Štednja struje ponajpre uključuje uštede na rasveti, ovo što sledi je nekoliko praktičnih savjeta kako uštedeti na rasveti:
Kao i kod sijalica tako se i kod kućnih aparata preporučuje kupovina uređaja koji spadaju u energetski razred A koji takođe troše i do 35% manje električne energije za razliku od uređaja energetskog razreda D. Važno je napomenuti da za hladnjake i zamrzivače postoje i klase A+ i A++ koje naravno troše još manje električne energije. Tu je naravno problem cena jer su uređaji većeg energetskog razreda (A) skuplji u startu, ali se s vremenom sigurno isplate.
Regulišite temperaturu u hladnjaku, npr. zimi možete smanjiti temperaturu u hladnjaku jer je napolju hladnije. Smanjenjem temperature za 10oC možete uštedjeti i do 5% energije.
Što se tiče mašina za veš pripazite da imate mašinu koje zadovoljava vaše potrebe, tj. da ne kupujete mašinu za 7kg ako je vam dosta ona od 3kg, takođe današnja sredstva za pranje kvalitetno peru odeću i na manjim temperaturama, pa na taj način štedite električnu energiju. Uštedeti se može i na centrifugiranju, nameštanjem centrifuge na oko 1500 okr/min može se uštedeti i do 30% električne energije. Naravno izbegavajte sušilice za veš i ako imate mogućnosti, sušite veš na vazduhu.
Kod mašina za pranje posuđa trebalo bi izbegavati programe koji imaju u sebi sušenje posuđa, umjesto toga, malo krpu u ruke i električna energija se uštedi. Takođe možete uštedeti električnu energiju ako mašinu priključite na toplu vodu pa ona troši manje električne energije za zagrevanje vode, to je isplativo samo ako vam je proizvodnja tople voda jeftinija od električne energije potrebne za zagrevanje iste.
Kod kuvanja na struju je bitno da kuvate sa poklopcem i na taj način toplota ostaje u posudi što dovodi do 20% uštede energije. Hrana će se brže skuvati ako posuda bolje prijanja na grejaću ploču šporeta što znači da treba upotrebljavati posude sa ravnim i glatkim dnom. Staklokeramičke ploče su korisnije od klasičnih ploča. Ista stvar je i kod pećnica koje imaju ugrađen ventilator, one mogu uštedeti oko 10% električne energije. Pri svakom otvaranju vrata pećnice za vreme pečenja gubi se do 20% topline, pa to radite što ređe. Kod priprema malih količina hrane ako ste u mogućnosti koristite mikrotalasnu pećnicu jer one mogu uštedeti i do 50% električne energije.
Kod ostalih kućnih aparata izbegavajte njihov radu u „stand by“ načinu rada jer na taj način možete uštedeti i do 5% ukupne električne energije u kući. Takođr pripazite i da punjače ne ostavljate utaknute u struju jer još uvijek neki rade i ako ne pune vaš uređaj.
Što se tiče računara važno je napomenuti da „Screen saver“ ne štedi energiju već samo ekran, također gasite monitor kad vam nije potreban jer on troši više od pola energije cijelog sistema računara.
S obzirom da danas brojna domaćinstva imaju klima uređaje koji su veliki potrošači električne energije, svakako savetujemo kad se kupuju klime da se pazi na energetski razred u kojem se klima uređaj nalazi i da se ne kupuje klima većeg kapaciteta nego što je potrebna da rashladi vašu kvadraturu stana. Na tržištu postoje i klima uređaji s inverterom koji postižu velike uštede za razliku od običnih klima uređaja. Takođe, upozoravamo i savetujemo vam da prilagodite unutrašnju temperaturu spoljašnjoj što znači da unutrašnja temperatura ne bude niža od spoljašnje u proseku za više od 5oC.
