Zašto je važno pravilno upravljati životinjskim otpadom? Kako se to čini? Šta su moguće opasnosti ako to ne činimo? Pogledajte u novoj animaciji Ekološkog centra "Stanište".
Japanski umetnik Juken Teruja od starog papira, novina, kesa i poštanskih markica pravi različite figure. Njegova dela su izložena u umetničkoj galeriji "Josee Bienven" u Njujorku pod nazivom "Jednostavna istina". Teruja navodi da je za pravljenje figura koristio papir sa kojim svaki čovek svakodnevno ima kontakt, koristi ga i baca.
Izvor: rs.n1info.com (ANADOLIJA/Bilgin S. Sasmaz)
Trećina svih svetskih useva zavisi od oprašivanja koje vrše pčele. Međutim ovi vredni insekti sve više i više nestaju s naše planete.
Jedan podatak ukazuje da je tokom prošle decenije uginulo toliko pčela da ako se taj negativan trend nastavi, svet će zadesiti globalna katastrofa. Pesticidi, bolesti, paraziti kao i promenljivo vreme glavni su uzroci umiranja pčela, a njihov manjak utiče na farmere koji zavise od ovih, žuto-crnih, insekata.
Na internet stranici Whole Foods je prikazano kako bi svet izgledao da populacija pčela naglo opadne:
Izvor: doznajemo.com
Koja su vaši utisci? Da li pčele zaista izumiru? Da li smo u opasnosti zbog toga? Iznesite vaša saznanja u okviru komentara.
Skupina ljudi koji žele da se na malom gradskom prostoru bave baštovanstvom okupila se oko ideje gradske bašte - Baštenska. Takvi projekti postoje već godinama u Evropi i tri godine u Beogradu, dok je u Novom Sadu projekat i dalje na nivou ideje.
Jedan od inicijatora ideje Mihajlo Vujasin kaže da desetak okupljenih trenutno traži pogodnu parcelu i dobrog domaćina koji bi podržao ideju i imao razumevanja.
"Dali smo sebi rok da, zbog kalendarske godine i uspešnosti projekta, kraja marta nađemo parcelu i počnemo da sejemo, sadimo i radimo na bašti. Nadam se da neće otići daleko u april, jer ako se to desi, onda bi zaključak bio da možda sada nije vreme da se tako nešto dogodi u gradu", rekao je Mihajlo Vujasin.
Do sada su organizovana tri sastanka, na kojima su se ljubitelji baštovanstva upoznali i razgovarali o ideji. Na jednom od njih je pušten dokumentarni film "How Cuba Survived Peak Oil", priča o Kubancima prinuđenim na baštovanstvo zbog embarga, štp im je poboljšalo kvalitet života.
"Ideja mi je veoma privlačna, zato što bih mogla da svoje dete uključim u tu priču, da mu pokažem kako to izgleda kada si daleko od betona i kada možeš da uložiš nešto u zemlju, da ti ona nešto pruži nazad i da sarađujete", rekla je Nataša koja planira da se uključi u projekat urbanih bašti.
U Beogradu ideja o urbanim baštama postoji još od 2011, ali se projekat realizovao tek 2013. Za projekat urbane bašte potrebna je zdrava zemlja daleko od izvora zagađenja. Parcela treba da ima dobar prilaz za ljude iz grada, da im je zgodno i blizu u kraju. Potrebna je voda da za biljke, ali i ljudi koji će stalno raditi i razvijati baštensku zajednicu, kažu iz Beogradskog festivala cveća, pokretača projekta Baštalište.
"Inicijatori ideje treba da budu uporni, isprobaju sve mogućnosti, razgovaraju sa svim postojećim faktorima, pa da se uhvate za konkretnu lokaciju i nađu nekoga u gradskoj upravi ko vidi u tome i interes samog grada. Najbitinije je da se građani samoorganizuju i budu uporni u svojoj ideji", rekla je Sabina Kerić iz Beogradskog festivala cveća.
Novi Sad je dobio ime po "novom zasadu", odnosno baštama koje su se nekad videle sa Petrovaradinske tvrđave, a kojih sada nema. Ideja Baštenske je da se ta tradicija nastavi i ne zaboravi.
