Oxijet vazdušni tuš smanjuje upotrebu vode za 50 odsto
Tuševi sa smanjenim protokom vode su dobar način da sačuvate vodu, ali njihovo korišćenje je pomalo kao da se tuširate sa sprejem. Kompanija Felton sa Novog Zelanda, u saradnji sa australijskom Komonvelt organizacijom za naučno i industrijsko istraživanje (CSIRO - Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation), razvila je „Oxijet“ - vazdušni tuš bateriju koja ubacuje sitne mehuriće vazduha u kapljice vode kako bi korisnik imao utisak da se tušira pod punim pritiskom vode, a zapravo se koristi 50 odsto manje vode.
Tradicionalni umanjivači protoka vode smanjuju protok i pritisak, dok Oxijet koristi energiju protoka da uvuče vazduh u vodotok, čineći kapljice vode šuplje“, kaže dr Dži Vu (Jie Wu), specijalista za tečnost u CSIRO-u. „Ovo proširuje volumen protoka vode, što znači da možete da sačuvate istu količinu vode dok uživate u vašem tuširanju.“
Postoje i drugi vazdušni tuš sistemi, ali Oxijet je neobičan po tome što se može montirati na gotovo bilo koju bateriju. On je testiran u Novotel Northbeach hotelu u Volongongu u Austrliji gde su restrikcije vode česte.
„Sa preko 200 soba mi potrošimo oko 10 miliona litara vode godišnje, tako da svaku uštedu koju možemo napraviti jeste važna. Uvideli smo da naši gosti preferiraju Oxijet nad drugim tuševima sa smanjenim protokom vode, zato što im daje iluziju punog vodenog pritiska“, kaže Valter Imos, generalni direktor hotela.
Proizvod Oxijet je akreditovan od strane organizacija Australian Water Efficiency i Labeling Standards, i dostupan je za kupovinu u Australiji. Video snimak ispod prikazuje Oxijet u akciji.
Pogledajte:
Izvor: gradjevinarstvo.rs
Tekst preuzela Kristina Ristic II-2
Vrste otpadnih voda
Prirodna ili kondicionirana voda, pošto je jednom iskorišćena za određenu namenu postaje upotrebljena ili otpadna voda. Tom prilikom u njen sastav ulazi manja ili veća količina različitih primesa – zagađivača, odnosno njene fizičke, hemijske i biološke karakteristike se u toku upotrebe toliko menjaju da ona postaje nepodobna za onu upotrebu pri kojoj je i nastala.
Domaće otpadne vode
Domaća otpadna voda predstavlja vodovodsku vodu ili prirodnu vodu približnog kvaliteta koja je upotrebljena za kuvanje, pranje ili sanitarne potrebe u domaćinstvu. Pored mineralnih i organskih materija koje su već bile prisutne u vodi čijom je upotrebom ova otpadna voda i nastala, ona još sadrži i značajne količine humanih ekskrementi, papira, sapuna i drugih sredstava za pranje, otpadaka od hrane, mineralnih otpadaka i velikog broja drugih otpadnih materijala. Najveći deo zagađivača domaće otpadne vode ipak je organskog porekla i, zbog svoje visoke energetske vrednosti, podložan je delovanju saprofitnih mikroorganizama, odnosno mikroorganizmima koji se hrane mrtvim organskim materijalom. Zato je ova otpadna voda podložna mikrobiološkoj razgradnji, odnosno truljenju. Otuda ona može imati vrlo neprijatan miris, na primer na sumporvodonik.
Za domaće otpadne vode iz čitavog jednog naselja ili grada, sa malim ili nikakvim udelom industrijskih otpadnih voda, i koje sadrže i značajan udeo otpadnih voda iz različitih ustanova i javnih institucija, često se koristi naziv sanitarne otpadne vode.
Ukoliko je za to naselje ili grad karakteristična i razvijena industrijska proizvodnja i ukoliko se i industrijske otpadne vode (uz određeni stepen obrade) ispuštaju u gradsku kanalizacionu mrežu i mešaju sa domaćim, odnosno sanitarnim otpadnim vodama, onda se tako nastala smeša naziva komunalna ili gradska otpadna voda.
Otpadne vode u čijem sastavu dominiraju humani ili životinjski ekskrementi, a koje uglavnom potiču iz nužnika, pisoara, štala i slično, nazivaju se fekalne otpadne vode.