Izvor: rezije.hr
Priredio: Nikolić Stefan
Viseći vrtovi, pumpe koje pokreće vetar, sistem prikupljanja kišnice, solarni panoi od specijalnog stakla koje propušta sunčevu svetlost, a ujedno štiti od štetnih zraka, neki su od atributa štedljivih objekata, popularnih “zelenih” zgrada. U svetu je izgradnja ovakvih objekata koji štede energiju postao standard, a u Beogradu ne postoji ni jedan. Postoje veliki potencijali, ima interesovanja, ali je za sada sve na nivou nerealizovanih projekata.
Ekološke ili „zelene zgrade”, uklapaju se u prirodnu okolinu - ne uništavaju vegetaciju na zemljištu gradnje, a posečeno rastinje nadoknađuje se novim. Tokom projektovanja i gradnje vodi se računa o materijalu, za snadbevanje električnom i toplotnom energijom koriste se obnovljivi energetski izvori, čime se ostvaruju znatne uštede.
Rasipanje energije
U vreme svetske energetske krize, u Srbiji se troši 13 puta više energije od evropskog proseka, a pet puta više od zemalja u okruženju. U razvijenim evropskim zemljama, obnovljivi izvori energije čine do 12 odsto ukupnog energetskog bilansa, a u Srbiji samo jedan odsto. Ovi podaci obavezuju Srbiju, a pre svega prestonicu, da razmišlja u pravcu očuvanja životne sredine i energetskih izvora izgradnjom ekoloških zgrada, jer je utvrđeno da zgrade troše čak 44 odsto svetske energije.
- Na nama projektantima i investitorima je da mislimo, projektujemo i gradimo „zeleno“. Razni svetski ekološki pokreti i arhitektonska udruženja dodeljuju godišnje nagrade za „najzelenije“ projekte. Najbogatije zemlje grade štedljive zgrade i naselja. Kod nas ima velikog potencijala, zainteresovanih investitora, ali nema realizacije - objašnjava projektant Branka Bošnjak.
Brzo bi se isplatile
Prema trenutnim podacima, Beograd je prebogat geotermalnim vodama koji se mogu koristiti kao obnovljiv izvor energije. Prema nekim proračunima, samo ispod toplane u Novom Beogradu postoje tolike količine podzemnih voda da bi se uz dobru eksploataciju, moglo da greje čak 70 odsto Novog Beograda. Takođe, dokazano je da na određenoj dubini ispod Ratnog ostrva postoji pravo bogatstvo podzemnih voda, koje bi toplotnom energijom moglo da snadbeva kompletan Zemun. Na pojedinim gradskim lokacijama, na dubini oko 100 metara pronađena je voda temprerature oko 14 stepeni, što je dovoljno za snadbevanje jednog stambenog objekta. Međutim, Beogradu nedostaje geološki atlas, kojim bi se tačno preciziralo na kojim mestima su ležišta geotermalnih voda odgovarajuće toplote i izdrživosti.
- Kad se utvrde lokacije, pre izgradnje objekta uradi se bušotina, postavi se instalacija, nakon čega se normalno gradi objekat. Takođe, potrebno je uraditi podnu i zidnu izolaciju. Procenjeno je da "zelene" zgrade koštaju oko 30 odsto više od standardnih, ali se to isplati za tri do šest godina, u zavisnosti od veličine objekta. Ukoliko su objekti veći, ili ako su u pitanju stambeni kompleksi, isplativost je mnogo veća - dodaje Branka Bošnjak.
Beograd je poznat i po veoma jakom vetru, košavi, što otvara još jednu mogućnost za uštedom energije.
- Naravno, ovaj izvor nije moguće uraditi u gradskim zonama. Ali, ukoliko bi se neki od ovih sistema primenio u Trećem Beogradu, koji će početi uskoro da se gradi, imali bi pun pogodak. Kad je reč o solarnoj energiji, treba pomenuti da sadašnji solarni senzori ne zavise od broja sunčanih sati, već su modernizovani da njihove ćelije skupljaju svetlost dana, bilo da je oblačno, pada kiša ili veje sneg - objašnjava Bošnjak.