Jasna Žugić
Preuzeto sa: oradio.rs
Udruženje “PARAKVAD VŠ” pokreće akciju “SAKUPI HUMANI ČEP” koja se bazira na prikupljanju plastičnih čepova, bez obzira koje veličine, boje i oblika, svi čepovi koji su napravljeni od plastike dolaze u obzir. Akcija je istovremeno ekološkog, humanitarnog, inkluzivnog karaktera, ali sa mnogo volonterskog angažmana. Naša poruka svim građanima glasi “SAKUPI HUMANI ČEP”, pomozi ljudima kojima je pomoć potrebna i njihov već težak život učiniti lakšim. Sakupljanjem plastičnih čepova sa ambalaža i njihovom daljom distribucijom, akcija bi obezbedila novac za nabavku ortopedskih pomagala namenjenim osobama sa invaliditetom. Istovremeno cilj je i menjanje svesti o osobama sa invaliditetom kao korisnim i aktivnim pripadnicima društva, takodje na ovaj način podiže se i ekološka svest kod građana, a posebno kod dece i omladine. U planu su i razgovori sa školama, prodavnicama, marketima iz cele opštine o priključenju akciji. Udruženje će prikupljene čepove skladištiti a kada se prikupi dovoljno čepova vršiće se distribuciju čepova do firmi koje se bave reciklažom ove vrste plastične mase a od dobijenih finansijskih sredstava kupovaće se ortopedska pomagala koja svojim kvalitetom i tehničkim performansama značajno utiču na kvalitet života osoba sa invaliditetom.
Detaljnije o akciji pročitajte na sajtu udruženja: Parakvad VŠ
Više od 5.600 patenata koji se odnose na tehnologiju vodoničnih gorivnih ćelija a koje je Toyota registrovala širom sveta biće dostupni svakome ko poželi da ih upotrebi za sopstvenu proizvodnju automobila sa pogonom na vodonik, saopštila je ta kompanija.
Japanski proizvođač tako je krenuo stopama Tesla Motorsa koji je polovinom 2014. odustao od zaštite patenata za tehnologiju električnih vozila.
Odluka koju je Toyota objavila na aktuelnom Međunarodnom sajmu elektronike (CES) u Las Vegasu doneta je sa ciljem da se ubrza globalni razvoj i uvođenje pogonskih sistema sa vodoničnim gorivnim ćelijama u automobile.
"Verujemo da se u svetu mogu dogoditi veličanstvene stvari kada čovečanstvo međusobno podeli dobre ideje", izjavio je potpredsednik Toyota grupe u SAD, Bob Karter.
"Smatramo da je za budućnost automobila na vodonik presudna prva generacija ovih vozila koja će se pojaviti na tržištu između 2015. i 2020. godine", objašnjava Karter.
"Zbog toga je neophodno srušiti korporativne granice i ostvariti tesnu saradnju između proizvođača automobila, državnih organa, akdemske zajednice i proizvođača energenata", dodaje on.
Kompanijama koje bi želele da iskoriste tehnologiju primenjenu na prvom Toyotinom produkcijskom modelu sa pogonom na vodonik, Mirai, biće dostupno ukupno oko 5.680 patenata.
Od toga, 1.970 patenata odnosi se na gorivne ćelije, 290 na rezervoare visokog pritiska za skladištenje vodonika u automobilu, 3.350 je u vezi sa elektronskim upravljačkim sistemima i softverom, dok se 70 patenata odnosi na tehnologiju proizvodnje vodonika i sistem snabdevanja.
Toyota je saopštila da je od ukupnog broja ponuđenih patenata 2.650 registrovano u Japanu, 820 u SAD, 760 u Evropi i 720 u Kini.
Patenti će biti na raspolaganju svim kompanijama koje proizvode automobile sa vodoničnim gorivnim ćelijama, kao i snabdevačima delova i komponenti za ovu vrstu vozila, te kompanijama koje se bave proizvodnjom, skladištenjem i distribucijom vodonika za potrebe snabdevanja automobila.
Grupa patenata koja se odnosi na gorivne ćelije biće besplatna do 2020. godine, a svi ostali - neograničeno.
Toyota će zatražiti od kompanija koje preuzmu njene patente da takođe podele svoje, ali pri tome neće biti uslovljavanja od strane japanskog proizvođača.
Izvor: B92.net
U cilju razvoja, ljudi grade i koriste različite privredne i infrastrukturne objekte, koji pored nesumnjivog ekonomskog značaja, mogu imati i neželjene uticaje po životnu sredinu, kao što su zagađenje okoline, ili iscrpljivanje prirodnih resursa.Kako bi se umanjili ili izbegli negativni uticaji, a iskoristili pozitivni ekonomski efekti projekta, zakonom je utvrđena posebna procedura procene uticaja na životnu sredinu, koja se sprovodi pre nego što projekat dobije dozvolu za gradnju.Domaćim i međunarodnim propisima garantuje se pravo javnosti da učestvuje u postupku procene uticaja – informisanjem, javnim uvidom i učešćem na javnim raspravama.