Industrijske otpadne vode
Industrijske otpadne vode obuhvataju sve one otpadne vode koje ne vode neposredno i isključivo poreklo iz domaćinstva. Industrijske otpadne vode nastaju u fabrikama i industrijskim pogonima nakon upotrebe vode u procesu proizvodnje. Osnovna karakteristika ove grupe otpadnih voda je veoma velika raznovrsnost sastava.
Atmosferske vode
Atmosferske (kišne) vode se pojavljuju povremeno za vreme padavina ili pri topljenju snega i koje najčešće nisu značajnije zagađene. One, međutim, u toku relativno kratkog vremenskog perioda, i ukoliko se radi o takozvanom kombinovanom kanalizacionom sistemu, mogu predstavljati veliko hidrauličko opterećenje za kanalizacionu mrežu i samo postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda.
Jedini zagađivači ove vrste voda su inertne, mineralne materije (prašina, pesak, i slično), a u određenim periodima godine i suvo lišće, te se one najčešće mogu bez ikakve prethodne obrade ispuštati direktno u prijemne vodotoke.[1]
Kada je reč o atmosferskim vodama sa lokacija pojedinih industrijskih preduzeća, pokazalo se da one mogu biti značajnije zagađene i to uglavnom istim zagađivačima kao i industrijske otpadne vode tih istih preduzeća. Ovakve kišne vode moraju se podvrgnuti određenom stepenu obrade pre ispuštanja u vodotokove.
Infiltracione vode
Infiltracione (podzemne) vode su, u suštini, vode za koje se koriste najjednostavnija tehnološka rešenja. Ovakve vode karakteriše stabilna temperatura i odsustvo bakteriološkog zagađenja, suspendovanih materija i mutnoće i relativno nizak sadržaj organskih materija. Ovim vodama su obično svojstveni povećani sadržaji gvožđa i mangana i povećana tvrdoća. U nekim vodama iz dubokih bunara mogu biti prisutni i sumporvodonik i metan, dok druge mogu imati povećane sadržaje hlorida, sulfata i karbonata.
Sistemi za obradu otpadnih voda
Osnovni cilj obrade svake otpadne vode je njeno što potpunije oslobađanje od neželjenih komponenti – zagađivača, što se ostvaruje primenom jednog ili više osnovnih procesa obrade. Jedan ili više osnovnih procesa koji se koriste za ostvarenje određenog efekta obrade, čine liniju obrade. Više linija obrade čine sistem obrade, odnosno sistem za obnavljanje kvaliteta vode.
Parametri zagađenosti otpadnih voda
Parametri koji se koriste za određivanje sadržaja organskih materija u otpadnim vodama su:
Direktive Evropska unije iz oblasti zaštite voda su:
Izvor: wikipedia.org
Izvor: Kristina Ristić, II-2
Teški metali, pepeo iz termoelektrana, nafta, otpaci iz klanica, direktno ispuštanje kanalizacije - glavni su izvori zagađenja reka u Srbiji. Dodajmo na to i neuređene deponije, poljoprivredu i saobraćaj. Naši najveći gradovi ispuštaju neprečišćene otpadne vode direktno u reke jer ne poseduju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Danas se u Srbiji prečišćava svega nekoliko procenata otpadnih voda.
Svi veći gradovi u Srbiji kanalizaciju direktno izlivaju u vodene tokove bez ikakvog prečišćavanja. Beograd svu otpadnu vodu kroz 20 izliva direktno ispušta u Dunav i Savu. Za rešavanje ovog problema potrebna su finansijska sredstva, koja po proceni stručnjaka, prelaze milijardu evra.
Oko 50 odsto zagađenja ispuštenog u reke dolazi od industrijskih postrojenja. U maju 2010. usvojen je Zakon o vodama kojim je predviđeno da visina naknade za zagađivanje voda bude takva da zagađivač ima veći interes da gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, nego da plaća naknadu.
Do sada su uslovi za ispuštanje otpadnih voda utvrđivani na osnovu kvaliteta vodotokova u koji se one ispuštaju, dok će po novom propisu to biti rađeno u zavisnosti od tehnoloških procesa određene industrije, a zagađivač će plaćati kazne ukoliko prekorači granice dozvoljene emisije.
Poljoprivreda je jedan od značajnih korisnika vodnog resursa i znatno utiče na kvalitet površinskih i podzemnih voda. Ona predstavlja jedan od osnovnih izvora zagađenja voda. Taj proces je prvenstveno izazvan upotrebom đubriva i brojnih hemijskih sredstava u savremenoj poljoprivrednoj praksi.
S obzirom da u Srbiji u ovom trenutku ne postoji nijedan grad ili opština koji imaju u potpunosti regulisan problem tretmana otpadnih voda, rešavanja problema zahteva velike budžete i opsežne radove.