Izvor: Blic.rs
Priredio: Nikolić Stefan
U EU koriste se isključivo takozvane štedljive sijalice. Očekuju se uštede električne energije jednake potrošnji Rumunije na godišnjem nivou. Sijalice sa vlaknom od volframa povučene iz prodaje u svim zemljama EU.
Sijalice sa vlaknom od volframa, nastale krajem 19. veka, povučene su iz prodaje u svim zemljama Evropske unije. Njih će zameniti takozvane štedljive sijalice, koje su pet puta efikasnije i troše od 60 do 80 odsto manje struje.
Računa se da će godišnja ušteda po tom osnovu u EU biti jednaka potrošnji struje Rumunije.
Zbog veoma niskog koeficijenta korisnog dejstva dosadašnjih sijalica, koji praktično iznosi svega pet do 10 odsto upotrebljene energije koja se pretvara u svetlost, a ostalo ide na toplotu, EU je 2008. godine donela zakon o postepenom povlačenju iz prodaje.
Francuska je 2009. godine zabranila upotrebu sijalica od 100 vati, 2010. godine od 60 vati. Zatim 2011. godine od 40, a od danas neće biti ni sijalica od 25 vati.
Klasična sijalica, koju je izumeo engleski naučnik Džozef Vilson Svon, a unapredio Tomas Edison krajem 19. veka, biće zamenjene fluorescentnim, halogenim i LED sijalicima.
Ubuduće će u domaćinstvima EU, ali i u sistemima javne rasvete biti korišćene savremene štedljive sijalice, kao evolutivni naslednici fluorescentnih cevnih sijalica, pronađenih još tridesetih godina dvadesetog veka.
Jedna fluo-cev proizvodi dovoljno jaku svetlost uz manju potrošnju struje, ali je zbog njene "neprirodne" svetlosti, treperenja i velikih dimenzija njena upotreba svedena na minimum.
Savremene, štedljive sijalice, iako rade po istom principu, su znatno unapređene. Sastavljene su od posebno oblikovane, minijaturne, fluo-cevi i posebne elektronike, a veličina joj je ista kao kod običnih sijalica sa užarenim vlaknom.
Štedljiva sijalica proizvodi jaku i mirnu svetlost, čiji spektar odgovara ljudskom oku i troši u proseku i do 80 odsto manje električne energije.
Štedljiva sijalica od 20W emituje istu količinu svetlosti, kao i Edisonova sijalica od 100 vati, i njen eksploatacioni vek je od osam do 12 puta duži.
Izvor: rts.rs
Priredio: Nikolić Stefan
Ušteda energije u industrijskim sistemima
Zahtevan cilj, uštede energije u industrijskim sistemima, okupio je visokokvalifikovan kadar koji je tokom godina rada i istraživanja projektovao više originalnih tehničkih rešenja koja su spoj najnovijih dostignuća u ovoj oblasti u svetu i specifične problematike u projektovanju energetskih sistema na našim prostorima.
Osnovna ideja vodilja u projektovanju je bila da se uspostavi potpuno automatizovana kontrola nad ovakvim sistemima uz minimalno učešće ljudi i maksimalnu uštedu energije. Zahvaljujući ovakvom pristupu, uspeli smo da investitorima ponudimo najracionalnija rešenja za eksploataciju ovakvih sistema, produžimo radni vek postrojenja, omogućimo veću pouzdanost korišćenja i omogućimo brz povrat uloženih sredstava na osnovu ostvarenih ušteda (toplotne energije, vodene pare, hemijski pripremljene vode, goriva.)
Projektovanje i izvođenje projekata, čija realizacija za osnovni cilj ima kvalitetno upravljanje energijom potvrdilo je naše mesto jednog od lidera u svetu energetike na našim prostorima.
Tehnološka rešenja
Tehnološko-konstrukciona rešenja energetskih sistema koja su koncipirana kao otvoreni sistemi bez povratka kondenzata i adekvatne regulacije pare, rekonstruišemo u zatvorene sisteme čime se postižu uštede i do 70%.
