, 12V), sa posebnim delom za njegovo stalno dopunjavanje. Akumulator će biti automatski uključen (preko posebnog relea) u slučaju nestanka struje, tako da će zameniti napajanje svih elektronskih komponenti i u vanrednim uslovima rada. Najosetljiviji deo elektronike će biti pravilno dimenzionisanje punjenja NiCd akumulatora, koji u slučaju lošeg proračuna može brzo da strada, a njegova cena je još uvek visoka, tako da se ne isplati površnost u tom delu posla. Elektronika za regulaciju punjenja se prilagođava vrsti NiCd akumulatora, što se razlikuje u odnosu na olovne akumulatore. Takvi proračuni se rade na časovima sekcije iz fizike sa učenicima osmog razreda.
Sve planirane poslove će raditi učenici na časovima sekcije „Mladi fizičar“, zajedno sa predmetnim nastavnikom, što ih stavlja u poziciju da na najbolji način primene teoriju u praksi. U toku druge faze implementacije biće proučene i druge mogućnosti dogradnje, sve sa ciljem da korišćenje kolektora bude ekonomično, svrsihodno i potpuno automatsko po pitanju upravljanja.
Autor: Hasan Helja
Seća li se neko Logitech bežične solarne tastature K750? Logitech je nedavno najavio novu solarnu tastaturu za Mac, iPhone i iPad. K760 tastatura je elegantna i kompaktna tastatura za ugrađenim ćelijama koje pune sunčevi svetlosni zraci. Takođe, ova tastatura obezbeđuje i Bluetooth povezivanje i omogućava lako simultano uparivanje više uređaja, kao i brzu zamenu rada na svakoj od njih uz samo jedan pritisak na dugme.
Savršen par za najomiljeniji Apple uređaj bilo kog korisnika, Logitech bežična solarna tastatura K760 je uređaj koji odlikuje minimalistički dizajn i Mac-specifični tasteri, uključujući i Command, Brightness, Eject itd. Jedinstveni meki tasteri ove tastature omogućavaju ugodnije i tiše kucanje, kao i veću brzinu kucanja u odnosu na klasične tastature. Slično kao i kod ostalih Logitech solarnih tastatura, i ovaj model je moguće puniti na bilo kom izvoru svetlosti, unutar zatvorenog prostora ili napolju. Jednom kada je potpuno napunjena, tastatura funkcioniše barem 3 meseca, čak i u potpunom mraku. Logitech bežična solarna tastatura biće dostupna u prodaji po ceni od 79,99 dolara.
Izvor: itbox.rs | Autor: Miloš Petrović, foto: tech.sc, mobiletor.com
Genijalno rešenje za sprečavanje isparavanja iz kanala za navodnjavanje. Postavljeni solarni paneli nad kanalima u Gudžaratu generišu 1 MW električne energije po kilometru dužive ovako postavljenih panela. Sjajno rešenje za sve prostore kojima je navodnjavanje neophodno a nalaze se na prostorima u kojima je vlažnost vazduha veoma mala pa je stepen isparavanja veoma veliki.
Da li ste vi naišli na neki primer dobrog dizajna u kojem je spojeno više disciplina u okviru istog projetka?! Ako jeste pošaljite komentar ili nas kontaktirajte putem e-maila
Sušene šljive, kajsije, banane, ananas... ukusno i sjajno! Ali da li ste znali da možete da proizvedete sušeno voće da pri tome ne utrošite ni malo električne energije u dehidratorima koji nisu toliko skupi ali zato dok rade troše dosta električne energije. Kako?! Pa pogledajte video iz priloga i uverite se sami... :)
Znamo da je ekonomska kriza i dalje aktuelna ali uskoro bi trebalo da se pojavi svetlo na kraju tunela. Zato je vreme da razmislite o vremenu posle krize i o tome šta ćete sve kupiti kada počnu da cvetaju ruže. Nama se recimo dopada ova luksuzna superjahta WHY - Wally Hermés Yachts na koji bismo rado preselili redakciju. Ona je zajednički projekat Hermèsa, francuskog brenda koji je sinonim za luksuz i proizvođača jahti Wally iz Monaka.
Za sada su otkriveni samo neki detalji ovog čudnog broda, a to je da će biti pogonjena na dizel motore, ali su tu i ogromne površine prekrivene solarnim ćelijama. Centralni računar kontroliše većinu funkcija, što znači da će ovo čudo biti prva pametna kuća na vodi. Hermès je bio zadužen za dizajn svih detalja, pa je tako recimo svaki deo enterijera jahte obložen vodootpornom kožom bizona. Brod je dugačak 58 metara i širok 38 metara. Cena se još uvek ne zna.
Izvor: Domino magazin
Dana 20. juna 2012. godine je u okviru projekta “Vršnjačkom edukacijom do održivog razvoja”, finansiranog od strane Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine i Opštine Vršac, održano je predavanje na temu “Mogućnosti korišćenja sunčeve energije” u prostorijama školskog centra “Nikola Tesla” u Vršcu.
Predavanje je održao Dragoslav Dobrosavljević, dipl. ing. elektrotehnike, koji je prisutnim učenicima ukazao na načine konverzije sunčeve energije (toplotna, električna), prikazao vrste objekata kod kojih je moguće koristiti sunčevu energiju, zatim pojasnio načine utvrđivanja očekivanog broja sunčanih sati na mestu postavljanja solarnih panela potrebnih za proračun, i prikazao šeme solarnih instalacija u primeni. Učesnici predavanja su bili učenici I i II razreda.