Čak iako nisu stručni u određenoj oblasti, značajno je da građani učestvuju, jer poznaju lokalne prilike i imaju iskustvo o određenom prostoru. Takođe, učešće građana u postupku odlučivanja utiče da se nadležni organi i investitori odgovornije ponašaju. Zato je važno da građani aktivno učestvuju, daju mišljenje i traže informacije o predloženim projektima, koji se pripremaju u njihovoj zajednici.U Vršcu je u toku postupak odlučivanja o proceni uticaja za izgradnju postrojenja za spaljivanje otpadnog etilen-oksida.
Javni uvid u dokumentaciju traje do 23. januara 2015. godine u periodu od 8 do 14 časova u Opštini Vršac (kancelarija 213), a u ponedeljak 26. januara zakazana je javna rasprava i javna prezentacija, sa početkom u 12 časova.
Odgovornost za kvalitet odluka imaju i građani. Što je njihovo interesovanje i učešće veće, to je veća mogućnost da takvo učešće bude kvalitetnije i ozbiljnije shvaćeno, a izražena mišljenja uzeta u obzir prilikom odlučivanja o predloženom projektu.
Pozivamo građane Vršca da u što većem broju i na kvalitetan način učestvuju u postupku procene uticaja na životnu sredinu, a prvi korak je učešće u postupku u vezi sa pomenutim postrojenjem.
- Oko svega ne treba dizati veliku prašinu i uzbunu jer grad ne beži od odgovornosti kada je reč o postupanju prema životinjama, pa i napuštenim i nećemo dozvoliti da se primeni bilo koje rešenje koje će narušiti uslove u kojima sada borave psi u Tvrđavi - zaključio je gradski većnik Miloš Banđur
Nakon što su udruženja za zaštitu životinja apelovala na javnost da im pomognu da zaštite 450 pasa smeštenih u azilu u blizini niške Tvrđave u prostoru koji je vlasništvo grada Niša, gradski većnik Miloš Banđur saopštio je da dok se ne obezbede uslovi da se životinje izmeste u odgovarajući azil privremenog ili trajnog karaktera, inspekcijsko rešenje o njihovom preseljenju neće biti izvršeno.
Većnik Banđur je istakao da bi najgore moguće rešenje bilo puštanje životinja na ulicu.
- Ne postoji adekvatan prostor za njihovo privremeno ili trajno izmeštaje i dok se ne obezbedi, nećemo dozvoliti remećenje sadašnjeg stanja stvari. Moram da naglasim da je formalno-pravno inspektor bio u pravu jer se radi o tuđoj površini, tuđem vlasništvu, ali isto tako da je ovo što radi udruženje vrlo korisno. Prostor su ogradili, životinje hrane, brinu o njima, sterilisali su ih i čipovali. Očigledno da ima situacija kada neko nešto korisno radi, ali to ne radi u skladu sa propisima – dodaje Banđur.
Pročitajte tekst u celosti na: telegraf.rs
Odbor političke stranke Zeleni Srbije u Šapcu pokrenuo je jedinstvnu političku akciju koja se prvenstveno odvija putem društvenih mreža. Akcija pod nazivom „100 minuta za 100.000 potpisa“ pokrenuta je radi prikupljanja potpisa za uklanjanje višedecenijskog opasnog otpada koji je uskladišten u pogonima nekadašnjeg industrijskog giganta Zorka Šabac. Zeleni Srbije su u uličnim akcijama „Za Šabac bez opasnog otpada“ u prethodih mesec dana prikupili preko 10.000 potpisa a ovim putem žele da uključe sve građane Srbije.
Tokom katastrofalnih poplava u proleće 2014. godine i Šabac je bio u velikoj opasnosti da Sava napusti svoje korito i poplavi proizvodne pogone Zorke Šabac. U tim pogonima, prema zvaničnom odgovoru Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine na poslaničko pitanje predsednika Zelenih Srbije i narodnog poslanika Ivana Karića od 12.09.2014. godine, i dalje se nalazi nekoliko stotina tona veoma opasnog otpada. Zagađenje ne poznaje granice i u slučaju bilo kakve nesreće široko područje Srbije bilo bi pretvoreno u prostor nepoželjan za život na duži period. Stepen zagađenja vode, vazduha i zemljišta bi dostigao katastrofalan nivo i posledice negativnog uticaja na prirodnu sredinu i zdravlje i živote ljudi bi prešle i granice naše države.