Potrebno vreme za rekonstrukciju zavisi od kapaciteta i veličine postrojenja, a traje od 1 do 6 meseci. Tehnološka rešenja produžavaju radni vek postrojenja i pouzdanost njegovog korićenja i omogućavaju povraćaj investicije već u periodu od 3 do 18 meseci.
Projekti po principu „ključ u ruke” obuhvataju sve faze realizacije, od donošenja idejnog rešenja i projektovanja sistema, preko utvrđivanja ostvarenih efekata do intenzivne edukacije osoblja investitora za korišćenje novih sistema
Izvor: igumanov.rs
Preuzela: Tamara Horti, III-2
Korišćenje energije deluje na životnu sredinu
Proizvodnja, transport i korišćenje energije u velikoj meri utiču na okolinu i ekosisteme. Kod energije uticaj na okolinu je gotovo uvek negativan, od direktnih ekoloških katastrofa do indirektnih posledica (kao što je globalno otopljavanje) Kako će energetske potrebe čovječanstva rasti u budućnosti neophodne su mere kojima bi se uticaj eksploatacije i korišćenja energije na okolinu i zdravlje ljudi smanjio na najmanju moguću meru.
Racionalno korišćenje energije
Izvor: www.rgf.rs
Upustvo priredio: Tomislav Milunov, II-7
Uvijek će nas dočekati neki semafor
Ne bi li bilo logično da se svi ponašamo malo pažljivije i za volanom, pazeći na potrošnju? Najviše se može uštedjeti u gradskoj vožnji, ako se ne damo isprovocirati.
Štedljiva, pažljiva ekološka vožnja nije puzanje po cesti i ometanje prometa. To nije samo izbor zelenih fanatika, škrtih i ljudi koji ne vole ili ne znaju voziti. Suprotno - to je izbor razumnih i dobro informiranih vozačica i vozača. Ekološka vožnja, istina, traži koncentraciju i proaktivnost, no prednosti su brojne: od ugodnijeg i opuštenijeg putovanja s manje stresa, do uštede goriva.
Dok su vozila na električni pogon još uvijek dosta skupa, to je naš doprinos i vlastitom proračunu i planetu. Pazeći kako se ponašamo na cesti, gorivo koristimo na najbolji način, štedimo i manje zagađujemo okoliš.
Najviše se može uštedjeti u gradskoj vožnji, pod uvjetom da pratimo promet, vozimo ravnomjerno i ne damo se isprovocirati. Uostalom, svi ćemo se vjerojatno susresti na sljedećem semaforu. Prema jednom od brojnih istraživanja provedenom u Europskoj uniji, prosječna brzina kretanja središtima europskih metropola je 21,71 km/h. U Zagrebu je malo viša, ali ne toliko da bi se isplatilo jurcati i voziti nedopuštenih 80 km/h jer će nas uvijek dočekati neki semafor ili kolona.
Osvrnemo li se na automobile po gradskim prometnicama, najčešće u njima vidimo samo vozače. Kad bi u automobilu bila još jedna osoba, udvostručila bi se energetska učinkovitost, neovisno o tehnici vožnje. Kad se poboljša i tehnika, uštede su znatne - prema jednom nizozemskom istraživanju, u godini dana može se uštedjeti od 15 do 25 posto goriva, a onda i novca.
I buka je zagađivač
Iako to često zaboravljamo, buka je jedan od većih uzroka zagađenja u Europi, posebno kad je riječ o cestovnom i zračnom prometu. Europske studije pokazuju da je samo u zemljama EU buci iznad 55 dB - koju uzrokuje promet - izloženo više od 120 milijuna ljudi. Normalna razina buke smatra se ona do 50 dB, a buka iznad 60 dB može imati opasne posljedice za psihičko i psihološko zdravlje.