Kao pomoć u rešavanju ovog velikog problema, važno je napomenuti da će Fond za zaštitu životne sredine pomoći svakoj opštini i sufinansirati projekte izgradnje prečistača otpadnih voda, a opštine mogu konkurisati i kod pretpristupnih fondova Evropske unije iz kojih se i finansiraju takvi programi.
Izvor: ekobalans.net
Priredio: Miloš Marinkov, II-2
Potrebna su minimalna ulaganja i troškovi za primenu Programa zaštite životne sredine u Srbiji za sledeću deceniju procenjuju na preko četiri milijarde evra.
Izor: www.mojaevropa.rs
Priredila: Kristina Ristić, II-2
Obrazovanje, centralna tema na Supernatural festivalu!
Sedmo izdanje Supernatural festivala doneće nam bogat obrazovni program. 21. aprila u Supernatural parku na Adi Huji.
U “Rosa Zelenoj učionici”, centralnom mestu edukativnog programa, predstaviće se domaći i međunarodni eksperti iz oblasti biodiverziteta, menadžmenta otpadnih voda, Eko turizma na Dunavu i kulture hrane.
Među govornicima i gostima festivala nalaze se Goran Trivan, sekretar Sekretarijata za životnu sredinu grada Beograda, Dragana Milovanović, Republička direkcija za vode i koordinator sa Međunarodnom komisijom za zaštitu reke Dunav (ICPDR), Stojan Nikolić, predsednik opštine Palilula, Mandl Benedikt, tehnički ekspert za učešće javnosti i komunikacije Međunarodne komisije za zaštitu reke Dunav, Duška Dimović, WWF, Branislav Božović, inžinjer geologije, Aleksandar Ložajić, Dekonta, Sabine Meigel , direktor „Donau Buro-a“, Ulm, Nemačka, Gordana Plamenac, direktor Turističke organizacije Srbije, Dejan Veselinov, direktor Turističke organizacije Beogradav i Boris Čamernik, generalni sekretar „Danube Competence Center“.
U okviru programa Kultura hrane biće predstavljen međunarodni filmski festival „Kinookus“ iz Hrvatske, koji kroz sedmu umetnost i koncept zdravog užitka u hrani želi da očuva, valorizuje i razvija filmsko i ekološko obrazovanje mladih kao i holističku ekološku svest.
Za najmlađe posetioce, u „Rosa Zelenoj učionici“ biće orgnizovana kreativna radionica “Mjuziklaža“ gde će deca imati priliku da od ambalažnog otpada prave muzičke instrumente.
Supernatural Green Community je poseban deo festivala koji je posvećen promociji zelenih projekata, ljudi, ideja, proizvoda, područja i svih zelenih inicijativa i pojekata koje dele ljubav i poštovanje prema Majci Zemlji, a sa ciljem da se ovakvi projekti promovišu u medijima i javnosti, kao i da se stvori partnerska mreža. Supernatural Green Community radi na mapiranju, razvoju i promociji autentične proizvoda i područja, institucija za očuvanje životne sredine, zelenih akcija i inicijativa kako bi se uspostavile istinski održive zajednice. Ove godine na Supernatural festivalu predstaviće se sledeće organizacije: LOA (Liga za ornitolosku akciju), WWF, IDO( inicijativa za društvenu odgovornost), Mjuziklaža, Centrala – (centar za promociju energetske efikasnosti), „I Bike Belgrade“, „Ulice Za Bickliste“, Biološki i Geografski fakultet, FUTURA fakultet za primenjenu ekologiju, „Daj daj“, „Hug Bug“, „Remake“, Botanička bašta, Beogradski Festival Cveća i mnogi drugi.
Sedmi po redu Supernatural festival održaće se 21. aprila u Supernatural parku na Adi Huji u Beogradu. Svi posetioci koji ove godine ponesu garderobu koja im više nije potrebna, moći će na festival da uđu besplatno. Tako ove godine, pored ekološkog, festival ima i humanitarni karakter, budući da će sva prikupljena garderoba biti donirana Crvenom krstu Beograda. Za sve koji odluče da ne recikliraju, na kapijama festivala ulaznica će iznositi 400 dinara.
Festival počinje u 12h programom za najmlađe u okviru kojeg će nastupiti Minja Subota, Dobrica Erić i Hor Čarolija. U okviru muzičkog programa festivala nastupiće bendovi Kanda Kodža i Nebojša, Block Out, ZAA i DJ DJ Javier Reyes.