Smatramo da su klimatske promene dostigle takav stepen da niko ne može tvrditi da se slične ili još teže poplave ne mogu dogoditi i sledeće godine. Zato smo u Šapcu pokrenuli potpisivanje peticije ZA ŠABAC BEZ OPASNOG OTPADA koju ćemo uputiti Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine sa zahtevom da se u skladu sa zakonom taj opasan otpad izmesti u specijalizovane spalionice u inostranstvu pre proleća 2015. godine.
Zeleni Srbije su na društvene mreže postavili obrazac peticije ZA ŠABAC BEZ OPASNOG OTPADA i pozvali građane da ga odštampaju, popune i pošalju poštom. Na jednom listu ima mesta za 20 potpisa i potrebno je oko 60 minuta da se oni prikupe u najbližem okruženju (porodica, komšiluk, rodbina, prijatelji, trgovnski i uslužni objekti koje posećujete, posao). Biće potrebno još oko 40 minuta do najbliže pošte, gde ubacite popunjen list u kovertu i pošaljete na sledeću adresu: Pokret za Šabac Zelenih Srbije, Pop Lukina 9/12, 15000 Šabac. Možete i skenirati list sa potpisima i poslati ga na e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..
Zeleni Srbije planiraju da ovu akciju prošire na celu Srbiju. Prema zvaničnim podacima nadležnih državnih organa opasan otpad se nalazi na brojnim lokacijama širom Srbije: Beograd, Šabac, Loznica, Kragujevac, Čačak, Gornji Milanovac, Kraljevo, Trstenik, Kruševac, Smederevo, Smederevska Palanka, Aleksandrovac, Jagodina, Požarevac, Bor, Majdanpek, Prahovo, Pirot, Priboj, Prijepolje, Lučani, Topola, Vranje, Leskovac, Niš, Knjaževac, Novi Sad, Pančevo, Odžaci, Sombor, Bačka Palanka. Ugrožena je cela Srbija.
Dovoljno je da samo 5.000 korisnika društvenih mreža popuni po jedan list i za 100 minuta ćemo imati 100.000 poptisa podrške akciji ZA ŠABAC I SRBIJU BEZ OPASNOG OTPADA
Saopštenje u celosti možete pronaći u prilogu.
Da je situacija u Srbiji po pitanju zaštite napuštenih životinja katastrofalna to je opštepoznato. Da “država” i lokalne vlasti čine samo ono na šta ih pritiscima, najčešće preko društvenih mreža, primoraju društva za zaštitu životinja i uporni pojedinci to je više nego evidentno, verovatno zbog toga što im ovakvo haotično stanje apsolutno odgovara. Da je takvih ljudi u Srbiji svakim danom, na sreću, sve više- vidljivo je i iz aviona. Da ne prođe ni par dana da neko od njih ne napravi neku “frku” i to je jasno ko dan. Ali niko od njih (nas) do sad nije napravio takvu “frku” kao Saša Pešić iz Niša… i neka je…
On drži i vodi azil u kojem se nalazi 450 napuštenih pasa koje Grad Niš, jedan od većih i, očekivalo bi se, organizovanijih u Srbiji nije uspeo da zbrine. Ono što tu možete videti je slika na koju , nažalost, nismo navikli u azilima i prihvatilištima za pse u Srbiji. Ovo je, verovatno, jedini azil u Srbiji u kome su psi potpuno slobodni i nisu zatvoreni ili u kavezima. Psi se hrane, igraju, trče i spavaju zajedno i u miru. Zbog toga ljudi širom sveta dolaze u ovaj azil samo da vide ovo jedinstveno mesto. Za razliku od većine pasa u državnim i privatnim prihvatilištima u Sašinom azilu su psi srećni, uhranjeni i zdravi.
Ali, birokratija ne spava… Odjednom su “zvaničnici” odlučili da je isplativije da koriste zemljište na kom je azil u druge svrhe… Vlast Niša sada pokušava da iseli pse iz azila ne nudeći bilo kakvo drugo rešenje sem ulice jer “nemaju uslova” (nesposobni su i ne žele da se bave psima). To “rešenje” koje nudi niška vlast je takvo da će većina tih pasa brzo nakon izlaska iz azila biti ubijena!!! E, takva rešenja ne smeju više da “prolaze”!