Što auti imaju s tim? Pa, količina buke koju stvara jedan automobil vozeći s 4000 okretaja u minuti jednaka je buci koju stvara čak 32 automobila koja voze s 2000 okretaja u minuti! Taj broj okretaja, 2000, upravo je onaj režim rada motora koji instruktori ekovožnje preporučuju za dizeleske motore. Kad je riječ o benzincima, čarobna je brojka 3000 okretaja u minuti. Evo što još savjetuju.
Izovr: insideout.hr
Priredila: Željana Jokić, III-2
Prema poslednjim podacima u Srbiji postoji oko tri miliona objekata čija je potrošnja između 150 kWh/m2 godišnje do 250 kWh/m2 godišnje, a ova potrošnja u Evropskoj Uniji iznosi 50 do 70kwh/m2 godišnje.
Ovaj podatak ukazuje na dodatnu potrošnju energije u građevinama na teritoriji Republike Srbije između 240 miliona i 540 miliona kWh po kvadratnom metru godišnje u odnosu na Evropsku uniju. Zbog pomenutih činjenica fokus rada biće povećanje energetske efikasnosti već postojećih građevina u Srbiji.
Mogućnosti smanjenja potrošnje energije
Sa pomenutom potrošnjom, sektor zgradarstva odgovoran je za 40% ukupne potrošnje energije u Evropi. Prema američkom Rocky Mountain Institutu, zgrade u slučaju primene štedljivih opcija imaju priliku da uštede 70% do čak 90% energije utrošene na rasvetu, ventilaciju i pumpe, oko 50% energije utrošene na elektromotore i oko 60% energije utrošene na održavanje temperature u kancelarijskim prostorima.
Pomenute količine mogućih ušteda znatno utiču na energetsku efikasnost cele države, pa time i količinu emitovanog CO2 koji mora biti pomenut, s obzirom na već generalno primenjenu praksu konverzije utrošenih kilovata energije u emitovani CO2, zbog osnivanja Sistema razmene emisija Evropske unije (EU ETS), kao i identifikacije CO2 kao jedinstvenog parametra uticaja na pogoršanje efekta staklene bašte. Pored štetnosti na životnu sredinu i zdravlje ljudi, ovaj efekat povećava temperature u letnjem periodu uzrokujući veću potrošnju energije za rashlađivanje unutrašnjeg prostora.
Poboljšanje izolacije kao mera smanjenja potrošnje energije
Kada je tema prepravka ili renoviranje već postojećih građevina, izolacija građevine predstavlja najuticajniji faktor u mogućnostima ostvarenja veće energetske efikasnosti. Jednostavan primer mogućnosti prikazan je na Slici 1, gde je u pitanju stambena građevina, ali sa tačnim podacima o mogućnostima smanjenja potrošnje energije poboljšanjem izolacije. Smanjenjem utrošene energije za istu svrhu povećava se efikasnost upotrebljene energije, jer ona u slučaju poboljšanja izolacije ili primene drugih mera uštede, nije uzaludno potrošena. Podaci Dablinskog Instituta za tehnologiju ukazuju da je na poboljšanju izolacije omotača građevine moguće uštedeti:
Kako do energetski efikasnijeg domaćinstva?
Jedan od najvećih planetarnih problema današnjice je iscrpljivanje neobnovljivih izvora energije. Bez mnogo priče, stvar je moguće shvatiti na jednom sasvim prostom primeru. Recimo, ukoliko potrošimo 1000 kWh električne energije, to znači da smo potrošili 1,3 t uglja koji se stvarao milionima godina. Sagorevanje tog istog uglja u atmosferu emituje štetne gasove, stvara veliku količinu pepela i na taj način zagađuje okolinu.
Bez obzira na ne baš dobru situaciju što se tiče energetskih resursa i stanja životne sredine, još uvek imamo izbor. Taj izbor bi svakako trebala biti štednja energije i samim tim , zaštita životne sredine. Neke stvari su očigledno još uvek u našim rukama. Stanje je takvo da je vreme da se upali crvena lampica.