Prošlogodišnji festival, na kome su nastupili Zemlja Gruva, Gušti, Sharks, Snakes & Planes i Duško Gojković, posetilo je preko 7000 posetilaca. Festival Supernatural nastao je 2007. godine sa ciljem da se obeleži svetski dan Planete zemlje i podigne svest građana o bitnim ekološkim pitanjima. U međuvremenu festival je prerastao u vodeći ekološki pokret u zemlji, koji se tokom čitave godine bavi projektima iz ekologije, kulture i edukacije. Više o festivalu možete saznati iz nedavno objavljenog filma „Supernatural park, od deponije do parka“ http://www.youtube.com/watch?v=edbk1Z674ow&;
Za sve dodatne informacije posetite www.supernatural.rs i www.facebook.com/supernaturalfestival.
Ako ste se nekada pitali gde odlaze stari iskorišćeni air begovi iz kola kada umru, evo odgovora. Njihov raj je firma iz Toronta po imenu Mariclaro koja koristi platno starih sigurnosnih uređaja iz auta kako bi napravili ove super rančeve. Oni uz to izgledaju stvarno sjajno, a i veoma su idržljivi. Mogu da se koriste za laptop računare ali i za obično svakodnevno nošenje. Super je što je 99 posto materijala dobijeno od reciklaže.
Izvor: Domino magazin
Činije i pribor za jelo napravljeni od kukuruza i ničeg više
Ukoliko se plašite da vas velike kompanije truju svojim proizvodima, čak i kada mislite da ste kupili nešto skupo i kvalitetno, evo idealnog ekološkog zdravog i tako kul proizvoda. Pribor i posude za jelo kompanije Dandelion napravljeni su od potpuno prirodnog i zdravog kukuruza. Čak su i žute boje, a proizvođač kaže da ne koristi nikakve hemikalije, već samo žuti zdravi kukuruz. Pored toga što je provereno zdrav, ukoliko ga bacite posle par godina će se raspasti i ući u lanac ishrane bez ikakvih zagađenja, naravno ukoliko ga pre toga ne pojedu neke životinje koje vole kukuruz. Dobro je i što su uz pomoć posebnog procesa proizvodnje napravljeni tako da se mogu koristiti i prati i više puta. Jedna činija, ili komplet pribora koštaju skromnih 7 dolara. A možda možete i da ih pojedete ukoliko je mama zaboravila da vam kupi euro krem.
Izvor: Domino magazin
26. januar - Svetski dan obrazovanja o zaštiti životne sredine
02. februar - Svetski dan močvarnih područja
12. februar - Darvinov dan
14. februar - Svetski dan očuvanja energije
18. februar - Dan biološke kontrole
05. mart - Dan energetske efikasnosti
21. mart - Svetski dan šuma
22. mart - Svetski dan voda
23. mart - Svetski dan meteorologije
07. april - Svetski dan ptica
10. maj - Dan održivog razvoja
15. maj - Dan akcije za klimu
22. maj - Svetski dan zaštite biodiverziteta
24. maj - Evropski dan parkova
31. maj - Svetski dan bez duvanskog dima
05. jun - Svetski dan zaštite životne sredine
08. jun - Svetski dan okeana
14. jun - Svetski dan dobrovoljnog davanja krvi
17, jun - Dan borbe protiv isušivanja i poplava
29. jun - Dan dunava
11. jul - Dan populacije
12. avgust - Svetski dan omladine
16. septembar - Dan zaštite ozonskog omotača
18. septembar - Dan geologa
21. septembar - Svetski dan mira
22. septembar - Evropski dan bez automobila
26. septembar - Dan čistih planina
27. septembar - Dan turizma
04. oktobar - Dan zaštite životinja
16. oktobar - Dan zdrave hrane
18. oktobar - Dan pešačenja
24. oktobar - Dan UN
03. novembar - Dan čistog vazduha
06. novembar - Dan urbanih regija
07. novembar - Dan nauke
16. novembar - Svetski dan tolerancije
17. novembar - Dan ekoloških pokreta
20. novembar - Dan deteta
27. novembar - Dan uzdržavanja od kupovine
29. novembar - Dan borbe protiv trgovine krznom
01. decembar - Dan borbe protiv side
05. decembar - Dan volontera
10. decembar - Dan ljudskih prava
11. decembar - Dan planina
Poslednja subota u martu - Sat za našu planetu
Avgust ili septembar - Evropska noć slepih miševa
Treći vikend septembra - Akcija - očistimo svet
Prvi ponedeljak u oktobru - Svetski dan naselja