Zbog toga su Saša i njegovi psi danas suočeni s nerešivim problemom, a mir će ovde uskoro biti grubo narušen zbog neodgovorne i besmislene odluke čelnika Niša da psi do 25. decembra moraju da napuste ovaj, za njih “zemaljski raj”. Saša sam ne može rešiti ovaj problem, potrebna mu je pomoć svih nas.
Da je niška vlast odgovorna nikada ne bi donela takvu odluku i MORALA bi je odmah preinačiti ili poništiti jer je nepromišljena i štetna, pre svega za pse, ali isto tako i za Niš i Nišlije. Prihvatljiva je “odluka” koja nudi rešenje po kojem će psi imati bar iste takve uslove za život kao što ih imaju sada, a preseljenje tolikog broja životinja zahteva mnogo više vremena, mnogo rada i ogromna novčana sredstva.
Da su gradske vlasti bile sposobne da to reše Saša Pešić ne bi ni došao u situaciju da razmišlja o azilu, a ne da ga gradii.
Veoma je važno naglasiti da je ovaj azil potpuno nezavisno obezbedio hranu, smeštaj, veterinarske usluge i svaki drugi vid brige za više stotina uličnih pasa ŠTO GRAD NIŠ NIJE BIO SPOSOBAN i sa budžetom koji za tu svrhu izdvajaju poreski obveznici(?!). Sve to je učinjeno kroz privatne donacije, a u cilju postizanja najviših standarda koji se odnose na dobrobit životinja. Niko ne može poreći da su Niš i Nišlije imali ogomnu korist od ove besplatne usluge i upravo zbog toga niko normalan ne bi doneo ovakvu odluku, niti može da je razume. Mislim da samo loša vlast ili neko ko je potpuno lud ili zlonameran može bez potrebe i razloga da se toga odrekne. Samo loša vlast ili neko ko je potpuno lud ili zlonameran želi da uništi i ukine sve što je dobro i plemenito.
Ili su u pitanju “velike brojke”…
Lokalni političari i nesposobni politikanti, umesto da ometate dobre, pametne i vredne ljude koji pokušavaju da reše patnje napuštenih pasa u Nišu i širom Srbije, dozvolite im da rade ono što je vaša obaveza, za šta ste plaćeni, ali niste sposobni. Sedite u svojim foteljama i ne dirajte ništa, pokvarićete nešto…
Vlada Republike Srbije mora da shvati da je ovo možda poslednja prilika da se unapredi rad u prihvatilištima i azilima za pse i da je Sašin azil jedan od prvih, ako ne i prvi u Srbiji koji može da ispuni standarde propisane od strane Evropske unije.
POLITIČARI NEMOJTE SVOJOM NESPOSOBNOŠĆU I NERADOM DA RUŠITE ONO ŠTO JE DOBRO I PLEMENITO!
Saša, Udruženje za zaštitu životinja Niš, udruženje “Zoo planet”, Fondacija za zaštitu životinja u Srbiji “FAPS” i Udruženje “Pseća sreća” su uputili otvoreno pismo gradonačelniku Niša u kojem su objasnili u kakvom se stanju nalaze psi iz azila, a u njemu stoji i:
“Grad Niš i službe lokalne samouprave su odgovorne za rešavanje problema napuštenih pasa i mačaka, ali on je i jedini odgovoran za takvo stanje u vezi napuštenih životinja na njegovoj teritoriji. One koje se trenutno nalaze u vlasništvu i pod patronatom Udruženja za zaštitu životinja Niš primarno su napuštene, a Udruženje njihovim zbrinjivanjem vrši posao Grada i to bez korišćenja njegovih sredstava i zbog toga ga Grad kažnjava. Ovu odluku Grada smatramo skandaloznom.”
Mnogi psi koji se trenutno nalaze u azilu su do dolaska u njega bili zlostavljani, uplašeni, gladni, bolesni i iznemogli, a zahvaljujući Saši i njegovoj brizi o njima, oni su sada srećne, zdrave, vakcinisane i čipovane životinje.
Ovaj “slučaj” je na internetu i društvenim mrežama privukao pažnju svetske javnosti i veliki broj ljudi širom sveta pruža podršku Saši i njegovim psima potpisivanjem peticije protiv nepromišljene odluke. Ukoliko i Vi želite da pomognete, možete potpisati peticiju na ovom linku, a na internetu su takođe ljudi širom sveta pokrenuli akciju podrške u kojoj se fotografišu sa listom papira na kom piše “Save Sasha’s Dogs! The WORLD is Watching!“.
Ako želite da saznate nešto vise o Saši i njegovim psima i uslovima u kojima žive posetite.