Tri najvažnija i svima razumljiva razloga za štednju energije su:
U nastavku možete pročitati savete i upoznati se sa određenim smernicama u strategiji racionalizacije potrošnje električne energije na nivou domaćinstva. Moglo bi se reći – mali saveti za veliku uštedu.
Štednja energije u kuhinji:
Pošto nema prostora i vremena da se udubljujemo u rad svakog električnog uređaja posebno, odlučili smo se uštedu prikažemo na primeru mašine za pranje posuđa.
Pre svega, preporučljivo je pre odabira mašine za pranje posuđa pogledati tehničku dokumentaciju. Tehnička dokumentacija koja se isporučuje sa mašinom trebalo bi da sadrži :
Sigurno je da ručnim pranjem posuđa trošite više vode, ali i energije za zagevanje te iste vode, nego korišćenjem mašine za pranje posuđa. Iz tog razloga su mašine za pranje posuđa u startu ekonomičnije.
Kao što je prethodno navedeno, trebalo bi uvek gledati najefikasnije uređaje (AAA razred) te bi svakako trebalo izabrati najprikladniji program. Na primer, ukoliko se godišnje pere 220 puta u mašini za pranje posuđa, optimalnim punjenjem i odabirom programa moguće su uštede od preko 100 kWh odnosno petsto i više dinara .
Zatim izborom prikladnog deterdženta i njegovom efikasnošću, moguće je izbeći rad na visokim temperaturama. Ukoliko imate dotrajalu mašine za pranje posuđa, odmah je zamenite- nova može biti i do 30 % efikasnija.
Mehaničkim (ručnim) odstranjivanjem nečistoća, te optimalnim punjenjem, moći ćete izabrati primereniji način tj. mod pranja i ostvariti uštede. Izbegavajte pred-pranje iz razloga što su mnoge mašine za pranje posuđa dovoljno „jake“ da očiste posuđe i bez tog programa.
Ukoliko vam nije bitna brzina sušenja, nakon pranja isključite mod sušenja na električne grejače i pustite da vazduh sam „odradi“ svoj posao. Pokušajte koristiti mašinu za pranje posuđa u periodima nižeg opterećenja („jeftinija“ tarifa) kako bi izbegli dodatne troškove. Ukoliko imate mogućnost spajanja na toplu vodu, učinite to – gas i nafta su jeftiniji od električne energije.
Zaključujemo da iako na prvi pogled kućni aparati ne troše mnogo, moguće su velike uštede. Uzimajući dva ekstremna slučaja – “rasipnička” porodica s lošom mašinom za pranje posuđa i štedljiva porodica s mašinom za pranje posuđa AAA klase, razlika u godišnjim troškovima može biti gotovo trostruka, odnosno energetski gledano – preko 500 kWh (što bi u novcu bilo između 2 i 4 hiljade dinara). Dovoljno argumenata za zapitati se da li posuđe efikasno peremo?
Naša preporuka je da ne bacate novac, i da ne samo uštedite energente za buduće generacije i svojim doprinosom sprečite zagađenje prirode, već i značajno uštedite za Vaše domaćinstvo.
Štednja energije u kupatilu
Najveći “rasipnici” u kupatili su svakako bojleri, te stoga sledi nekoliko uputstava vezanih za njihov rad.
Štednja energije u dnevnom boravku
Što se tiče uštede energije u dnevnom boravku, ona je najčešće vezana za osvetljenje.
Kada su u pitanju klima uređaji, preporučuju se oni što višeg energetskog razreda, po mogućstvu A. Klima uređaje je najbolje postavljati u onom delu prostorije gde pada senka, jer na takvim pozicijama troše manje energije.
Grejanje prostorija
Prilikom gradnje ili renoviranja stana ili kuće trebalo bi postaviti toplotnu izolaciju spoljnih zidova i krovne površine. Tako se poskupljuje sama gradnja, ali se brzo isplati.