Nakon predavanja grupa učenika, koju je odredio predmetni nastavnik Milan Njegomir, pristupila je praktičnom delu predavanja, odnosno sklapanju solarnog kolektora od upotrebljenih limenki.
Ovim aktivnostima je projekat “Vršnjačkom edukacijom do održivog razvoja” priveden kraju. Predstavnici udruženja „CEFIX“ su odlučili da rezultati projekta, kao i praktični radovi učenika obe škole, budu predstavljeni na II Sajmu energetske efikasnosti koji će biti organizovan na jesen u Vršcu.
Brod na solarni pogon “Planetsolar” privodi kraju put oko sveta, posle godinu i po dana plovidbe. To je prvi pokušaj da se svet oplovi pomoću solarne energije, a ova vrsta energije bi mogla da nađe i konkretnu primenu u pomorstvu, pre svega u oblasti turizma.
“Ideja je rođena 2004. godine kada sam prisustvovao potpunom otapanju glečera debljine 500 metara na Islandu. Shvatio sam da su klimatske promene realnost i da je potrebno preduzeti nešto”, rekao je za AFP Rafael Domžan (Domjan), 40-ogodišnji Švajcarac i vođa ekspedicije, dok je brod prolazio između ostrva Elba i Korzike.
Inspirisan delima Žila Verna (Jules Verne), ovaj inženjer elektrotehnike tragao je za sponzorima kako bi izgradio katamaran dug 31 metar, što je najveći brod na solarni pogon u svetu. Njegov san će postati java kada upozna 2008. nemačkog industrijalca Imoa Štrehera (Immo Stroeher).
“Planetsolar”, plod njihovog partnerstva, isplovio je iz Monaka u septembru 2010. a u tu luku trebalo da uplovi 4. maja posle plovidbe oko sveta koja je trajala gotovo 600 dana. Domžan je predvodio francusko-nemačko-švajcarsku ekipu, koju su pored njega činli kapetan, glanvi konstruktor i mehaničar. Pošto su preplovili Atlantik i prošli kroz Panamski kanal, plovili su Pacifikom, a zatim su se kroz Suecki kanal zaputili ponovo u Evropu.
Domžan je istakao da ovo putovanje pokazuje da ljudi dovoljno raspolažu znanjem, tehnologijama, sirovinama i obnvoljivim izvorima energije da bi obezbedili održiv razvoj i zaštitili planetu.
“Planetsolar” sa solarnim panelima ukupne površine 537 kvadratnih metara može da po lepom vremenu proizvede 500 do 600 kilovat-sati, i da zahvaljujući tome pređe najviše 300 kilometara kada je baterija poptuno napunjena. Brod razvija brzinu sličnu brzini jedrenjaka, pošto motor ima snagu skutera.
Na brodu sve funkcioniše pomoću sunčeve energije: od motora do kompjutera do zagrevanja vode.
“Nije bilo lako napraviti brod, iako smo to učinili u rekordnom roku od godinu i po dana. Bilo je potrebno, na primer, naći dobre solarne (fotonaponske) module”, rekao je Jens Langvaser (Langwasser) (28), glavni konstruktor.
Princip je bio da se isključivo koriste tehnologije koje su dostupne širokoj javnosti. Na kraju je izgradnja ovog prototipa koštala 15 miliona evra, nešto malo više nego izgradnja klasičnog broda dugog 30 metara.
Upravljanje “Planetsolarom” nije, međutim, lako. Pošto mu je potrebno mnogo sunčeve energije, brod je morao da plovi što bliže ekvatoru i da često menja pravac. “Dva puta dnevno smo dobijali meteorološke izveštaje sa prognozama o sunčanim periodima. Ponekad smo morali da usporima da bismo prošli ispod male grupe oblaka do osunčanog dela”, rekao je kapetan Ervan Le Ruzik (Erwann Le Rouzic) (40), iskusni pomorac.
Takav način upravljanja bio je povremeno uzrok nestrepljenja i nezadovoljstva, posebno kada bi brod bio blokiran, kao kada je kod obala Australije čekao tri dana zbog oluje.
Le Ruzik nije, međutim, ništa manje iznenađen što je upravljao brodom koji je isključivo pokretala solarna energija. “Naravno da to može da se primenjuje samo u osunčanim zonama i na nekim brodovima, i ne kažem da ćemo kroz 10 godina imati solarne teretne brodove, ali znamo da se ovako nešto može izvesti i primeniti na razmne načine”, rekao je on i naveo primer turističkih brodova u Crvenom moru.
Za Domžana, ova misija je uspela pošto je upravo želeo da pokaže industrijskim krugovima, preduzetnicima i političarima da nije zaluđenik ili sanjar u stilu Vernovog junaka Fileasa Foga (Phileas Fogg).
Domžan je odneo i prvu pobedu, pošto su nakon prolaska “Planetsolara” pored Galapagosa, ekvadorske vlasti zabranila pristup jednom od ostrva brodovima sa klasičnim motorima i dozvolila samo polovilima na elektro-solarni pogon.
Izvor: AFP