Štednja energije u radnim prostorijama – kod kuće i na poslu
Svi elektronski uređaji koje koristimo u radnim prostorijama: računar, monitor štampač, skener, televizor i slično mogu postati “štediše” ukoliko njima na određeni način rukujemo.
To bi bile osnovne informacije što se tiče samih domaćinstava. Nadamo se da smo uspeli da bar na trenutak usmerimo Vaše misli na pomenute probleme.
U našoj zemlji promovisanje racionalne potrošnje energije vrši Republička Agencija za energetsku efikasnost. To je njihova misija i u skladu s tim pokretači su brojnih kampanja tog tipa.
Odnedavno su i zvanični partner Evropske kampanje za unapređenje svesti i promenu opšteg pogleda na energiju. Njihov osnovni cilj, koji bi svako od nas mogao i trebao da podrži je stvaranje navike da štedimo energiju.
Izvor: uredjenjestana.com
Priredio: Albert Mesaroš, II-7
Digitalni budilnik radi na vodu – bez baterija
Sve što je potrebno da uradite je da ga s vremena na vreme - svakih 8 do 12 nedelja - otvorite i dopunite vodom: radiće bez baterija, hemikalija i struje, a pri tom je i potpuno ekološko rešenje.
Šta bi bilo kada biste se zatekli u šumi, na kampovanju, bez baterije, a morate da se probudite u tačno određeno vreme?
Međutim, ako vam je potreban malo verovatniji životni scenario, probajmo sa ovim: nestala vam je struja zbog ozbiljne havarije koja je pola države ostavila u mraku ,a vi morate da ustanete tačno u osam sati pošto u devet imate zakazan razgovor sa poslodavcem koga treba da impresionirate, jer je to posao vašeg života. Ali da biste sve to uspeli – prvo morate da stignete na vreme.
Uvidite svu genijalnost ovog časovnika sa ugrađenim budilnikom koji radi u potpunosti na vodu – bez baterija, hemikalija ili struje, i ne proizvodi nikakvo zagađenje.
Vreme, zahvaljujući ugrađenom memorijskom čipu, neće biti izgubljeno dok menjate vodu.
Postoji više verzija ovakvih časovnika na vodu. Njihova cena se kreće od 16 - 39 dolara. Zvaničan sajt proizvođača ovog časovnika je: bedolwhatsnext.com
Izvor: opusteno.rs
Priredio: Milan Prijić II-4
Ako se pitamo zašto je džins povezan sa energetskom efikasnošću odgovor je vrlo jednostavan. Pojedini odevni predmeti od džinsa napravljeni su tako da se mogu, prilagodljivo, nositi i leti i zimi. Džins odeća se izrađuje tradicionalno od denima, ali i od pamuka i somata, pa i drugih materijala pogodnih za izradu ovakve vrste odeće.
Prilagodljiv način korišćenja džins odeće za sve dnevne i noćne situacije u odevanju štedi energiju potrebnu u procesu proizvodnje odevnih predmeta. Odeća se može nositi duži vremenski period i ne haba se brzo kao odevni predmeti od drugih materijala i koji su namenski napravljeni za određene situacije.
Od kako su ljudi došli na ideju da je uvedu nije izašla iz mode, pa naše odevne predmete od džinsa mogu da naslede i mlađi. Znači, i na takav se način štedi energija.
Iz svega ovoga proizlazi da je džins višestruko koristan. Sporije se haba, može se naslediti i od drugih, ne izlazi iz mode i mogu ga nositi i žene i muškarci.
Ja ću vama pozajmiti moju košulju, a vi meni pozajmite vaše pantalone i uštedećemo energiju za jednu košulju više i za jedne pantalone više. Ako tako nanižemo veći broj košulja i veći broj pantalona i ušteda će biti veća.
Nravno, pored one ozbiljne strane i problema kojim se bavimo postoji i smešna strana ovog našeg problema. Ipak, vi to shvatite kao šalu i nezaboravite na to da uniseks moda štedi energiju.
Pogledajte:
Članak napisao: Matej Hana, I-4